Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Rješenja sa strane su uvijek nametnuta i umjetna

Početkom travnja ove godine veliku pozornost subotičke javnosti izazvala je najava racionalizacije školske mreže prema kojoj bi bio uveden novi model financiranja škola po učeniku, a ne po odjelu. Takav bi model trebao početi od rujna 2010. godine u 20-ak lokalnih samouprava u Srbiji među kojima bi Subotica mogla biti jedan od pilot gradova. Također je  predstvaljen dokument pod nazivom Analiza neracionalnosti mreže škola u osnovnom obrazovanju, koju je uradio subotički tim s koordinatoricom Ljubicom Kiselički, zamjenicom gradonačelnika. Premda je stručna javnost bila nepodijeljena u stavu da je školstvo skupo i racionalizacija neminovna, ipak je tada predstavljena analiza izazvala nezadovoljstvo. Zamjereno je što nisu konzultirana nacionalna vijeća nacionalnih manjina, da se nije dovoljno vodilo računa o seoskim školama, te da je ovaj dokument nepotrebno istrčavanje koje bi moglo imati i negativne posljedice za grad.
Nakon ove analize, kao odgovor i još jedno moguće rješenje, napravljen je novi prijedlog racionalizacije čiji su autori bivši gradonačelnik Géza Kucsera, bivša članica Gradskog vijeća Edita Pinter-Molnár, te psihologonja Livia Joó-Horti. Zahtjev za racionalizacijom školstva potekao je iz izvješća MMF-a za koje Kucsera kaže kako ima veoma ozbiljnih preporuka temeljenih na veoma točnim i preciznim podacima. 
Djeca su važnija od 
dolara
 
»Izvješće ukazuje da postoje neke rezerve i na drugom mjestu, a ne samo u spajanju odjela oko čega su se predstavnici Ministarstva prosvjete  uglavnom uhvatili. Te nepromišljene i neargumentirane, uglavnom usmene prijetnje oko zatvaranja i spajanja malih odjela izazvale su ljetos pravi kaos. Primjerice, mi smo u Mađarskom nacionalnom vijeću dobivali po 30-ak pisama, zahtjeva za pomoć i mišljenja da do toga ne smije doći. U Subotici je situacija malo drugačija, jer je zamjenica gradonačelnika Ljubica Kiselički inicirala izradu analize koja je dobra i zasnovana na podacima, međutim, čini mi se da je suviše uska i usmjerena samo prema jednom problemu – novcu. Kada govorimo o obrazovanju na prvom mjestu mora biti dijete i učenik, a nikako novac. U toj analizi učenik se izgubio i samo sam mogao vidjeti podatke iskazane u dolarima, a ne u broju učenika i ne u kvaliteti«, kaže Géza Kucsera te dodaje kako Grad mora imati jedinstvenu strategiju za svoje obrazovanje, a u okviru toga svaka nacionalna zajednica na čijem se jeziku izvodi nastava mora imati svoju koncepciju onoga što želi postići. On ističe kako će svako rješenje koje se čeka od Ministarstva uvijek biti umjetno i nametnuto, jer stručnjaci u Beogradu ne mogu i ne moraju poznavati konkretnu situaciju na lokalu.   
Kucsera ističe kako je prilikom izrade nove koncepcije, koja se uglavnom odnosi na mađarsku zajednicu, jedan od prvih principa bio da seoske škole ne mogu biti na udaru ovakvih oragnizacijskih mjera, premda se u nekim drugim elementima ipak i ovdje može uraditi racionalizacija. Također se predlaže potpuno i odmah, a ne postupno spajanje škola »Jovan Mikić« i »Miloš Crnjanski«, osobito jer je u ovoj potonjoj puno nestručno zastupljenih predmeta u višim razredima, stoga ne bi bilo velikog viška zaposlenih. Prijedlog i je i da se zbog malog broja učenika mađarski odjeli umjesto u sadašnje tri škole »Kizur Istvan«, »Đuro Salaj« i »Jovan Jovanović Zmaj« koncentriraju u dvije, a za djecu iz Aleksandrova i južnog dijela grada koja pohađaju nastavu na mađarskom da se organizira školski autobusni prijevoz i osigura nastava u jednoj od gradskih škola. On također dodaje kako bi se značajne uštede i podizanje kvalitete rada mogli postići davanjem većih ovlasti ravanteljima škola, te ističe kako oni danas nemaju pravo niti nagraditi nastavnika čiji su učenici postigli visoke uspjehe na natjecanjima. »Trebala bi se provesti decentralizacija koja znači više povjerenja u ljude i više povjerenja u struku.«
 
Upitnik za škole
 
Kucsera ističe kako je prije provedbe organizacijskih promjena, koje se očekuju rujna sljedeće godine, neophodno donijeti niz odluka na razini Grada koje trebaju omogućiti školama da se na vrijeme pripreme i urade ih, ali kaže kako gradska uprava još uvijek ne čini ništa u tom pravcu. »U ovo vrijeme kada se u našem gradu ne znaju složiti niti oko rebalansa proračuna jako je teško očekivati da će imati vremena donijeti takve akte.«
Mađarsko nacionalno vijeće nastavit će s izradom svog prijedloga racionalizacije u svim vojvođanskim mjestima gdje se izvodi nastava na mađarskom jeziku.  
»Napravio sam upitnik za škole u Vojvodini gdje se nastava izvodi i na mađarskom jeziku kako bismo prikupili sve podatke o školi, broju učenika, odjela, podjeli predmeta, stručnoj zastupjenosti, broju knjiga, knjižničara, pedagoga, psihologa, ložača itd. Poslije toga sazvat ću sastanak svih ravnatelja škola i predstavnika općina da vidimo što oni predlažu, gdje su mogućnosti racionalizacije, što je stav kolektiva. Tada ćemo imati zajednički stav u kojim školama i na koji način će se odvijati nastava na mađarskom jeziku u sljedećoj školskoj godini i to će biti minimum  naših zahtjeva koji se mora poštivati«, kaže Kucsera. 
 
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika