Arhiv tekstova

25. prosinca 1771.

 

Premjeravanjem zemljišta, izvođenjem građevinskih radova, podvođenjem pod krov krčme uoči Božića, započelo je djelotvorno naseljavanje pustare Bajmok i stvaranje novog naselja.

 

25. prosinca 1928.

 

Rođen je Stipan Šabić, pedagog i slikar. Crtao je i slikao olovkom, ugljenom, rapografom, tušem, te radove u pastelu i ulju. Prieredio je nekoliko samostalnih izložbi i bio sudionikom brojnih zajedničkih izložbi diljem zemlje i u inozemstvu. Suosnivač je Likovne kolonije u Tavankutu i na Bunariću. Odgojio je niz istaknutih likovnih stvaratelja. Umro je 31. ožujka 2002. godine

 

25. prosinca 1944.

 

U Gradskom kazalištu održan je veliki božićni koncert. Glazbene točke su izveli Duhački orkestar sovjetske Crvene armije i Subotički simfonijski orkestar, pod ravnanjem Željka Strake. Na slavlju u Tavankutu bili su visoki vojni, državni i partijski dužnosnici: general Ivan Rukavina, Geza Tikvicki, ing. Nikola Petrović, Lajčo Jaramazović i drugi uglednici.

 

26. prosinca 1918.

 

Održana je posljednja sjednica subotičkog Narodnog odbora Bunjevaca i Srba, koji je osnovan 10. studenoga. Na istoj sjednici je izabrano zastupničko tijelo – Gradsko predstavništvo Subotice od 100 članova.

 

26. prosinca 1979.

 

Prvi put su dodijeljene godišnje nagrade Samoupravne interesne zajednice kulture pod nazivom »Šaman«. Narednih godina njen je naziv izmijenjen u »Nagradu dr. Ferenc Bodrogvari«. S kraćim prekidima održala se do danas kada ju dodjeljuje Gradska skupština.

 

27. prosinca 1803. 

 

Rješenjem namjesničkog vijeća, za ravnatelja subotičke gimanzije postavljen je Vjenceslav Prostiovski, franjevački ekshorator, tj. Dušobrižnik. On je u tri navrata bio gvardijan (poglavar) subotičkog samostana.

 

27. prosinca 1986.

 

U Velikoj dvorani »Népköra« održan je V. tradicijski program »Gat in the Night«. Tom prigodom je u ediciji »Osvit«, tiskana knjiga pod istovjetnim naslovom, čiji su autori: Sava Duvnjak, Miroslav Radnić i Tomislav Vojnić.

 

27. prosinca 1997.

 

Umro je László Szekeres, poznati arheolog, publicist, u jednom mandatu ravnatelj Gradskog muzeja. Napisao je desetak djela s područja povijesnih i arheoloških znanosti.

 

28. prosinca 1743.

 

U vrijeme kada je bečki dvor umiješan u sukobe oko poljskog prijestolja u ovom pothvatu sudjeluje i konjička četa pod zapovjedništvom graničarskog satnika Jakova Sučića. Postrojbu čine 84 časnika i vojnika podrijetlom iz Subotice, koja je bila raspoređena na stražarskim punktovima duž šleske granice prema Poljskoj.

 

28. prosinca 1878.

 

Na salašu ovdašnjeg posjednika Luke Kopilovića otvorena je prva pučka škola izvan gradskog teritorija Subotice.

 

28. prosinca 1945.

 

Do naznačenog nadnevka u Subotičkom okrugu je popisano oko 11 tisuća bezemljaša i seljaka s malo zemlje, koji su se prijavili kao agrarni interesenti. Narednih mjeseci, većina ih je dobila zemlju koja je bila oduzeta od nekadašnjih veleposjednika, odbjeglih osoba, te onih koji se više nisu bavili poljodjelstvom.

 

29. prosinca 1787. 

 

Po nalogu subotičkog Magistrata sačinjena je katastarska knjiga Bajmoka. Tom prigodom je utvrđeno kako se atar naselja prostire na površini od 23.452 lanca, odnosno da ima 8.170 lanaca oranica, 3639 lanaca sjenokoša, 1.108 lanaca pašnjaka, itd.

 

29. prosinca 1913.

 

U Monoštoru je rođen Josip (Joza) Pašić, svećenik, profesor Učiteljske škole u Somboru, prozni pisac. Autor je romana: »Marta traži roditelje«, »Pravi anđeo« i »Krv se suši« te zbirki pripovjedaka: »Tuđe suze«, »Dida Fenjer« i »Najobičniji muškarac«. 

 

29. prosinca 2000.

 

Božićno-novogodišnji gala koncert »Milenijum« Subotičke filharmonije održan je u Velikoj vijećnici Gradske kuće. Sudjelovali su solistica Rita Kinka, glasovita pijanistica svjetske reputacije, rodom iz Subotice, vokalni solisti, te prvaci Mađarske opere iz Budimpešte Zitta Váradi i Tamás Daróci. Ravnatelj je bio maestro Berislav Skenderović.  

 

 

30. prosinca 1787.

 

U Subotici je tijekom godine otvoreno prva kavana s bilijarom, njen vlasnik je bio Lipót Kovács, po struci inženjer, neko vrijeme čelnik grada.

30. prosinca 1867.

 

Objavljen je prvi bunjevački kalendar u Subotici. bio je to »Bunjevački kalendar za pristupnu 1868. godinu koja ima 366 dana«. Osim kalendarskog dijela, u njemu je tiskan imenoslov »častnika« slobodnog kraljevskog grada Subotice i Sombora, te grada Baje. Izrađen je u tiskari Károlya Bittermanna. 

 

30. prosinca 1993.

 

Posljednji broj »Subotičkih novina« u minuloj godini, koji je iz tiska izišao 31. umjesto 30. prosinca, koštao je ni manje ni više nego cijelih 50 milijardi dinara. Uzrok tomu je bila, u svjetskim razmjerima nezabilježene inflacija.

 

31. prosinca 1687.

 

U prvu matičnu knjigu krštenih, ustrojenu po franjevačkom redovniku Bartulu Bariši Benjoviću, tijekom prosinca u Subotičkom vojnom šancu rođeno je ukupno 15 beba, sedam curica i osam dječaka. Djeca muškog spola dobila su imena: Tome, pet puta, Ivan tri puta, a Stipan jedanput. Imena djevojčica bila su raznovrsnija: Ana, dva puta, Angelina također dva puta, a po jednom Jelena (Helena), Kata i Marta.

 

31. prosinca 1905.

 

Zanimljiv je zapis o Paliću zabilježen navedene godine: »Geološko podrijetlo jezera Palić i specifičan sadržaj njegove natronske vode, stavljaju ga u red jezera kakva se nalaze samo u Ugarskoj. Među njima je Palić po veličini i opremljenosti na prvom mjestu.«