Arhiv tekstova

Vojvođanski centar za ljudska prava i Vijeće Europe, uz potporu Fonda za otvoreno društvo i Pokrajinskog tajništva za propise, upravu i nacionalne manjine, organizirali su konferenciju pod nazivom: »Primjena Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima u Srbiji«. Osnovni cilj konferencije bio je prikazivanje stanja u pogledu ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih manjina u Srbiji, kao i predstavljanje rezultata monitoringa Okvirne konvencije i Europske povelje, s obzirom da je Srbija preuzela obvezu, na temelju ovih dviju konvencija, štititi i promovirati pripadnike i jezike nacionalnih manjina. Sastanci i razgovori zatvorenog tipa s predstavnicima nacionalnih vijeća nacionalnih manjina održavani su 27. studenoga, dok je 28. studenoga konferencija bila otvorenog tipa u Skupštini Vojvodine.

U skoro sedmosatnom trajanju konferencije, koja je bila podijeljena u tri dijela, sudionici su imali priliku upoznati nalaze i preporuke u svezi s primjenom Okvirne konvencije i Europske povelje, kao i Komentare o sudjelovanju manjina u javnom životu i obrazovanju manjina na materinjem jeziku. Omogućeno je i da predstavnici nacionalnih manjina daju preporuke u svezi s primjenom ova dva akta.

 

Obrazovanje manjina

 

Iscrpan izvještaj u pogledu obrazovanja nacionalnih manjina dao je pokrajinski tajnik za obrazovanje dr. Zoltán Jeges: »Veliki iskorak je taj što je Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje veoma uvaženo od strane sadašnje vlade i ministra. Evidentno je da se postojeći problemi ne mogu riješiti svi odjednom, nego sustavno. Obrazovanje na jezicima manjina zasnovano je na setu zakona (Zakon o osnovama sustava obrazovanja i odgoja, Zakon o osnovnim školama, Zakon o srednjim školama, Zakon o nacionalnim vijećima...), a osim toga imat ćemo i Pravilnik o niskotiražnim udžbenicima, koji se odnosi na nacionalne manjine. U protekloj školskoj godini hrvatski se jezik učio u 5 škola ili 1,45 posto od ukupnog broja osnovnih škola. Na hrvatskom jeziku nastavu pohađa 319 učenika od ukupno 158.036 učenika u APV. Takvo stanje pripisujemo tek formiranom sustavu školstva kada su Hrvati u pitanju. Manjine su prostorno sortirane po cijeloj Vojvodini i nekad je nemoguće organizirati nastavu i formirati odjele na manjinskom jeziku. Nacionalna vijeća su ta koja moraju odlučiti što dalje. Hrvatska zajednica traži stručnu školu, a jedva popunjava i jedan razred gimnazije. Brojnost mora biti takva da se adekvatno tome organiziraju odjeli, nastava, udžbenici... Nacionalna vijeća, a ne ravnatelji škola, trebaju biti inicijatori potrebe za njegovanjem manjinskog jezika. U visokoškolskom obrazovanju težimo trojezičnom modelu: materinji jezik, srpski i engleski, i da se tako obuči i kadar. Postavlja se i pitanje korištenja jezika u zdravstvu, sudstvu i specifičnim područjima korištenja ljudskih prava. Potrebno je da nacionalna vijeća iznesu svoje prijedloge.«

Lenka Erdeljan iz Pedagoškog zavoda Vojvodine istaknula je pozitivne primjere do kojih je došlo zahvaljujući projektima vezanim za nacionalne manjine, a koji se odnose na jezik i interkulturalnost, nastavni program, udžbenike i afirmaciju multikulturalizma i tolerancije u APV. Prof. dr. Slavko Godić, predstavnik Ministarstva prosvjete, smatra da je, kako je rekao, najveći problem manjina u području obrazovanja, gdje je potreban stalan i otvoren dijalog, kao i da u obrazovanje treba unijeti veću mjeru pravednosti i dostupnosti. 

Osim spomenutih govornika, u radu konferencije sudjelovali su i: prof. Mahulena Hofmannova (Odbor stručnjaka za Europsku povelju), Dalibor Jilek (savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju), Krzysztof Zyman (administrator, Tajništvo Okvirne konvencije), veleposlanik Constantin Yerocostopoulos (specijalni predstavnik Glavnog tajnika u Srbiji, Vijeće Europe), M. Čolak (Fond za otvoreno društvo), Aniko Muškinja-Hajnrih (državna tajnica, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava), Marijus Rošu (Pokrajinsko tajništvo za propise, upravu i nacionalne manjine), Dragan Marčel (koordinator nacionalnih vijeća nacionalnih manjina). U radu konferencije sudjelovali su i Filip Damjanović (ministar  savjetnik, veleposlanstvo R. Hrvatske u Beogradu) i Ladislav Suknović (tajnik, Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji).

Riješiti postojeće probleme

 

Treći dio konferencije omogućio je  predstavnicima svih nacionalnih vijeća da iznesu svoje preporuke u svezi s ovim aktima, a te će preporuke biti pretočene u Deklaraciju, koju će potpisati svi predstavnici i bit će poslane državnim tijelima, institucijama, međunarodnim organizacijama, nacionalnim i međunarodnim NVO koje se bave tim pitanjima, a sve u cilju kvalitetnijeg i uspješnijeg ostvarivanja prava nacionalnih manjina u Srbiji.

»Srbija je primjer zemlje koja organizira skupove ovakvog tipa, kako za Vijeće Europe tako i za cijelu Europu, jer ono što je nama praksa, u mnogim drugim europskim državama nije. Država je izrazila spremnost sjesti s predstavnicima manjina i Vijeća Europe i do lipnja sljedeće godine, do sljedećeg ciklusa izvještavanja riješiti postojeće probleme«, kaže direktorica Vojvođanskog centra za ljudska prava Aleksandra Vujić.