Arhiv tekstova

Među člancima sedmog sveska je i mnoštvo biografija Hrvata s područja današnje Vojvodine i mađarskoga međurječja Dunava i Tise te osoba koje su na drugi način vezane za ovo područje

Dvadeset i šest godina od pojave prvoga sveska Hrvatskoga biografskoga leksikona (HBL), ove je godine iz tiska izašao sedmi svezak ovoga najcjenjenijega izdanja Leksikografskoga zavoda »Miroslav Krleža« iz Zagreba. Završeni svezak znači da se u radu na ovome kapitalnom djelu došlo do polovice posla, budući da svezak obuhvaća sredinu abecede – od Kam (filozofski pisac Izidor Kamalić) do Ko (političar Marko Kožul). 

U ukupno 842 natuknice sedmoga sveska obrađeni su životopisi Hrvata koji su ostavili važan trag u svojoj zemlji i svijetu, te pripadnika drugih naroda koji su sudjelovali u životu hrvatskih zemalja, kao i istaknute plemićke i druge prodice, velikaši te vladarske dinastije. Među njima se, kao najvažniji, ističu članci o filozofu Milanu Kangrgi, isusovačkome pjesniku i vjerskom piscu Antunu Kanižliću, dinastiji Karađorđevića, povjesničaru i teoretičaru umjetnosti Ljubi Karamanu, slikaru i skladatelju Vjekoslavu Karasu, glumici Ani Karić, pjesniku, esejistu i prevoditelju Juri Kaštelanu, filologu i književnome povjesničaru Radoslavu Katičiću, povjesničarki Nadi Klaić, povjesničaru Vjekoslavu Klaiću, slikaru Juliju Kniferu, književniku i prevoditelju Mihovilu Kombolu, književniku Josipu Kosoru itd.

No, među člancima je i mnoštvo biografija Hrvata s područja današnje Vojvodine i mađarskoga međurječja Dunava i Tise te osoba koje su na drugi način vezan za ovo područje: građevinski inženjer Gašpar Kani (Zemun, 1910. – jezero Simcoe, Kanada, 1968.); pejzažni arhitekt Zvonimir Kani (Zemun, 1916. – Zagreb, 1991.); pučki dramatičar i kazališni djelatnik Antun Karagić (Gara, 1913 – Pečuh, 1966); franjevački provincijal Luka Karagić (Baja, oko 1680. – Baja, 1748.); pisac i kulturni djelatnik Mijo Karagić (Gara, 1945.); jezikoslovac, prevoditelj, vjerski pisac i leksikograf Bartol Kašić (Pag, 1575. – Rim, 1650.), pjesnik, književni teoretičar, prevoditelj, leksikograf, povjesničar, arheolog, nummizmatičar, geograf i kartograf Matija Petar Katančić (Valpovo, 1750. – Budim, 1825.); kulturni djelatnik i političar Mihovil Katanec (Karlovac, 1893. – Zagreb, 1973.); franjevački pjesnik, pripovjedač i povijesni pisac Roberto Kauk (Vukovar, 1848 – Zagreb 1900); karmelićanski pisac i prevoditelj Ivan Keravin (Monoštor, 1917. – Zagreb, 1992.); franjevački vjerski pisac Nikola Kesić (Budim, 1709. – Taban, 1739.); pjesnik, prozaik i dramatičar Tomislav Ketig (Nova Gradiška, 1932.); knijževni povjesničar i kritičar Geza Kikić (Subotica, 1925. – Dubrovnik, 2002.); inženjer József Kiss (Budim, 1748. – Sombor, 1813.); prozaik i novinar Josip Klarski (Tavankut, 1927. – Subotica, 1997.); kalačko-bački nadbiskup Ferenc Klobusiczky (Eperjes, danas Prešov, 1707. – Pešta, 1760.); pjesnik Aleksa Kokić (Subotica, 1913. – Cetinje, 1940.); vjerski pisac i publicist Antun Kolarević (Viškovci, 1930.); pjesnikinja i spisateljica Ljubica Kolarić-Dumić (Kukujevci, 1942.); biologinja Branka Kolevska-Pletikapić (Srijemska Mitrovica, 1932.); kardinal Lepoold Kolonić (Komoran, madž. Komárom, 1631. – Beč, 1707.); pjevač, tenor i skladatelj Andrija Konc (Sombor, 1914.. – okolica Bjelovara, 1945.); vjerski pisac i kulturni djelatnik Andrija Kopilović (Bajmok, 1941.); pjesnik Jakov Kopilović (Subotica, 1918. – Subotica, 1996.); slikar Stipan Kopilović (Bajmok, 1877. – Bačka Topola, 1924.); pripovjedač i novinar Vladislav Kopunović (Subotica, 1917. – Subotica, 1975.); matematičarka Elizabaeta Kovač-Striko (Subotica, 1943.); novinar i publicist Antun Tunča Kovačević (Osijek, 1859. – Osijek 1921.); keramičarka Vera Kovačić-Bogdanović (Ruma, 1940.) i dr.

 Na polovici obavljenoga posla još jedanput se pokazuje kako je leksikografski rad zapravo posao koji nikada ne može biti završen: budući je granica za kriterij upisa u HBL uzeta 1945. godina, jasno je da će se, nakon što izađe i posljednji svezak HBL-a, morati početi raditi – ispočetka! No, zanimljivo je i da je koncepcija HBL-a utjecala i na srpsku leksikografiju: od 2005. Matica srpska izdaje Srpski biografski rečnik, u okviru kojega su do sada izašla četiri toma, koji obuhvaćaju nešto više od trećine azbuke (A-Ka), a kao granična godina za ulazak osoba i u ovo izdanje jest upravo 1945. godina.