Arhiv tekstova

Kao što se i očekivalo, u prvom krugu predsjedničkih izbora održanim 27. prosinca hrvatski birači odlučili su da u drugom krugu utrke za trećeg predsjednika Republike Hrvatske snage odmjere dva SDP-ovca, sadašnji dr. Ivo Josipović i bivši, Milan Bandić.

Dr. Ivo Josipović je s osvojenih 32,42 posto glasova biračkog tijela uvjerljivo potvrdio status najozbiljnijeg kandidata za nasljednika Stjepana Mesića, s čak 18 postotnih poena više od drugoplasiranog Milana Bandića, koji je dobio potporu 14,83 posto hrvatskih birača. Trećeplasirani je kandidat HDZ-a dr. Andrija Hebrang s 12,04 posto osvojenih glasova, četvrti s 11,33 posto je nezavisni kandidat Nadan Vidošević, kandidatkinja HNS-a dr. Vesna Pusić je peta sa 7,25 posto, dok je nezavisni kandidat  dr. Dragan Primorac šesti s 5,93 posto osvojenih glasova. Slijedi »donji dom« predsjedničkih kandidata s manje od 5 posto osvojenih glasova: dr. Miroslav Tuđman s 4,07 posto, Damir Kajin s 3,87 posto, dr. Josip Jurčević s 2,74 posto, Boris Mikšić s 2,1 posto, dok su najmanje glasova osvojili Vesna Škare Ožbolt (1,89 posto) i Slavko Vukšić (0,42 posto).

 

Gužva na desnici

 

Glavno obilježje i zapravo jedina nepoznanica prvog kruga hrvatskih predsjedničkih izbora bila je tko će osvojiti drugo mjesto i ulazak u drugi izborni krug, jer su sve ankete, doslovce sve, pokazivale da dr. Ivo Josipović uživa stabilnu podršku trećine biračkog tijela, te da je prvo mjesto odlučeno još prije održavanja prvog kruga izbora. Uvjerljiva pobjeda Josipovića pokazala je i novi trend Republike Hrvatske, trend umora hrvatskih građana od karizmatičnih političkih lidera sa starim oblicima političkog djelovanja, te zasićenosti »vječnim« političarima čiji je stil vladanja poznat po čestom lupanju šakom o stol i upotrebljavanjem oktave više u glasu kada je riječ o presudnim političkim odlukama. Svjesni da iz ustavnih odredbi proizlazi, a u praksi se već i pokazalo, da je najvažnija funkcija predsjednika Republike zastupanje Hrvatske pred svijetom, te da o njemu u velikoj mjeri ovisi kako će se svijet odnositi prema Hrvatskoj, građani su se u prvom krugu odlučili za smirenog, pristojnog profesora, intelektualca s dva doktorata i besprijekornim kućnim odgojem, a nedostatak temperamenta i političke karizme Josipoviću je u tim okolnostima postala vrlina, a ne mana.

Protivnik Josipoviću u drugom krugu utrke za Pantovčak bit će aktualni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je isticanjem svoje kandidature automatski isključen iz SDP-a, a svoje je glasove izgubljene na lijevom političkom spektru pronašao tamo gdje ih je objektivno jedino i bilo, u prostoru razjedinjene hrvatska desnice. Naime, kandidiranjem Nadana Vidoševića i dr. Dragana Primorca, bivših članova i ministara HDZ-ovih vlada, kao i dokazanih desničara dr. Miroslava Tuđmana i dr. Josipa Jurčevića, stvorila se velika gužva na političkoj desnici i time su, uz bezbrojne korupcijske afere, »kukavički« odlazak bivšeg premijera Ive Sanadera i sve lošijeg ekonomskog stanja u zemlji, anulirane šanse kandidatu vladajuće hrvatske stranke dr. Andriji Hebrangu, koji je na kraju završio treći, i to vrlo tijesno, za nepuni postotni poen ispred Nadana Vidoševića. 

Populist Milan Bandić spretno je to iskoristio i ušao duboko u desno biračko tijelo, pa čak uzeo i 57 posto glasova tradicionalnog HDZ-ovog biračkog tijela u Bosni i Hercegovini. 

»Hrvatska treba odlučnog i sposobnog predsjednika na kojeg neće utjecati ni jedna stranka i koji neće biti predsjednik na daljinski upravljač Zorana Milanovića«, izjavio je nakon proglašenja izbornih rezultata Milan Bandić i time najavio daleko agresivniju i prljaviju kampanju uoči drugog kruga predsjedničkih izbora. Pobjednik prvog kruga izbora za predsjednika Hrvatske dr. Ivo Josipović pozvao je u svom pobjedničkom govoru sve hrvatske birače da izađu za dva tjedna na izbore i da glasuju za pravdu, za bolju i pravedniju Hrvatsku. »Pozivam vas da glasate za svjetlo, a ne tamu! Siguran sam da će 10. siječnja hrvatski birači izabrati svjetlo«, zaključio je svoje obraćanje naciji dr. Josipović.          

 

Malo glasača i 

u dijaspori

 

Prvi krug ovih predsjedničkih izbora obilježio je izuzetno slab odaziv birača. Naime, Državno izborno povjerenstvo objavilo je kako je na birališta izašlo 1.972.693 birača ili 44,07 posto od ukupno upisanih 4.495.006 birača. Slična je nezainteresiranost bila i izvan domovine u dijaspori gdje je glasalo samo 16,49 posto birača, s tim da je u Bosni i Hercegovini odaziv bio nešto veći, 19,07 posto. Dakako, za takvu daleko najnižu izlaznost u povijesti hrvatskog višestranačja postoji cijeli niz racionalnih i razumljivih razloga. Jedan od njih je i činjenica da su izbori održani u najnezgodnijem mogućem terminu, neposredno nakon katoličkog blagdana Božića i usred školskih raspusta i skijaške sezone, u sendviču između dva blagdanska vikenda kada su građani najmanje doma. Drugi i važniji razlog općoj apstinenciji je vjerojatno spoznaja birača da je riječ o prvom krugu izbora, u kojem se zapravo nije odlučivalo o pobjedniku već o drugoplasiranom kandidatu i njihovom ulasku u drugi, odlučujući izborni krug. S obzirom da je Josipovićev ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora cijelo vrijeme bio neupitan, pristašama predsjedničkih kandidata koji su vodili bitku za ulazak u drugi krug bio je očito problem prošetati po nevremenu i kiši do obližnjeg glasačkog mjesta, poglavito zbog činjenice da će i ovako imati priliku za popravni ispit u drugom izbornom krugu 10. siječnja. I treći razlog, zabrinjavajući za demokraciju u Hrvatskoj, percepcija je dijela građana Hrvatske da su ovlasti predsjednika u nesrazmjeru sa skupom i grandioznom predsjedničkom kampanjom i procedurom izravnog biranja prvog čovjeka države, te da svojim glasom na izborima ionako ne mogu ništa bitno promijeniti. 

Ovakvim rekordno slabim odazivom birača, kao i poraznom činjenicom da je on iz godine u godinu sve manji i manji, zapravo je poražena demokracija u Hrvatskoj i odaslano upozorenje političkim elitama da o tome  itekako ozbiljno trebaju razmisliti te izborima kao »festivalima demokracije« vratiti njihov dignitet.