Arhiv tekstova

Osijek je od 7. do 10. prosinca po 20. put bio domaćin »Krležinih dana«, tradicionalne znanstvene, teatrološke i kazališne manifestacije, koja već dva desetljeća okuplja naše poznate znanstvenike, književnike, dramatičare i dramaturge, teatrologe i kazališne kritičare, povjesničare književnosti, muzeologe i kazališne djelatnike, kako je u pozdravnome govoru istaknuo dr. Branko Hečimović, predsjednik Odbora »Krležinih dana«. Ove su godine »Krležini dani« u znaku jubileja, jer nije ni malo ni lako obilježiti puna dva desetljeća predanoga rada, o čemu svjedoče 18 objavljenih zbornika s ukupno 6.535 stranica, na kojima je objavljeno više od 500 referata, eseja, istraživanja, odigrano je 80-tak kazališnih predstava koje je vidjelo više od 10 tisuća posjetitelja, priređeno 20-tak izložbi vezanih za kazalište i predstavljeno 40–50 knjiga i leksikona, što je rezultat hvale vrijedan i služi na ponos sudionicima začaranog trokuta – grad Osijek, HAZU – Razred za književnost i sam Krleža, koji je veoma cijenio Osijek i njegovu građansku klasu, a Osijek mu se znao odužiti.

I akademik Nedjeljko Fabrio bio je pun hvale za Osijek i Osječane, pa se i prisjetio dana kada su pokretani Krležini dani, još 1987. godine, kada je u Osijeku podignut spomenik Krleži, rad kiparice Marije Ujević, ali i pokretača ove, nadasve korisne i iznimno lijepe manifestacije, od kojih su neki i danas tu, a neki su pokojni, te spomenuo Antoniju Bogner-Šaban, Branimira Donata, Branka Hečimovića, Ivu Frangeša, Stanislava Marijanovića, Ivana Supeka. Utemeljitej Krležinih dana bio je i ostao HNK u Osijeku, uz nesebičnu potporu grada i županije, suutemeljitelji su Filozofski fakultet u Osijeku i HAZU, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazalište i glazbu - Zagreb, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH.

Izložba plakata, znanstveni skup

 

U četiri dana Osijek je bio prijestolnica kulture, hram u kojemu su se mnogi došli pokloniti veličini kontroverznog Krleže i bogatstvu programa kojim su i ovi Dani obilovali. Ovogodišnji Dani otvoreni su izložbom kazališnoga plakata HNK-a iz Varaždina, jer dugovjeki su putovi suradnje kulturnih institucija Varaždina i Osijeka, pa su Osječani jedno vrijeme svoj repertoar igrali u Varaždinu. Vjerojatno zato i naslovnicu ovogodišnjega Zbornika, koji je objedinio 26 referata s prošlogodišnje manifestacije – mada je bilo 32 sudionika, krasi plakat iz 1933. godine, koji  svjedoči o gostovanju u Varaždinu novosadsko-osječke kazališne predstave »U agoniji« Miroslava Krleže.

Sutradan je u dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku započela znanstvena sesija na kojoj će svoje uratke izložiti 33 sudionika na temu: »Hrvatska drama, kazalište i društvo«. Nakon prigodnih riječi predsjednika Hečimovića i pozdravnih riječi domaćina i gostiju, predstavio se najprije Mate Matišić, uz Miru Gavrana najizvođeniji hrvatski dramski pisac, govoreći o sebi i svojim dramama, a onda su svoje uratke izložili: Zlata Šundalić, Anica Bilić (rad o Iliji Okrugiću), Ivan Trajan, Stanislav Marijanović, Ana Prolić Kragić, Lucija Ljubić, Martina Petranović, Ivan Bošković, Ivica Matičević, Ivan Lozica, Sibila Petlevski i Branimir Donat.

 

Položen vijenac

 

Poslije podne studenti Filozofskog fakulteta u Osijeku u klasi Branke Brlenić-Vujić pripremili su prigodan recital sazdan od Krležinih stihova, delegacija Odbora položila je vijenac i cvijeće na spomenik Krleži u Parku kralja Petra Krešimira IV., a o liku i djelu Miroslava Krleže govorio je Velimir Visković, naš najpoznatiji krležiolog. On je namjerno istaknuo u prvi plan sve kontroverze vezane uz Krležu, pokušaje da ga se omalovaži zbog statusa socijalističkog pisca i minimalizira njegovo ogromno djelo. Podvukao je kako mi nismo imali ni boljega ni plodnijega književnika od Krleže, koji je ostavio opus od pedesetak knjiga, koji je dopunjen s više od stotinjak knjiga o Krleži. Krleža se bavio svim žanrovima, pa je generacijama čitatelja poznato kako su iza njega ostali divni romani, sjajni putopisi i eseji, zavidan dramski ciklus, i ne može se odgonetnuti je li sjajniji dramski pisac ili pjesnik, jer ostavio je »Balade Petrice Kermpuha«. Sve to govori u prilog tomu kako bez Krleže hrvatska književnost ne bi bila zamisliva, ostala bi jedna golema praznina. Što bi, recimo, radili glumci, da Krleže nema na repertoaru kazališta?

Novina je da su ove godine po prvi put sudionici bili gosti Hrvatskog kazališta u Pečuhu, gdje je svoje referate izložilo desetak znanstvenika.                

I još nešto je važno spomenuti. Uz Zbornik Krležinih dana predstavljen je i Leksikon Marina Držića u povodu 500. obljetnice njegova rođenja, u čijemu je nastajanju sudjelovalo 107 domaćih i stranih autora. Prva je to sveobuhvatna personalna enciklopedija posvećena jednom dopreporodnom hrvatskom piscu, koja sadrži sve relevantne podatke vezane uz život i rad Marina Držića, a Leksikon je predstavio naš najpoznatiji držićolog Milovan Tatarin.