Arhiv tekstova

U mjesecu u kojem je obilježena desetogodišnjica smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana (10. prosinca 1999.) Hrvatska će izaći na predsjedničke izbore i u prvom krugu pokušati izabrati nasljednika Stjepana Mesića. Naime, sukladno Ustavu Republike Hrvatske predsjednik Hrvatske ima pravo biti biran u dva uzastopna mandata od po pet godina, tako da se aktualni predsjednik Stjepan Mesić, bez obzira što je u svim anketama trenutačno najpopularniji hrvatski političar, nije imao pravo još jednom kandidirati te mu mandat istječe u veljači sljedeće godine.

U zakonskom roku od 12 dana od datuma raspisivanja izbora, od pregršt »predsjedničkih kandidata« samo je njih 12 uspjelo prikupiti više od 10.000 potpisa birača koji podupiru njihovu kandidaturu i predati ih Državnom izbornom povjerenstvu, a ono je, nakon provjere, i službeno potvrdilo pravovaljanost njihovih kandidatura. Tako se za radno mjesto »predsjednik Republike Hrvatske« natječu Milan Bandić (nezavisni kandidat), Andrija Hebrang (kandidat HDZ-a), Ivo Josipović (kandidat SDP-a), Josip Jurčević (nezavisni kandidat), Damir Kajin (kandidat IDS-a), Boris Mikšić (nezavisni kandidat), Dragan Primorac (nezavisni kandidat), Vesna Pusić (kandidatkinja HNS-a), Vesna Škare – Ožbolt (nezavisna kandidatkinja), Miroslav Tuđman (nezavisni kandidat), Nadan Vidošević (nezavisni kandidat) i Slavko Vukšić (kandidat Demokratske stranke slavonske ravnice). 

 

Prljavo rublje

 

Službena kampanja je započela prije mjesec dana i u punom je jeku, a svih 12 predsjedničkih kandidata pokušava pojačanom promidžbom popraviti rejting i uvjeriti birače da upravo njima povjere svoj glas. Neki od njih, što je datum izbora bliži, počeli su u borbi za naklonost birača diskreditirati suparnike iznoseći njihovo »prljavo rublje« i služeći se udarcima »ispod pojasa«. Tako dr. Hebrang konstantno proziva svog bivšeg stranačkog kolegu dr. Primorca zbog »dezerterstva«, a ovaj njega zbog afere Shimadzu. Nadana Vidoševića protukandidati najčešće prozivaju zbog velikog bogatstva, aludirajući da ga je stekao nezakonitim radnjama, a isto tako se etiketira i aktualnog gradonačelnika Zagreba Milana Bandića. Osim toga, dr. Primorca i Vidoševića, kao bivše članove HDZ-a, optužuje se da su samo formalno nezavisni, a da su zapravo »prikriveni« kandidati najjače hrvatske stranke. Bandić se nedavno požalio da su njegovoj supruzi i kćeri upućene prijetnje, Vidošević je optužio Primorca za nasilje u obitelji, točnije da tuče svoju ženu, a Hebrangu stalno nabijaju na nos njegovu legendarnu izjavu »Ja nikada ne lažem, samo ponekad ne govorim istinu«. Naravno, tu su i vječite i nikad prežvakane teme kao troškovi predsjedničkih kampanja, neravnomjerna zastupljenost u medijima, poglavito na HRT-u kao javnoj televiziji, pristranost, aktualni politički događaji i slično.

 

Ankete

 

Nakon poprilično duge pretkampanje, posebno glavnih favorita za drugi krug, sve relevantne ankete pokazuju da kandidat SDP-a dr. Ivo Josipović već dva mjeseca uvjerljivo vodi te da je glavni favorit za nasljednika predsjednika Mesića. Još prije desetak dana činilo se kako će se za drugo mjesto boriti dva nezavisna kandidata, Nadan Vidošević i Milan Bandić, a da su svi ostali bili bez realnih izgleda. Međutim, nešto više od tjedan dana uoči predsjedničkih izbora dodatno se zaoštrila bitka za drugo mjesto, odnosno za ulazak u drugi izborni krug. Čak tri istraživanja provedena u proteklih tjedan dana, pokazala su da se sada za drugi krug tijesno bore četiri kandidata. Posve neočekivano Vidoševiću i Bandiću pridružili su se HDZ-ov kandidat dr. Andrija Hebrang i još jedan nezavisni, dr. Dragan Primorac. Tako bi prvi krug izbora, 27. prosinca, mogao biti posve neizvjestan, a dr. Ivo Josipović do posljednjeg trenutka neće znati s kime će se sučeliti 10. siječnja u drugom krugu, dakako, ako ga bude. Kao i što su prethodne ankete pokazivale i ova najnovija je za favorita prvog kruga definitivno potvrdila Josipovića, koji je u prethodnom razdoblju još povećao prednost u odnosu na sve konkurente. Istraživanje koje je za SDP provela agencija Puls pokazuje da Josipović trenutačno ima podršku 30 posto birača, a identičan je rezultat Josipoviću dalo istraživanje koje je za svoje potrebe proveo izborni stožer HDZ-ovog kandidata. I anketa koju je agencija Promocija puls obavila za Primorčev izborni stožer potvrdila je da Josipović uvjerljivo vodi.

Kako će borba za ulazak u drugi krug do kraja biti neizvjesna pokazuje i podatak da je razlika između drugoplasiranog (u sva tri istraživanja to je Milan Bandić) i petoplasiranog kandidata, samo pet postotnih poena, a to znači da je razlika gotovo unutar statističke pogreške koju treba uzeti u obzir pri svakoj anketi te vrste. Međutim, istraživanja nisu obuhvatila glasače izvan Hrvatske koji bi mogli odlučujuće utjecati na konačni redoslijed kandidata, pa čak i odrediti tko će s Josipovićem ići u drugi krug, poglavito zbog činjenice da sva četiri kandidata ozbiljno računaju na te glasove.

Značajna promjena biračkog raspoloženja koju sugeriraju spomenuta tri istraživanja vjerojatno su rezultat pojačane kampanje Hebrangova stožera u posljednjih tjedan dana. Prema HDZ-ovom istraživanju dr. Hebrang osvaja 11 posto, a i anketa konkurenta Primorca daje mu gotovo 10 posto. Da će učiniti maksimalne napore kako bi Hebrang ušao u drugi krug potvrdila je i predsjednica HDZ – a i premijerka Jadranka Kosor koja je pozvala svoje članstvo da udvostruči angažman u kampanji, svjesna da bi za vladajuću stranku neulazak njihovog službeno nominiranog kandidata u drugi krug bio pravi izborni poraz, s dalekosežnim posljedicama na unutarstranački život i odnose, ali i na legitimaciju vladajuće većine. Baš kao i HDZ i nezavisni kandidat dr. Dragan Primorac je već dva tjedna u izbornoj ofenzivi, s izrazito jakom medijskom kampanjom, koja je očito dala rezultate. Ne samo njegovo, već i SDP-ovo istraživanje daje mu četvrto mjesto, s oko deset posto birača podrške.

Kao što smo već spomenuli, sve provedene ankete nisu obuhvatile glasače izvan Hrvatske, tako da će i naši glasovi (možda i presudno) utjecati na konačni redoslijed kandidata. 

 

U izbornim stožerima

 

Kako bi naši sugrađani koji imaju pravo glasa mogli izabrati najkvalitetniju osobu za predsjednika Republike Hrvatske obišli smo predsjedničke kandidate i njihove stožere u Zagrebu, one koji imaju realne šanse u utrci za Pantovčak, te se pobliže upoznali s njihovim izbornim programima. Ne želeći ni na koji način biti jednostrani, izborne stožere smo obišli po abecednom redu.

 

Kod Milana Bandića

 

Izborni stožer u Ulici grada Vukovara 248, aktualnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, kojeg su građani hrvatske metropole već četiri puta uzastopno birali za prvog čovjeka glavnog grada Hrvatske, odiše mladošću i optimizmom temeljenom na rezultatima većine anketa koje tom predsjedničkom kandidatu daju najviše šansi za ulazak u drugi izborni krug.

Na samom početku razgovora Milan Bandić ukazuje na činjenicu da su ustavne ovlasti predsjednika Republike ograničene, da se odnose prvenstveno na sukreiranje vanjske politike, zapovjedništvo nad oružanim snagama i usmjeravanje rada sigurnosnih službi. 

»Međutim, predsjednik kao prvi među jednakima, zahvaljujući svome položaju i karizmi, uvelike može utjecati na društvene i političke promjene, a svojom vizijom i energijom usmjeravati njezin gospodarski razvoj i afirmaciju novih društvenih vrijednosti«, kaže Bandić i dodaje kako će ključni problem kojim se namjerava baviti u svome predsjedničkom mandatu biti gospodarska stabilnost Hrvatske, odnosno jačanje hrvatskog gospodarstva, smanjenje nezaposlenosti, povećanje izvoza i rast inozemnih ulaganja. 

»Predsjednik Republike u ovom vremenu krize mora biti istinski partner u oblikovanju i provedbi strategije oporavka i razvoja Hrvatske. Pri tome ću kao predsjednik posebnu brigu voditi o socijalnoj politici i zaštiti ugroženih u hrvatskom društvu, a uz daljnju afirmaciju Hrvatske na međunarodnoj političkoj sceni, kao nove članice Europske Unije i stvarnog regionalnog lidera, želim otvoriti novu stranicu u stvaranju hrvatskog zajedništva, uz korjeniti rez u pogledu napuštanja svih ideoloških i drugih podjela«, pojašnjava Bandić i napominje kako je njegov načelni stav, vezano uz vanjsku politiku, kako nema tako male zemlje koja ne bi smjela graditi svoju vlastitu vanjsku politiku, bez obzira na asocijacije u kojima se nalazi. Taj stav podrazumijeva prozapadno usmjerenje Hrvatske, što je potvrđeno i ulaskom u NATO savez, te skorim članstvom u EU, ali i suradnju s drugim utjecajnim državama u svijetu, na temelju međusobnog poštovanja i zajedničkih interesa.

»Jednako je važan i hrvatski konsenzus oko ulaska u Europsku Uniju. Europske vrijednosti su neupitne, ali Hrvatska iz povijesnih i mnogih drugih razloga na tom putu mora znati zaštititi i neke svoje vitalne interese koji ne smiju biti relativizirani europskim okvirom, kao što su naš identitet, kultura, prirodni resursi, prioriteti i interesi u našoj regiji i slično U smislu suradnje s Vladom, predsjednik države može poticati Vladu na veću učinkovitost u interesu stabilnosti i gospodarskog prosperiteta zemlje. U tom pogledu svoju ulogu vidim kao motivatora, kao promicatelja kulture rada i znanja, kao čovjeka koji vjeruje da Hrvatska može više i bolje i koji osobnim primjerom želi dokazati da je bolje sutra svih nas u kulturi rada, u zajedništvu i služenju građanima«. Zadnje pitanje predsjedničkom kandidatu Bandiću odnosilo se na njegov stav o Hrvatima  izvan Hrvatske.  »Svako društvo pokazuje svoju zrelost i razinu demokratičnosti kroz odnos prema manjinama, bez obzira je li riječ o nacionalnim, vjerskim, seksualnim ili drugim zajednicama. Ne treba zanemariti činjenicu da je Hrvatska izrazito iseljenička zemlja i da  Hrvati i njihovi potomci žive na svim svjetskim meridijanima i paralelama te su trajno vezani uz svoju matičnu domovinu. Aktivno su sudjelovali u njezinom stvaranju, obrani i izgradnji, a i danas su aktivno uključeni u gospodarski razvoj, lobiranje, promociju i svekoliku drugu potporu Republici Hrvatskoj. Uz jačanje hrvatskog zajedništva, pokrenut ću ponovno snažnije povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, te poticati i olakšavati njihova ulaganja, veći broj posjeta te povratak i useljavanje. Posebna skrb odnosit će se na očuvanje hrvatskog jezika i kulture u hrvatskim zajednicama u tuđini, kao što je i hrvatska zajednica u Republici Srbiji, te trajno povezivanje mladih druge i treće generacije sa zemljom njihovih korijena«, ustvrdio je za kraj našeg razgovora Milan Bandić uz napomenu kako je kao gradonačelnik Zagreba imao odličnu suradnju s udrugama iseljenih Hrvata iz Vojvodine.

 

Kod dr. Andrije Hebranga

 

Izborni stožer dr. Andrije Hebranga nalazi se u stranačkim prostorijama Hrvatske demokratske zajednice, stranke koja ga je i kandidirala, u samom centru Zagreba na Trgu žrtava fašizma, a kao i kod svih velikih stranaka u njemu je velika gužva, prepun je stranačkih kolega, simpatizera i predstavnika medija. Dr. Hebrang nam je odmah pojasnio temelje svog izbornog programa: »Poštovat ću instituciju svojih prethodnika. Neću o njima pričati viceve jer predsjednik je institucija i izabrala ga je većina. Štitit ću istinu o hrvatskim braniteljima, a neću braniti Crkvi pravo na javno iznošenje stavova, niti ću dobacivati svojim kritičarima na javnim mjestima. Neću koristiti obavještajnu zajednicu za istrage u inozemstvu, a članovi moje obitelji neće profitirati od moje pozicije. Posjećivat ću Jasenovac i Bleiburg, kritizirat ću loše poteze vlasti, ma koja bila, ali i pomagati konkretnim prijedlozima. Bit ću kreativan predsjednik koji okuplja stručnjake i predlaže rješavanje najvažnijih problema, a naročito ću se angažirati na području svih reformi čiji je cilj bolji standard naših građanki i građana. Štitit ću antifašizam, ali i osuditi komunizam i njegove zločine, a pred stranim diplomatima neću kritizirati svoju zemlju, nego ću probleme rješavati u kući. Smanjit ću troškove Ureda predsjednika i omogućiti ulazak građanki i građana u park na Pantovčaku. Organizirat ću skromnu pratnju i putovanja bez svojih unučadi. Jednom riječju borit ću se za europsku i ponosnu Hrvatsku«.

I o Hrvatima izvan Hrvatske dr. Hebrang ima jasan stav: »Hrvati spadaju u najraseljenije narode svijeta, tako da ih izvan domovine živi jednak broj kao i u njoj. U pojedinim povijesnim razdobljima politika je htjela međusobne odnose narušiti, a sada je vrijeme da budući predsjednik popravi te odnose i uzdigne ih na razinu onih drugih naroda u EU i šire. Suradnja s dijelom našeg naroda u Bosni i Hercegovini, u dijaspori, kao i Hrvatima koji su autohtono stanovništvo u susjednim državama naša je moralna, ali i ustavna i nacionalna obveza, a pa po uzoru na ostale europske narode taj odnos mora biti uzajaman i dvosmjeran, a to znači da Hrvatska mora nastaviti s pomaganjem u razvoju njihovih kulturnih institucija u funkciji čuvanja njihovog identiteta.«

 

Kod dr. Ive Josipovića

 

Kao i kod HDZ-a, izborni stožer dr. Ive Josipovića nalazi se u prostorijama najjače oporbene stranke SDP-a na Iblerovom trgu, a ozračje je doista pobjedničko, s obzirom na činjenicu da sve ankete potvrđuju njegovo uvjerljivo vodstvo i siguran ulazak u drugi izborni krug. Dakako da je dr. Josipović zadovoljan tim pokazateljima, ali njegov je cilj, kaže, izbjeći drugi izborni krug i već u prvom, izbornom voljom većine hrvatskih građana, postati trećim predsjednikom Republike Hrvatske. 

»Za predsjednika države odlučio sam se kandidirati jer više ne mogu trpjeti nepravdu koja se godinama nanosi građankama i građanima, a da Hrvatska nije pravedna potvrđuje činjenica da u njoj vlada ‘pravednost’ podobnih i bogatih. Bogaćenje bez rada utemeljeno u korupciji, kriminal koji ostaje nekažnjen, nesposobni moćnici na visokim položajima koji upravljaju našim životima, političke i rodbinske veze kao vrhovni kriterij osobnog napretka, sve su to danas obilježja hrvatskog javnog i političkog života. Ja se ne mogu pomiriti s tim, ne mogu samo slegnuti ramenima i nastaviti živjeti svoj život, kao da me se to ne tiče. Ne mogu prihvatiti ponižavajuću nepravdu. Imam dovoljno snage i odlučnosti, dovoljno znanja i sposobnosti da konačno i zauvijek izmijenim to stanje duboke nepravednosti koje opterećuje svakog poštenog građanina, čineći ga potištenim u osjećaju beznađa. Zato Hrvatskoj nudim novu pravednost, vjeru u vlastite snage, moral, poštenje. Nudim optimizam i odvažnost potrebnu da izađemo iz moralne i ekonomske krize. Pravednost je moj program. Želim novu Hrvatsku, pravednu Hrvatsku«, kaže dr. Josipović i pojašnjava da njegov program Nove pravednosti znači novo domoljublje i povratak morala u politiku. »Dosta je ‘pravednosti’ po kojoj je bilo moguće u pretvorbi i privatizaciji temeljem političke podobnosti i veze s vlašću steći ogroman imetak. Dosta je ‘pravednosti’ koja zatvara oči pred korupcijom i kriminalom, nasiljem na ulicama, drogom koja uništava mlade živote, ‘pravednosti’ koja je uništila hrvatsko gospodarstvo i osiromašila ljude«, tvrdi dr. Josipović i upozorava da domoljublje nije snažno mahanje zastavama, gromoglasno pjevanje domoljubnih pjesama, kao ni u džepu imati ovu ili onu stranačku iskaznicu. 

»Domoljub je onaj koji istinski voli ovu zemlju i ove ljude. Domoljub je čovjek koji poštuje druge i drukčije, onaj tko marljivo radi, živi od rada i plaća porez, poduzetnik koji ulaže, zapošljava i uredno plaća radnike. Domoljub je onaj političar kojemu je opće dobro ispred vlastita džepa. Borba protiv korupcije, rast gospodarstva, pristojne plaće i mirovine, socijalna sigurnost i jednake šanse za sve građane, posebno mlade, temelj su nove pravednosti koju zagovaram. Zato Hrvatskoj nudim novu pravednost.« 

Na pitanje o statusu Hrvata izvan Hrvatske dr. Josipović odgovara kako je već bio u posjetu Hrvatima izvan domovine, uključujući i Hrvate u Republici Srbiji, te da je glavni vanjskopolitički cilj Hrvatske punopravno članstvo u Europskoj Uniji, ali i zalaganje dovršetka procesa njenog proširenja na područje jugoistočne Europe. »Hrvatski je interes da naši susjedi u regiji što prije budu uključeni u tu asocijaciju, naravno na temelju individualno iskazane vlastite spremnosti za članstvo, a to je najbolji put ka stabilnim  i prosperitetnim dobrosusjedskim odnosima, što znači i zaštitu hrvatskih nacionalnih manjina u tim državama i njihovog konzumiranja svojih manjinskih prava. Bez dobrosusjedskih odnosa i stabilnosti regije svaka pomoć Hrvatske našim Hrvatima izvan domovine je malo moguća i neadekvatna«, kaže ovaj kandidat s najvećim izgledima za novog predsjednika Hrvatske, uz napomenu kako je svjestan koliku odgovornost preuzima ulazeći u izbore za predsjednika Republike, te da je isticanjem kandidature želio i osobnim primjerom potaknuti odlučnost, optimizam i građansku hrabrost građana i građanki Hrvatske da promijeni hrvatsko društvo i učini ga boljim.

 

Kod dr. Dragana Primorca

 

Dr. Dragan Primorac, nezavisni predsjednički kandidat koji je unazad dva tjedna zabilježio strelovit rast i ušao u najuži izbor predsjedničkih kandidata s realnim izgledima za ulazak u drugi izborni krug, dočekao je nas u svom stožeru na Kennedyevom trgu, navodeći kako se Republika Hrvatska trenutačno nalazi na svojevrsnoj prekretnici, a ovi predsjednički izbori ključan su trenutak koji će odrediti daljnji smjer njezina razvoja. 

»Kriza je danas zahvatila sve segmente društva. Neki od stupova hrvatskog društva poput rada, poštenja, obiteljskih vrijednosti i domoljublja, ozbiljno su narušeni. Građani Hrvatske u trenucima trenutačne gospodarske, moralne i duhovne krize sve više gube nadu. U svojem predsjedničkom programu nudim rješenja za izlaz iz te krize i želim vidjeti novu Hrvatsku! Hrvatsku okrenutu budućnosti. Hrvatsku ponosa, optimizma i nade, mladenačkog poleta i energije. Hrvatsku obrazovanih ljudi i zemlju koja će se jednom za sva vremena obračunati s korupcijom, kriminalom i nepotizmom. Hrvatsku sa stabilnim i konkurentnim gospodarskim sustavom. Hrvatsku koja je završila s ideološkim podjelama danas, ali koja je završila i s bolnim podjelama iz Drugog svjetskog rata«, kaže Primorac i dodaje kako se u prvom trenutku može činiti da je 40 milijardi duga Hrvatske veliki problem, ali da je za one koji znaju stvarati projekte i nove vrijednosti taj problem zapravo izazov koji je rješiv u razdoblju trajanja mandata. »Hrvatska ima 2 posto kreativnih ljudi koji znaju, mogu i hoće u iskrenom partnerstvu s domaćim i inozemnim poslovnim i financijskim krugovima uhvatiti se sa ovim problemima u koštac na dobrobit Hrvatske, samo im treba dati šansu. Za strane investitore nužan je nedvosmislen i u stvarnom životu brzo provediv pravni okvir investiranja i poslovanja s jasnim pravilima igre, odnosno zaštite interesa, kako investitora tako i djelatnika, a time i interesa države u cjelini, što često nije bio slučaj. Posebnu pozornost valja, između ostalog, posvetiti izvozno orijentiranim industrijskim granama budućnosti te projektima održivog razvoja posebice obnovljivih izvora energije, ekološke poljoprivredne proizvodnje, turizma i kreativnih industrija temeljenih na industriji znanja kao glavnom generatoru promjena, odnosno razvoja. Zato ću zagovarati posebne programe podupiranja, oživljavanja, odnosno fiskalnog rasterećenja, savjetovanja i financiranja obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva kao stupa hrvatskog gospodarstva.« 

Na naše pitanje o Hrvatima izvan Hrvatske dr. Primorac odgovara kako je s njihovim problemima detaljno upoznat i da je neke već uspješno rješavao kao ministar znanosti, obrazovanja i sporta u Vladi premijera Sanadera. »Sukladno mome izbornom programu, u jednoj drugačijoj Hrvatskoj, boljitak njezinih građana, gdje god oni žive ostaje njezin temeljni prioritet. Želim Hrvatsku, gdje su njezini građani u dijaspori, kao i autohtoni Hrvati u susjednim zemljama,  komparativna prednost, a ne teret. Hrvatsku ojačane međunarodne pozicije kao ravnopravnog partnera u suradnji s drugim međunarodnim čimbenicima, koji jednakopravno sudjeluje u donošenju strateških međunarodnih odluka, posebice kad je riječ o široj regiji oko Hrvatske«.

 

Kod Nadana Vidoševića

 

Posljednji stožer koji je Hrvatska riječ obišla je stožer nezavisnog kandidata Nadana Vidoševića u Gundulićevoj 63. Vidošević je od samog početka izborne kampanje jedan od kandidata kojemu se daju velike šanse u utrci za nasljednika Stjepana Mesića, a njegova privrženost ulasku u europske asocijacije je neupitna. 

»Europa je već u Hrvatskoj. Mora se potaknuti još jači i beskompromisni europski angažman u Hrvatskoj, da bi skori trenutak našeg ulaska u EU, voljom i pozivom EU, prošao neosjetno, jer će naši standardi već biti standardi EU. Osim toga 

Hrvatska mora postati sjecište i stjecište trgovinskih, energetskih i ukupnih ekonomskih putova dijela Europe kojoj pripada. Hrvatska ima privilegij da je zemlja s jednom od najdužih obala na Mediteranu. Zato je Hrvatska Mediteran srednje Europe. U tom i takvom zemljopisnom položaju mora se izgraditi svijest o korisnosti Hrvatske kao prostora razvoja cijele srednje Europe. More nema samo turističku funkciju, niti funkciju razvoja samo hrvatskoga gospodarstva. Ono tu funkciju ima za cijelu srednju Europu, a Hrvatska mora od primorske postati snažna pomorska zemlja. U tome je također jamstvo naše sigurnosti i stabilnosti«, pojašnjava svoj izborni program Vidošević i dodaje kako je potrebno izgraditi društvo rada i jednakih mogućnosti, jer samo materijalno neovisan pojedinac i građanin može biti graditelj osobne sreće i sreće vlastite obitelji, kao i društva u kojem živi. Da bi se ta pretpostavka ostvarila svaki građanin mora imati jednake mogućnosti i jednaku polaznu osnovicu. Hrvatski građanin mora konačno početi živjeti od svoga rada. Jednakost i pravednost ne smije ostati samo na razini parole, jer se inače pretvaraju u svoju suprotnost, a za stvaranje društva jednakih mogućnosti, za stvaranje ozračje kulta rada odgovorna je država. Vidošević ukazuje i na nužnost socijalne zaštite, jer smatra da rad nije socijalna nego gospodarska kategorija, a čovjek ne može imati uvjete za rad ako živi u društvu neizgrađene socijalne zaštite, odnosno da treba zaštititi one koji nisu u mogućnosti sudjelovati u tržišnoj utakmici. Isto tako, jedan od prioriteta je i natalitetna politika, jer ako se u Hrvatskoj nastavi negativan demografski trend za četrdeset godina ćemo se vratiti na broj stanovništva iz 1900. godine. Struktura stanovništva bi tada bila dominantno staračka. To bi značilo da Hrvatska ne bi bila sposobna financirati svoje socijalne fondove, mirovine i zdravstvenu zaštitu. 

Za kraj razgovora Vidošević naglašava kako se Hrvatska ne smije umoriti od jačanja veza sa Hrvatima izvan domovine iz dva bitna razloga: zato što je to dužna iz moralnih razloga na koje obvezuje i Ustav Republike Hrvatske, a drugi razlog je činjenica što su Hrvati izvan domovine odigrali ključnu ulogu u stvaranju današnje neovisne Hrvatske.

Napustivši posljednji predsjednički stožer izašli smo u hladnu zimsku zagrebačku noć, koja je mirisala na prve snježne pahulje, dok su nas s džambo plakata gledali predsjednički kandidati, nasmiješeni, optimistični i, uglavnom, retuširani. Približavanjem Božića i prvog izbornog kruga smanjit će se velik broj nepoznanica oko izbora za novog hrvatskog predsjednika, ali će ostati još jedna veoma važna, možda i odlučujuća: kojem će se predsjedničkom kandidatu prikloniti i svoju potporu dati aktualni predsjednik Stjepan Mesić, koji još uvijek uživa najveću popularnost u hrvatskoj javnosti.