Arhiv tekstova

U sklopu svibanjskih pobožnosti posvećenih štovanju Marije, Majke Božje, u mnogim se državama širom svijeta u svibnju slavi majčin dan, dok se Materice, blagdan majki kod bunjevačkih Hrvata, tradicionalno obilježava prije Božića, treće nedjelje došašća.

Svjesni kako danas živimo u klimi općeg otuđenja, u vremenu kada se minoriziraju sve kršćanske i ljudske vrijednosti, kada smo posvećeni sami sebi i okrenuti isključivo vlastitim interesima i materijalnim vrijednostima, a sve manje primjećujemo smisao temeljnih ljudskih i civilizacijskih vrijednosti koji su utkani u dubinu našeg bića i koje su temelj naše civilizacije, Društvo vojvođanskih i podunavskih Hrvata i ove je godine, vjerni svojoj višestoljetnoj tradiciji, 13. prosinca obilježilo Materice u svojim klupskim prostorijama u Zagrebu. 

 

O tradiciji i značenju Materica

 

Obilježavanje ovog dragog blagdana u bogatoj tradiciji Hrvata Bunjevaca otvorio je predsjednik Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata Zvonimir Cvijin, a o tradiciji i značenju Materica govorio je dr. Luka Štilinović.

»Faljen Bog moja dobra čeljadi, fala dragom Bogu jevo i oped su stigle Materice. Šta da vam divanim, ta znam ja da vi zdravo dobro znate zašto smo se danas ode okupili. Moždar bi mogli pomislit i oped će ovaj naš bać Bolto divanit ono što je divanijo lani, priklani i još par godina ranije. Ali svakako bi tribalo štogod lipog i kazat o njima, na priliku, zašto smo se baš za nji‘ tako zalipili kugod ćirzom što lipidu cipelama đon, ponda kako se slavidu, šta su dobivala mala dica, orase, suve šljive i jabuke zadivene kovanim novcima, onda je to bilo fajin vridnije neg‘ je danas«, počeo je dr. Štilinović glumeći bać Boltu. »Što sam stariji to mi u pamet dolaze sve jasnije slike iz ditinjstva. Danas su to običaji za Materice, pa onda i dan očeva, Oce, Božić i Nova godina itd.  Nije to samo čerez tog što je bilo darova, kolača, ora i pomorandže, neg je to bilo istovrimeno i iskazivanje poštovanja starini, al‘ i oni su pokazali ljubav prema nama mladima. Dabome da je bilo i veselje susreta s rodbinom i prijateljima. Čeljadi, držte ruku na srcetu i lipo priznajte, zdravo bi volili sačuvat Materice, pa makar i drukčije bile od oni kake smo mi iz ditinjstva ubardali, samo nek‘ dožive još toliko vrimena koliko su dosad izdurale. Probam se sitit, ta šta bi još štogod mog‘o pridodat o Matericama, a ne ponavljat k‘o Nimac tralala, al‘ opet mora bit kazato ono pravo: radosna, iskrena i topla i velika fala vama drage mame, nane, majke, supruge i sestre na ovaj vaš od starina posvećen dan«, rekao je dr. Štilinović i nastavio: »Moji‘ godina nane i baće zdravo dobro znadu šta su Materice, Oce, pa i drugi naši običaji za Božićno vrime. Kratko kazano, Bunjevci bome zdravo držidu do Materica. Nisu oni zaboravili ni Oce, al‘ Materice se obaško svečano slave, hamade kugod i Božić i to kroz više stolića. Materice su od velikog značenja za svaku osobu, za obitelj, za širu zajednicu, a time i za opstojnost Hrvata – Bunjevaca. Poštivaš li Materice, obitelj se neće nikad pobrkat, ni kad se, nedaj Bože, priričidu ukućani. Dabome, brez stabilne obitelji nema temelja zajednice!«

 

Čestitka 

 

Zatim je dr. Štilinović podsjetio, a i objasnio mlađim sudionicima, kako se ovaj blagdan majki čestitao tako što bi čestitari došli u kuću i rekli: »Faljen Isus, gazdarice! Čestitam vam Materice. Ja sam doš‘o priko mora, da mi date malo ora / Snašla me je strašna muka da mi date i jabuka / Vidio sam i ovaca da mi date i novaca / Napolju je zdravo zima, molim jednu čašu vina«. Odgovor domaćice je bio uvijek isti: »Živi i zdravi bili«. Čestitari bi zatim bili ponuđeni slatkim tijestom, ili pogačom, a uz to bi dobili i darove, najčešće jabuke sa zadjevenim kovanicama, lijepe maramice, orahe, suhe šljive i slično.

»Najkraće rečeno: Materice su dan kada velikoj majčinskoj ljubavi treba reći iskrenim srcem – hvala! To je najdublje značenje Materica«, završio je bać Bolto, odnosno dr. Luka Štilinović.

Nazočne bačke Hrvate pozdravio je i Ante Plivelić, predstavnik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, naglasivši kako ga veseli svaki susret s Bunjevcima i njihovom bogatom tradicijom. 

U nastavku obilježavanja Materica bunjevački Hrvati koji sada žive u glavnom gradu Hrvatske prisutnim su ženama čestitali Materice, a one su ih po starom običaju darivali tradicionalnim darovima.