Arhiv tekstova

Blagdanska priča o fotografiji ovoga puta je pomalo neobična, jer prikazuje nojeve na snijegu. Snimljena je prije nekoliko godina na »Gulyas čardi«, imanju pokraj Subotice na kojemu je njegov vlasnik još prije par desetljeća počeo gajiti najveće živuće ptice na našem planetu. Ovdje na našem sjeveru Bačke, u tipično kontinentalnoj klimi, koju karakteriziraju duge i hladne zime, svoje novo životno podneblje našle su ptice koje u prirodi slobodno žive još samo u Africi (južno od pustinje Sahare) i Australiji (potomci nojeva koji su pobjegli s farmi za uzgoj), kontinentima koje krasi topla i blaga klima tijekom većeg dijela godine. Unatoč neprikladnim uvjetima, nojevi su opstali, prilagodili se i danas više ne žive samo u Subotici, nego i na drugim sličnim farmama u zemljama okruženja. Jer čovjek i noj su, prema zabilježenim povijesnim podatcima, u svojevrsnom uzajamnom odnosu preko 5.000 godina.

 

BEZ OPASNOSTI

 

Vrijeme blagdanskog plandovanja ispunjeno je, u velikoj mjeri, bogatim trpezama na kojima se u ovom razdoblju mogu naći raznolike gastronomske delicije. Istina, ponuda mesa je, tradicionalno, »iznimno unisona« i na vrhu top liste poredak je nepromjenjiv.

Svinjetina, janjetina i puretina, uz uvijek prisutnu piletinu. Iako se uzgajaju pretežito zbog mesa, ali i svih drugih korisnih dijelova tijela (jaja, koža, perje i dr.), tijekom predstojećih blagdana simpatične velike ptice (visina između 210 i 275 cm, težina od 100 do 130 kg) nisu u pretjeranoj »opasnosti po život« - za razliku od njihovih životinjskih prijatelja s vrha mesne top liste, u čijoj neposrednoj blizini su, nakon doseljenja u naše krajeve, počeli živjeti. Iako je meso noja vrlo dijetalno i ima iznimno nisku razinu kolesterola, a po svom okusu je najbliže govedini i mesu bizona, prehrambene navike ovdašnjeg življa još uvijek preferiraju kalorično meso, ne obraćajući pažnju na razinu kolesterola.

 

GLAVA U (PIJESKU) SNIJEGU

 

Uvriježeno je mišljenje u narodu kako nojevi u slučaju opasnosti stavljaju glavu u pijesak, što je posve netočno. Dapače, ova fraza se često koristi kada se žele opisati neke situacije i neprimjereno ponašanje ljudi u njima. Što se tiče nojeva, to je potpuno pogrešno, jer ova snažna ptica odmjerenim udarcem može usmrtiti lava, ali i neopreznog čovjeka, koji mu želi nauditi. Istina, u vrijeme kada leže na jajima, u slučaju opasnosti ispruže vrat na zemlju i iz daljine se ne mogu lako opaziti, pa je to vjerojatno i dovelo do pogrešnog »kreiranja« spomenutog izraza. No, tko zna. Kako sada žive na podneblju gdje tijekom zime ima (ponekada) dosta snijega, možda će u potrazi za hranom (biljožderi – trava, zrnje, lišće…) morati početi gurati glavu u snijeg.

 

NEPOZNATA ZANIMLJIVOST

 

Nojevi su poznati kao dobri i brižni roditelji koji svoje piliće štite od sunca, kiše, ali i svih grabljivaca koji bih ih željeli pretvoriti u slasni plijen. Svugdje ih vode sa sobom, ali ukoliko na svom putu susretnu neki drugi par »nojeva s djecom«, onda dolazi do borbe i pobjednički par preuzima djecu pobijeđenih i nastavi se brinuti o njima. Jednom je primijećen par nojeva koji je sa sobom vodio čak 380 pilića. No, ima tu, kao i uvijek, i druga strana priče, jer u slučaju napada grabežljivaca i otimanja pojedinog pileta, veća je vjerojatnost da oteto pile neće biti njihovo rođeno, nego tuđe osvojeno u borbi.