Arhiv tekstova

Duhovna obnova za mlade Srijemske biskupije

Priprema za došašće

 

Uoči prve nedjelje došašća održana je duhovna obnova za mlade pod geslom »Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova, pa mu se dođosmo pokloniti«. (Mt 2, 2b.) Na duhovnu obnovu odazvalo se četrdeset mladih iz srijemskih župa. Voditeljice duhovne obnove bile su sestre Klanjateljice Krvi Kristove iz Zagreba i grupa animatora. Duhovna obnova održana je 28. studenoga u Pastoralnom centru župe Uzvišenja Svetog Križa u Rumi. 

I. R. 

 

Škola animatora u Sonti

Bog računa i na Tebe

 

Drugi susret Škole animatora u školskoj 2009./10. godini održan je u Sonti od 27. do 29. studenoga. U župnom domu okupilo se šezdesetak sljedbenika don Ivana Bosca iz Male Bosne, Subotice, Starog Žednika, Bajmoka, Kucure, Ruskog Krstura, Selenče i Sonte. Osnovnu temu »Bog poziva, čovjek se odaziva« obradio je otac Mihajlo Malacko iz Ruskog Krstura. Većina aktivnosti tijekom susreta bila je posvećena biblijskim imenima, pa su po njima davani i nazivi skupinama u koje su animatori bili podijeljeni. 

I tijekom ovoga susreta mladi su veliki dio svojega slobodnoga vremena proveli u organiziranim kreativnim radionicama, po uzoru na način života i rada u negdašnjim oratorijima don Ivana Bosca. Po običaju, mladi animatori su pridonijeli nedjeljnom misnom slavlju svojim čitanjem poslanica i molitve vjernika, te pjevanjem uz pratnju svojega glazbenoga sastava. 

I. A. 

Preminuo fra Ignacije Gavran, nestor Franjevačke provincije Bosne Srebrene

Cijeli život u odgoju i 

obrazovanju mladih 

 

Franjevačka provincija Bosna Srebrena 24. studenoga ostala je bez svoga zaslužnoga člana, nestora Provincije dr. fra Ignacija Gavrana. Fra Ignacije, krsnim imenom Mijo, tijekom svoga dugog života, gotovo 96 godina, ostavio je nemjerljivo blago ne samo svojoj redovničkoj provinciji, državi Bosni i Hercegovini, nego i kulturi i civilizaciji.  Bio je to pravi znanstvenik koji se dokazao na nekolicini znanstvenih područja – filozofiji, povijesti, muzejskoj djelatnosti, povijesti umjetnosti, prevoditeljskom radu i mnogim drugim područjima te je njegova smrt veliki gubitak za Crkvu u Hrvata, ali joj je ujedno uspomena na njega i veliki ponos.  

Posljednji ispraćaj fra Ignacija Gavrana na vječni počinak obavljen je 26. studenoga, i to svetom misom zadušnicom u samostanskoj crkvi sv. Bonaventure u Visokom, a pokop je obavljen u Kraljevoj Sutjesci. 

Cijeli svoj život posvetio je odgoju i obrazovanju mladih. Nikada se nije potužio da mu je to teška zadaća, jer je volio mlade i znao je da samo s ljubavlju i sustavnim radom može ljudske, kršćanske i franjevačke vrednote prenositi na mlade. 

Oblikovao je muzejsku - arheološku i etnografsku zbirku u Franjevačkoj gimnaziji u Visokom, obje značenjem daleko nadmašuju okvire svoje institucije. 

Odbio je ponuđene svjetovne počasti i odličja, a i visok položaj u svojoj zajednici. Tiho je prešao i preko vlastite dijamante mise. U svemu je pružao primjer sabrane skromnosti, velikoga rada i samodiscipline. 

Studirao je teologiju, filozofiju i povijest umjetnosti kod velikih autoriteta, postigao doktorat znanosti i postao jedan od najznačajnijih intelektualaca svoje provincije i domovine. Napisao je brojne knjige, studije i članke s područja povijesti svoje zajednice, povijesti umjetnosti i filozofije. Uredio je niz povijesnih izdanja, posebno samostanskih kronika, utvrđujući golemo značenje i prisutnost franjevačke provincije Bosne Srebrene u bosanskom i europskom kontekstu.

 A. Beus

 

Blagdan Bezgrešnog začeća 

Marija puna milosti

 

Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije je katolička dogma, koja tumači da je jedinstvenom Božjom povlasticom Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svoga  začeća. Također, Marija nije bila lišena milosti posvetne, već je bila puna milosti dobivenih od Boga i živjela je život posve bez grijeha. 

Prema dogmi, Marija je začeta na normalan biološki način, ali njenu dušu je stvorio Bog u vrijeme njenog začeća. Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, slavi se 8. prosinca. Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. godine. Dogmu je svečano proglasio, papa Pio IX., u poslanici »Ineffabilis Deus«, 8. prosinca 1854. godine. 

Katolička Crkva vjeruje da dogma ima potporu u Bibliji. Anđeo Gabrijel nazvao je Mariju kao »punu milosti«, a crkveni oci nazivali su Mariju - Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.