Arhiv tekstova

Asocijacija poljoprivrednika Vojvodine uputila je prošloga tjedna priopćenje u kojemu izražava sumnju da se u više od 45 vojvođanskih općina novac od izdavanja državnog zemljišta planira koristiti u nenamjenske svrhe. Članice Asocijacije tim su povodom uputile zahtjeve gradonačelnicima u kojima traže da se sredstva od izdavanja državnog poljoprivrednog zemljišta mogu jedino i isključivo koristiti za zaštitu, uređenje i korištenje poljoprivrednog zemljišta kako je to zakonom predviđeno. »Iz tih razloga obavještavamo javnost da bude upoznata kako postoji mogućnost da se novac ostvaren od zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta nenamjenski koristi i da će se Asocijacija poljoprivrednika kao i Udruga poljoprivrednika Subotice na sve raspoložive načine suprotstaviti i zaštiti interes poljoprivrednika po ovom zakonu«, stoji u priopćenju.

»Mi tražimo da se sredstva koriste strogo kako to zakon predviđa, jer imamo najave da je 45 od 47 općina donijelo stav i izlobiralo mogućnost da novac koriste za druge svrhe. Svojedobno smo tražili da se novac usmjeri u razvoj poljoprivrede, da se subvecioniraju kamate, ali tada su nam rekli da to ne može, jer novac ne može ići u potrošnju, a evo sad odjednom ispada da može«, kaže Miroslav Ivković, glasnogovornik Udruge poljoprivrednika Subotice.

Prema zakonu, 40 posto novca od izdavanja državnog zemljišta ostaje gradu, a po 30 posto se preusmjerava pokrajini i republici. Iz ovih izvora u subotički je proračun ove godine uplaćeno više od 50 milijuna dinara. Šef Službe za lokalni ekonomski razvoj, gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Mirko Ostrogonac, kaže kako su ta sredstva do sada trošena namjenski:

»Ovaj prihod podliježe Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, i lokalna samouprava ne može donijeti nikakvu odluku bez obzira na svoju financijsku situaciju, osim ako Vlada ne bi donijela neku uredbu koja bi bila starija. Za sada niti dinar nije potrošen drugačije zato što smo mi ekonomski dosta stabilan grad tako da nismo imali potrebe ulaziti u ovaj novac.«  

Predsjednik Skupštine grada Jenö Maglai kaže da nije sudjelovalo u bilo kakvim navodnim dogovorima lokalnih samouprava o drugačijem trošenju sredstava od zakupa zemljišta:

»Ja nisam sudjelovao ni na kakvim razgovorima, ne znam za takav dogovor a što se tiče proračunskih sredstava bit ćemo pri tomu da se samo namjenski mogu trošiti.« 

Ostrogonac navodi kako je najvećio dio sredstava uplaćen krajem listopada, jer je tada bio posljednji rok da zakupci plate zakup, te da se najveći dio novca troši za poljočuvarsku službu (13 do 14 miljuna dinara). Tri milijuna je potrošeno za izradu softverskog programa, koji je prvi i jedini takve vrste u državi, a omogućit će brže provođenje postupka licitacije. Najveći troškovi planirani su za uređenje atarskih putova i kanalskih mreža, a za sljedeću godinu predviđeno je i 20 milijuna dinara za komasaciju državnog poljoprivrednog zemljišta koje je sada rascjepkano u malim parcelama. 

U spomenutom priopćenju, Udruga poljoprivrednika Subotice traži i veća proračunska izdvajanja sredstava u gradski Fond za razvoj poljoprivrede.

»Tražimo da grad izdvoji 100 milijuna dinara iz svog proračuna u Fond za poljoprivredu, zato što i najbjednije općine u Srbiji izdvajaju i preko 100 milijuna u svoje fondove, a mi kao agrarno područje, koje je, kao, razvijeno i europski orijentirano, ne možemo izdvojiti više od 30 milijuna. Primjerice Leskovac, Vranje, Kragujevac imaju i po 117 milijuna realiziranih sredstava u ovoj godini«, kaže Miroslav Ivković.

Mirko Ostrogonac kaže kako je od 2004. kada je osnovan Fond ukupno plasirano oko 65 milijuna dinara, a godišnje se iz proračuna izdvaja 15 do 10 milijuna, koliko je izdvojeno lane. Fond posluje po principu pozajmica koje poljoprivrednici vraćaju, a kroz natječaje sredstva se koriste za nabavu mehanizacije, pomlatka u stočartsvu, objekte, podizanje višegodišnjih zasada, kupovinu zemljišta. Ostrogonac smatra kako su izdvajanja približno na razini potreba, te da su korisnici ovih sredstava bili vrlo zadovolji. On kaže kako je upoznat sa zahtjevima Udruge poljoprivrednika za povećanjem izdvajanja u Fond, te da bi u tom slučaju trebalo dodatno osmisliti na čega se može proširiti taj program korištenja sredstava.