11.12.2009
Vijesti
Predsjednik Mesić primio vjerodajnice novog veleposlanika Srbije
Građenje dobrih odnosa
neporecivi je interes
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je vjerodajnicu od Stanimira Vukićevića, veleposlanika Republike Srbije u Republici Hrvatskoj. Predsjednik Mesić zauzeo se za nastavak procesa normalizacije odnosa između Hrvatske i Srbije koji je u proteklih deset godina zabilježio zavidan napredak«.
»Građenje i unapređivanje tih odnosa ... naš je neporecivi interes. Ne samo zato što smo susjedi, ne samo zato što u Hrvatskoj živi srpska manjina, nego i zato što odnosi naših dviju zemalja imaju odraza i na opće stanje u regiji. Drugim riječima: regionalna stabilnost ovisi dobrim dijelom o tome kakvi jesu i kakvi će biti odnosi između Hrvatske i Srbije«, rekao je predsjednik Mesić.
Vukićević je istaknuo da je predstavljanje Srbije u Hrvatskoj »veliki izazov i odgovornost, s obzirom na kompleksnost bilateralnih odnosa«. »U tom kontekstu, tradicionalne povijesne veze, međusobna upućenost, nepostojanje jezičnih barijera i europska orijentacija, u srbijansko-hrvatskim odnosima predstavljaju prednosti koje iskoristiti kao temelj za jačanje postojećih i razvijanje novih oblika suradnje«, rekao je veleposlanik Vukićević.
Haris Silajdžić, član PredsJedništva Bosne i Hercegovine i lider Stranke za BiH
Srbija se mora ispričati
»Mnogi su sanjali raspad Bosne i Hercegovine početkom devedesetih, ali većina njih ili sjedi u Den Haagu ili su tamo umrli. Imali su jednu od najvećih europskih vojnih mašinerija na raspolaganju, nisu prezali ni od genocida, a opet nisu uspjeli u tom naumu. BiH u svojim stoljetnim granicama je stvarnost i međunarodno-pravna činjenica. Bilo tko, tko pokuša to promijeniti, završit će gore nego oni koji su to ranije pokušavali«, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider Stranke za BiH Haris Silajdžić u ekskluzivnom intervjuu za beogradski list Danas.
»Srbija treba Bosnu i Hercegovinu početi tretirati kao svaku drugu državu i ponašati se na način kako to Hrvatska radi već deset godina i Crna Gora od svoje neovisnosti. Samo tako, te nakon što iz Beograda dođe i službeni, civilizirani akt isprike, možemo imati stvarno dobrosusjedske odnose. Ta isprika treba priznati genocid u BiH, jer je to sudski potvrđena činjenica. Svako izbjegavanje tog termina nakon što ga je potvrdio Međunarodni sud pravde, predstavlja negiranje genocida. Također, Srbija mora izabrati. Ne može se, naime, izbjegavati odgovornost tvrdnjom da je zločine počinio ‘Miloševićev režim’, a istovremeno inzistirati da je država Srbija potpisnica Daytona. Ili su i zločini i Dejtonski potpis djela jednog čovjeka, ili odgovornost za oboje nosi država Srbija«, kaže Silajdžić.
EU utvrdila financijski paket za prve dvije godine članstva Hrvatske u EU
Topnički dnevnici
ne zaustavljaju napredak
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor izjavila je kako Hrvatska ne treba strahovati zbog tzv. topničkih dnevnika te da Vlada ispunjava svoje obveze, odnosno surađuje s Haškim sudom.
»Ne mislim da treba strahovati. Bilo bi to pogrešno, jer smo na kraju puta što pokazuje i najava izrade hrvatskog pristupnog ugovora, ali i financijski paket za 2012. i 2013. godinu od 3,5 milijardi eura«, kazala je Kosor. Istaknula je da Vlada ispunjava svoje obveze te je podsjetila kako je, vezano uz tzv. topničke dnevnike, u subotu održana sjednica Savjeta za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom na kojoj je analiziran rad tzv. task forcea.
»I u ovom trenutku dok govorim ljudi rade, a to su najbolji ljudi koji se razumiju u taj posao. Ja sam optimistična i očekujem daljnje rezultate«, istaknula je Kosor. Naglasila je kako, unatoč tome što je Hrvatska poslala izvješće, »mi ne zaustavljamo rad u potrazi za tim dokumentima«.
Upitana što ako EU blokira pregovore zbog tzv. topničkih dnevnika, rekla je kako razmišlja o tome što će biti kada Hrvatska otvori poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, budući da ima dosta mjerila, te kako će ga što uspješnije i brže zatvoriti. Dodala je kako vjeruje da će Hrvatska to poglavlje uskoro otvoriti.
Inače, Vijeće EU za opće poslove prihvatilo je u Bruxellesu prijedlog financijskog paketa za prve dvije godine hrvatskog članstva u EU. Paket je predložila Europska komisija na temelju radne pretpostavke da će Hrvatska u EU ući u siječnju 2012. godine.
Prema prihvaćenom prijedlogu, u prve dvije godine članstva, odnosno 2012. i 2013. godini, u proračunu EU za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi eura. Riječ je o preuzetim obvezama za te dvije godine, koje će, s obzirom da su ta sredstva namijenjena za višegodišnje projekte, biti realizirane kroz nekoliko godina.
EU odmrzla Prijelazni trgovinski sporazum sa Srbijom
Do cilja još ipak daleko
Ministri vanjskih poslova EU odmrznuli su Prijelazni trgovinski sporazum sa Srbijom i time još malo otškrinuli svoja vrata za ovu zemlju. Nakon ukidanja viza, ovo je druga značajno dobra vijest u posljednje vrijeme i moglo bi se reći kako dodatno potpiruje nadu da bi Srbija, nasuprot umjerenim prognozama, ipak u dogledno vrijeme mogla nadoknaditi ono što je dva desetljeća sustavno propuštala.
Ključni poticaj odmrzavanju sporazuma bilo je izvješće glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza, prvo do sada uistinu pozitivno kad je riječ o suradnji Srbije s Haškim sudom. Uz pohvalu haškog tužitelja, na odluku ministara vanjskih poslova, uključujući i nizozemskog, utjecala je i njihova ocjena da vlasti u Beogradu provode ključne europske reforme i, dakako, Prijelazni sporazum.
Odluka Vijeća ministara vanjskih poslova EU da primijeni Prijelazni trgovinski sporazum sa Srbijom, daje srpskim izvoznicima jamstvo da i dalje mogu izvoziti svoje proizvode bez carina u zemlje EU.
Nizozemska, međutim, i pokraj pokazane popustljivosti, nije pristala na početak postupka ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Za početak tog procesa trebat će nova pozitivna ocjena Sergia Brammertza u lipnju iduće godine, koja pojednostavljeno znači: Mladić i Hadžić u Haagu.
Z. P.
NIU »Hrvatska riječ« ponovno na jednom natječaju EU
Europski normativi za
domaće poljoprivrednike
Novinsko-izdavačka ustanova »Hrvatska riječ« predala je i svoj drugi europski projekt. Natječaj koji je bio otvoren do 11. prosinca raspisala je Europska komisija, a vrijednost projekta Hrvatske riječi iznosi 40.000 eura. Riječ je o poljoprivrednom listu pod nazivom Agromagazin, koji će se, ukoliko projekt prođe na natječaju, baviti europskim standardima poljoprivrede i prehrane. Cilj je prije svega male i srednje poljoprivredne proizvođače u Vojvodini informirati o standardima i normativima koji za razna područja poljoprivrede vrijede u EU.
Planirano je da list izlazi mjesečno tijekom 10 mjeseci, u tiraži od 10.000 primjeraka.
Izvršno vijeće uputilo Skupštini Vojvodine Prijedlog odluke o proglašenju Statuta
Do cilja još samo jedan korak
Izvršno vijeće AP Vojvodine uputilo je Skupštini Vojvodine Prijedlog odluke o proglašenju Statuta Autonomne Pokrajine Vojvodine. Kako je Narodna skupština Republike Srbije 30. studenoga dala prethodnu suglasnost na Prijedlog Statuta AP Vojvodine, koji je Skupština AP Vojvodine utvrdila 14. listopada 2008. godine, s pravnotehničkim ispravkama Prijedloga Statuta od 7. studenoga 2009. godine, stekli su se uvjeti da se donese Odluka o proglašenju Statuta, kako bi on mogao stupiti na snagu.
Izvršno vijeće usvojilo je i Izvještaj o petogodišnjoj realizaciji Programa gospodarskog razvoja Vojvodine. Vojvodina je jedina regija u Srbiji koja od 2004. godine ima srednjoročni plan razvoja. Program gospodarskog razvoja Vojvodine je platforma koja je definirala 14 razvojnih prioriteta i opredijelila proračune za njihovo financiranje. U izvještaju je napravljen pregled stanja s ocjenom efekata provođenja svih 14 programa i načinom za njihovu daljnju implementaciju, kako bi pokrajinska vlada, kao kreator ekonomske politike u Vojvodini, mogla koristiti proaktivne instrumente za unapređenje svoje konkurentnosti, posebice ako se ima u vidu očekivano intenziviranje europskih integracija.
Vojvodina na konferenciji o budućnosti regije u Bruxellesu
Bitno je da vrata Europe
ostanu otvorena
Zahvaljujući pozivu kolega iz Bruxellesa iz organizacije »Friends of Europe«, Fondacije Konrad Adenauer i OECD-a, AP Vojvodina preko svog Ureda za europske poslove sudjeluje na konferenciji posvećenoj budućnosti jugoistočnog dijela Europe i šansama i perspektivama zemalja iz ove regije za članstvo u Europskoj Uniji. Ono što je bitno je da je gotovo nepodijeljeno mišljenje kako bez zemalja koje su sada na putu prema EU, sama Europa neće biti kompletirana, kako u ekonomskom, tako i u sigurnosnom i svakom drugom pogledu.
»Bitno je da se održi taj europski moment koji je, evo, kod nas dobio i novi poticaj ukidanjem viza, kao i odmrzavanjem trgovinskog dijela Prijelaznog sporazuma o pridruživanju, ali je također bitno i da Europa ostavi otvorena vrata, kao i da nastavi s potporom jačanju institucija, primjeni europskih standarda i modernizaciji ekonomskih resursa. Jedan od ciljeva skupa je i jačanje veza s institucijama EU i upoznavanje s konkretnim aktivnostima i koracima neophodnim za jačanje europskog puta. A na tom putu, kada je riječ o nama, i Republika Srbija i AP Vojvodina na osnovi svojih nadležnosti imaju svoje konkretne obveze i zaduženja. Dobra vijest je svakako ta da je, kada je riječ o našoj pokrajini, Vojvodina već ostvarila solidnu suradnju s ključnim europskim institucijama, kao što su Komitet regija, Europski parlament, Institut europskih regija i sl. Također, članovi smo institucija u Bruxellesu, ali i Londonu, Parizu, Salzburgu i drugim europskim prijestolnicama i na taj način smo na svojevrstan način već otišli korak dalje i, rekao bih, povukli cijelu zemlju naprijed«, rekao je Predrag Novikov, direktor Ureda za europske poslove, i naglasio sljedeće:
»Ono što je također bitno je da je proces regionalne suradnje označen kao oslonac i temelj europske perspektive, i po tom pitanju situacija je jasna, naša pokrajina je u prethodnom periodu uložila znatan napor i već sada imamo partnerske odnose s brojnim regijama od Italije i Austrije do Švedske, Njemačke i Mađarske i zato ne treba ni čuditi da samo ove godine i samo po pitanju jednog europskog fonda za prekograničnu suradnju imamo preko 250 projekata, jer ne želimo čekati i ne želimo da propadne ni jedan dinar, ni jedan euro, koji na konkretan način može pomoći život naših sugrađana, ekonomski rast i perspektive za novo zapošljavanje.«
H. R.
Kontrola trošenja proračunskog novca u zdravstvu
Proračunska inspekcija provjerava navode iz medija
Dr. Dragomir Cimeša, vršitelj dužnosti direktora Pokrajinskog fonda za zdravstveno osiguranje, organizacijske jedinice Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, obavijestio je pokrajinska tajništva za zdravstvo i financije o zahtjevu da se u nekoliko zdravstvenih institucija uputi proračunska inspekcija.
Zadatak inspektora bit će provjera navoda iz pojedinih medija da je jedan dio slobodnih proračunskih sredstava bio nenamjenski korišten. Nadležna inspekcija sutra počinje s kontrolom trošenja proračunskih sredstava u filijalama Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje i zdravstvenim institucijama u pokrajini.
H. R.
Predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine dr. Bojan Pajtić sastao se s predsjednikom Slovačke Ivanom Gašparovičem
Zahvala Slovačkoj i Slovacima
u Vojvodini
Predsjednik Slovačke Republike Ivan Gašparovič, koji se nalazio u dvodnevnom posjetu Republici Srbiji, posjetio je 4. prosinca Novi Sad. U Izvršnom vijeću Vojvodine primio ga je predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine Bojan Pajtić, koji je zahvalio prijateljskoj Slovačkoj Republici i njenom predsjedniku na podršci koju pružaju u procesu uključivanja Srbije u europske integracije i istaknuo, kako slovačka nacionalna zajednica daje snažan kulturološki pečat našoj regiji i zamolio predsjednika Slovačke Ivana Gašparoviča da uputi javni poziv pripadnicima slovačke nacionalne zajednice u Vojvodini da se uključe u demokratski proces izbora tijela slovačke nacionalne manjine.
Predsjednik Slovačke Republike Ivan Gašparovič zahvalio je Izvršnom vijeću na odnosu prema slovačkoj nacionalnoj zajednici, ali i vojvođanskim Slovacima što čuvaju svoj jezik i kulturu i što su lojalni građani Srbije. Razgovorima u Izvršnom vijeću Vojvodine nazočili su i potpredsjednici Izvršnog vijeća Vojvodine Ana Tomanova-Makanova i Boris Barjaktarović.
Nakon prijama u Izvršnom vijeću Vojvodine predsjednik Gašparovič je s predsjednikom Republike Srbije Borisom Tadićem obišao Muzej grada Novog Sada na Petrovaradinskoj tvrđavi.
Predsjednik Tadić pozvao manjine da se upišu u poseban birački popis
Srbija će stvarati najbolje uvjete za očuvanje identiteta
Srbija je posvećena zaštiti prava nacionalnih manjina, o čemu svjedoči i donošenje Zakona o vijećima nacionalnih manjina, rekao je predsjednik Srbije Boris Tadić na sastanku s predsjednicima nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u Srbiji.
Predsjednik Srbije je pozvao pripadnike nacionalnih manjina da se upišu u poseban birački popis, kako bi se ispunio osnovni preduvjet za održavanje izbora nacionalnih vijeća.
»Srbija će za sve nacionalne manjine stvarati najbolje moguće uvjete za prosperitet i očuvanje identiteta«, rekao je Tadić.
Predsjednici nacionalnih vijeća su se složili s predsjednikom Tadićem i pohvalili donošenje Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina. Osim ministra za ljudska i manjinska prava Svetozara Čiplića, sastanku su nazočili predsjednici nacionalnih vijeća - bugarske, bunjevačke, egipatske, grčke, mađarske, makedonske, njemačke, romske, rumunjske, rusinske, slovačke, ukrajinske i vlaške nacionalne manjine.
RRA odgovorila DSHV-u
Razumljivost jezika razlog ograničenja prijama hrvatskih programa
»Promet informacija i ideja na manjinskom jeziku je gotovo nimalo ili nimalo ugrožen restrikcijama koje se odnose na licencirane programe, s obzirom da su ovi programi ogromnim dijelom na jezicima koji su i hrvatskoj manjini, kao i praktički svim građanima Srbije, strani jezici. Oni hrvatski programi kojima se vaša nacionalna manjina informira na svome jeziku (informativni, dokumentarni, kulturno-umjetnički pa i zabavni) nisu podložni licenciranju te i ne mogu biti pogođeni uvođenjem pravila u ovo područje«, stoji u odgovoru Republičke radiodifuzne agencije na zamjerke DSHV-a planiranom ograničenju prijama programa iz Republike Hrvatske.
Prema mišljenju DSHV-a to bi, naime, predstavljalo diskriminaciju hrvatske manjine u odnosu na druge manjine (osobito u odnosu na mađarsku i rumunjsku), povredu recipročnih manjinskih prava u odnosu na srpsku manjnu u Hrvatskoj i kršenje preuzetih međunarodnih obveza. DSHV je u pismu pozvao RRA da programe hrvatskih televizija ne uklanja, ni djelomično ni u cijelosti, iz programa ovdašnjih kablovskih distributera a pod izlikom kršenja autorskih prava.
U odgovoru Vijeća RRA, međutim, potvrđena je namjera da se ustanovi pravilnik za kabelske emitere i time »zaštite prava onih koji su kupili autorska prava za televizijsko prikazivanje određenih sadržaja na području Republike Srbije«. U odgovoru se dalje navodi kako će Pravilnik, kad bude stupio na snagu, biti usuglašen sa zakonodavstvom u Republici Srbiji, kao i međunarodnim standardima u ovoj oblasti.
»Razlike koje postoje u tretmanu licenciranih programa iz Hrvatske i BiH s jedne strane, i licenciranih programa iz drugih susjednih zemalja proistječu iz okolnosti da kod ovih drugih postoji jezična barijera i da su oni kao takvi neinteresantni za ogromnu većinu publike u Republici Srbiji. To nije slučaj s programima iz Hrvatske i BiH i prikazivanje ovih licenciranih sadržaja (u najvećem broju je riječ o stranim emisijama prevedenim na jezik razumljiv građanima Srbije) može nanijeti realnu štetu onima koji su vlasnici autorskih prava za te emisije na području Srbije«, kaže se u odgovoru RRA, koji je potpisao episkop jegarski dr. Porfirije Perić, predsjednik Vijeća Republičke radiodifuzne agencije.
Upis u birački popis
Izjave se prikupljaju
U Uredu DSHV-a, Podružnice južno Podunavlje Sonta, u utorak, 8. prosinca, održan je zajednički sastanak članova odbora Podružnice, predstavnika MO DS-a i KPZH »Šokadija« s koordinatorima DSHV-a za upis u birački popis pripadnika hrvatske nacionalne zajednice. Sastanku su nazočili i dopredsjednik stranke Dujo Runje, te ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov sa suradnicom Katarinom Čeliković. Nakon rasprave usvojena je strategija za prikupljanje potrebnih izjava na području općine Apatin.
I. A.
Zatražena skupštinska rasprava o izvještaju Državne revizorske institucije
O izvješću o proračunu za 2009. tek na proljeće?
Odbor za financije Narodne skupštine Srbije odlučio je u utorak, poslije dužeg usuglašavanja stavova, predložiti parlamentu raspravu o izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa proračuna za 2008. u kojem su konstatirane brojne nepravilnosti.
Odbor, međutim, nije precizirao datum za održavanje te rasprave, pa su poslanici LDP-a, SRS-a, DSS-a i NS-a uputili prijedlog s 98 potpisa predsjednici parlamenta da dnevni red sjednice na kojoj će se raspravljati o proračunu za iduću godinu, proširi i razmatranjem izvještaja DRI o reviziji završnog računa proračuna za 2008. i izvještajem Odbora za financije o tom izvještaju DRI.
Oni, također, traže da se o ove dvije nove tačke raspravlja prije debate o proračunu za iduću godinu. Predstavnici vladajuće koalicije su protiv toga, jer smatraju kako nema vremena da se do Nove godine raspravlja i o tome s obzirom na to da je usvajanje proračuna za iduću godinu prioritet.
Na sjednici odbora, ni za članove iz vladajuće većine, ni iz oporbe, nije bilo sporno da o izvještaju DRI i završnom računu proračuna za 2008. godinu koji je, poslije »ispravke«, vraćen u skupštinsku proceduru, treba raspravljati na plenarnoj sjednici, za to su bili svi. Sporan je bio samo termin, piše beogradski dnevnik Politika.
Predsjednica Skupštine Srbije Slavica Đukić-Dejanović izjavila je, međutim, kako inicijativa oporbe da parlament raspravlja o izvještaju Državne revizorske institucije može doći na dnevni red tek od 1. ožujka iduće godine, jer taj predlog nije podnesen po hitnom postupku.
»Samo da su napisali ‘po hitnom postupku’, ja bih već morala to staviti na dnevni red«, rekla je Đukić-Dejanović.