Arhiv tekstova
04.12.2009
Vijesti
Zakazana 16. sjednica Skupštine AP Vojvodine
Zaštita voda na dnevnom redu
U srijedu, 9. prosinca, Skupština AP Vojvodine će na svojoj 16. sjednici odlučivati o strategiji vodoopskrbe i zaštite voda u AP Vojvodini te o razrješenju dosadašnjeg i imenovanju novog direktora Turističke organizacije Vojvodine i članova Upravnog odbora Javnog poduzeća za prostorno i urbanističko planiranje i projektiranje »Zavod za urbanizam Vojvodine«.
Na generalnom zasjedanju Skupštine europskih regija i službeno potvrđeno
Vojvodina punopravna
članica Euroodiseja
Na generalnom zasjedanju Skupštine europskih regija (AER), koje se održava u francuskom gradu Belfortu, potvrđeno je punopravno članstvo AP Vojvodine u programu Euroodisej, koji omogućava razmjenu i usavršavanje mladih stručnjaka u regijama širom Europe.
Potpredsjednica Skupštine AP Vojvodine Maja Sedlarević, koja sudjeluje u radu Generalne skupštine, istaknula je kako je program Euroodisej od velikog značaja za Vojvodinu, jer će mladi ljudi dobiti priliku usavršavati se, učiti jezik i steći radno iskustvo koje je često neophodno pri njihovom profesionalnom angažiranju.
Predstavnici više od 200 regija iz čitave Europe, članovi AER-a, razmatrali su i usvojili izvješća o radu i planove za iduću godinu, kao i promjene Statuta ove organizacije. Jedna od najvećih svjetskih kompanija u području energetike i telekomunikacija General Electric pokrovitelj je ovogodišnjeg zasjedanja Generalne skupštine, a sudionici su razgovarali o temi energetske odgovornosti Europe, s posebnim naglaskom na regionalnu inovativnost i raznolikost u razvoju i kreiranju novih radnih mjesta. Usvojen je i Belfortski zahtjev, koji će biti upućen svim europskim državama i sudionicima budućeg svjetskog samita o klimatskim promjenama u Kopenhagenu, a ovim zahtjevom regije članice AER-a, svjesne socijalnih, ekonomskih i ekoloških prijetnji s kojima se suočavaju zemlje svijeta, zahtijevaju najozbiljniji pristup rješavanju krize koju klimatske promjene mogu uzrokovati u budućnosti. Skupština europskih regija (AER) predstavlja najveću mrežu regija u Europi koja okuplja 270 regija iz 33 zemlje, kao i 13 međunarodnih organizacija, a za članstvo su aplicirali i Brčko distrikt iz Bosne i Hercegovine, španjolska regija Murcia i gruzijska regija Tbilisi.
Izvršno vijeće AP Vojvodine odobrilo sredstva za objekte u Bačkom Monoštoru i Somboru
Novac za školu
i karmelski samostan
Izvršno vijeće AP Vojvodine donijelo je odluku da se iz tekuće proračunske rezerve izdvoji iznos od 7.005.283 dinara namijenjen Osnovnoj školi »22. oktobar« iz Bačkog Monoštra za sufinanciranje troškova završne faze izgradnje novog objekta ove škole. Odobreno je i povećanje proračunske rezerve Pokrajinskom tajništvu za propise, upravu i nacionalne manjine u iznosu od 460.000 dinara, koje će se usmjeriti karmelskom samostanu Gospe Karmelske i svetog Stjepana kralja u Somboru. Prihvaćeno je i da se iz tekuće proračunske rezerve izdvoji za Pokrajinsko tajništvo za zdravstvo 6.408.210 dinara za Opću bolnicu u Subotici, za sufinanciranje troškova sanacije stanja na ginekološkom odjelu i kanalizacijske mreže u krugu bolnice.
Na sjednici održanoj 25. studenoga, na kojoj je predsjedavala potpredsjednica Ana Tomanova-Makanova, Izvršno vijeće AP Vojvodine razriješilo je dužnosti upravnika Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu Milivoja Mlađenovića, a za vršitelja dužnosti upravnika imenovalo Aleksandra Milosavljevića, dosadašnjeg direktora Drame. Usvojeno je i rješenje o broju diploma i nagrada koje će se dodijeliti darovitim učenicima i njihovim mentorima 16. prosinca ove godine, a pokrajinski tajnik za obrazovanje prof. dr. Zoltán Jeges informirao je o javnom pozivu Ministarstva prosvjete Republike Srbije za dodjelu Svetosavske nagrade za 2009. godinu. Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, u okviru postupka za utvrđivanje kandidata za dobivanje ove jedinstvene nagrade, u potpunosti podržava obrazloženi prijedlog za Svetosavsku nagradu Ministarstva prosvjete za 2009. godinu namijenjen Sveučilištu u Novom Sadu, kao najstarijoj visoko-obrazovnoj instituciji u Vojvodini.
Međuetnički odnosi na lokalnoj razini
Neučinkovitost savjeta
za međunacionalne odnose
U organizaciji Centra za istrаživanje etniciteta iz Beograda u mjestu Babe (planina Kosmaj) 27. studenoga održan je okrugli stol s temom Građanska inicijativa i lokalna samouprava, u okviru projekta Međuetnički odnosi na lokalnoj razini u Srbiji: jačanje participativnih politika i praksi, kojega podržavaju Europska Unija i njemačka Fondacija Friedrich-Ebert.
Među desetak sudionika okrugloga stola bili su i zamjenik Zaštitnika građana Goran Bašić, Siniša Tatalović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Vera Klopčič s Instituta za nacionalna pitanja iz Ljubljane, Petar Lastić iz Samouprave Srba u Mađarskoj, zastupnik u Skupštini Srbije László Varga, predsjednik Hrvatskog akademskog društva Slaven Bačić, Luzmil Haziri iz Asocijacije za demokratske inicijative iz Gostivara, Zorka Rašković iz Resursnog centra Alfa iz Novoga Sada, Ljubica Đorđević u ime organizatora, i drugi.
Na okruglome stolu razmatrane su teme: Usporedna iskustva zaštite nacionalnih manjina i unapređenje međuetničkih odnosa u lokalnim zajednicama, Položaj nacionalnih manjina u lokalnoj samoupravi te Instrumenti i mehanizmi zaštite prava i očuvanja identiteta nacionalnih manjina u lokalnim samoupravama u Srbiji. Jedno od pitanja koje je izazvalo najviše pozornosti bila je institucija lokalnih savjeta za međunacionalne odnose, koju je uveo Zakon o lokalnoj samoupravi 2002. godine, preuzevši ga iz pravnoga sustava Makedonije. U raspravi je istaknuto kako razloge za neučinkovitost institucije savjeta u srpskom pravnom sustavu treba tražiti u svjesnoj zakonskoj nedorečenosti, kao posljedici nezainteresiranosti političkoga establišmenta za manjinsku problematiku. U Makedoniji su iskustva sa savjetima za međunacionalne odnose pozitivnija, iako ni tamo njihovi kapaciteti nisu u potpunosti iskorišteni, ali se u ovoj zemlji za odlučivanje o pitanjima koja se odnose na manjine traži Badinterova većina – većina glasova manjinskih predstavnika. U hrvatskome sustavu decentraliziranih manjinskih vijeća, iako ona imaju uglavnom savjetodavnu ulogu, Hrvatska je za manjinske programe prošle godine izdvojila 40 milijuna eura. Međutim, promjene se očekuju s ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, što potvrđuje i mađarsko iskustvo – nakon pridruživanja Mađarske Europskoj Uniji došlo je do značajnoga smanjenja dosegnutog stupnja manjinskih prava u ovoj zemlji zbog promjena u načinu financiranja.
S. B.
Srbija konačno na bijeloj schengenskoj listi
U Europu bez viza od 19. prosinca
Vijeće ministara unutarnjih poslova i pravosuđa Europske Unije donijelo je službenu odluku o ukidanju viza za građane Srbije, Crne Gore i Makedonije, koja stupa na snagu 19. prosinca. Predsjednik Republike Srbije Boris Tadić čestitao je građanima Srbije na uklanjanju posljednje od sankcija iz devedesetih godina.
Potpredsjednik Europske komisije Jacques Barrot i komesar za proširenje Olli Rehn na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Tadićem održanoj 30. studenoga u Bruxellesu istaknuli su kako je ukidanje viza znak ohrabrenja za zapadni Balkan. Visoki dužnosnici Europske Unije ocijenili su kako je Republika Srbija stupanjem na »bijelu schengensku listu« učinila veliki korak u eurointegracijama i poručili kako očekuju da će eurointegracije biti nastavljene.
Predsjednik Republike Srbije je naglasio kako vizna liberalizacija nije poklon Europske Unije građanima Srbije, nego je rezultat napornog rada Vlade Srbije. »Mapa puta za viznu liberalizaciju uručena je Srbiji u svibnju 2008. godine, i treba istaknuti da je naša vlada za kratko vrijeme uradila veliki posao i ostvarila konkretnu dobit za naše građane«, zaključio je Boris Tadić.
Režim bezviznog putovanja, nakon stupanja na snagu 19. prosinca, važit će za sve građane koji posjeduju biometrijske putovnice, a građani će bez viza moći putovati u sve zemlje Europske Unije, osim u Veliku Britaniju i Irsku. One nisu dio zajedničkog schengenskog prostora, jer nisu prihvatile dogovor o ukidanju granične kontrole na međusobnim granicama. Dakle, od 19. prosinca vize neće biti potrebne za 25 europskih zemalja koje čine »schengenski prostor« s više od 400 milijuna stanovnika i površinom od oko 4,3 milijuna četvornih kilometara, kao i za još četiri zemlje koje primjenjuju schengenska pravila. »Schengenskim prostorom« obuhvaćene su, međutim, i tri zemlje koje nisu članice EU, ali su prihvatile i provode schengenska pravila o ukidanju granica – Island, Norveška i Švicarska, a vize građanima Srbije neće biti potrebne ni za Lihtenštajn, koji se, iako nije članica EU, izjasnio za priključenje schengenskom prostoru, ali još nije ispunio sve potrebne uvjete. S putovnicama Srbije neće biti potrebne vize ni za putovanja u Bugarsku, Rumunjsku i Cipar.
Interesantan je podatak, koji je iznio potpredsjednik Vlade Srbije za eurointegracije Božidar Đelić, kako će zahvaljujući ukidanju viza biti ušteđena velika sredstva, jer je na vize do sada potrošeno oko 20 milijuna eura, dok je Vlada Srbije ocijenila kako je odluka Vijeća ministara unutarnjih poslova i pravosuđa EU, kojom se građanima Srbije ukidaju vize za putovanje u zemlje članice schengenskog sporazuma, jasan politički signal kojim se potvrđuje europska perspektiva Republike Srbije.
Z. S.
Odbor za međunacionalne odnose Narodne
skupštine podržao zaključke Koordinacije
nacionalnih vijeća
Izjašnjavanje o nacionalnoj
pripadnosti mora biti slobodno
Odbor za međunacionalne odnose Narodne skupštine Republike Srbije jednoglasno je, na sjednici održanoj 25. studenoga, podržao zaključke Koordinacije nacionalnih vijeća o izmjeni ponuđenih odgovora na pitanje u svezi s nacionalnom pripadnošću i materinjim jezikom na sljedećem popisu stanovništva, koji će biti proveden 2011. godine.
Naime, Republički zavod za statistiku izradio je obrazac P1 za popis stanovništva, kućanstava i stanova i na osnovi te popisnice u razdoblju od 1. do 15. travnja 2009. godine proveden je probni popis. Ovaj popis organiziran je u sklopu aktivnosti vezanih uz održavanje redovitog popisa stanovništva, kućanstava i stanova čija je provedba predviđena u 2011. godini. U popisnici (P1) za ispitivanje etničkog obilježja stanovništva predviđena su dva pitanja: nacionalna pripadnost i materinji jezik, s potpuno novim metodološkim rješenjem u odnosu na sve popise stanovništva provedene u Republici Srbiji od 1948. do 2002. godine. Dok je u svim dosadašnjim popisima stanovništva prilikom postavljanja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i materinjem jeziku ostavljen prazan prostor za slobodno izjašnjavanje popisanih osoba (tzv. otvoren odgovor), popisom na ovaj način praktički se namjeravao uvesti koncept »zatvorenog odgovora«, ili, kako vole kazati statističari, »poluzatvorenog odgovora« (»srpska nacionalna pripadnost ili druga« i »srpski materinji jezik i drugi«).
Koordinacija nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u Republici Srbiji uputila je Odboru svoje mišljenje kako će stavljanje samo jedne kategorije (srpska nacionalna pripadnost i srpski materinji jezik) izravno utjecati na nacionalno opredjeljenje stanovništva, posebice na izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti pripadnika nacionalnih manjina. Stav je Koordinacije da postoji opravdani strah da bi se preko tako koncipiranog načina postavljanja pitanja vršio izravan ili, u najmanju ruku, neizravan pritisak na pripadnike nacionalnih manjina da se izjašnjavaju kao pripadnici većinske (srpske) nacionalnosti, ili da se ne izjašnjavaju o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Time bi otvoreno bilo ugroženo Ustavom zajamčeno pravo na slobodno izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti stanovništva i dovedena u pitanje ravnopravnost nacionalnih manjina. Odbor za međunacionalne odnose Narodne skupštine Republike Srbije prihvatio je navedene razloge i podržao zaključke Koordinacije nacionalnih vijeća, te je podržao da se obrazac P1 kod pitanja o nacionalnoj pripadnosti i materinjem jeziku korigira i istodobno predložio rješenje »otvorenog pitanja« bez ponuđenih odgovora, prema kojemu će se svaki građanin slobodno izjasniti o svojoj nacionalnoj pripadnosti i materinjem jeziku.
DSHV radi na upisu Hrvata u poseban manjinski birački popis
Cilj stranke – sakupiti
10 tisuća potpisa
Aktivisti Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini su do utorka prikupili 2562 zahtjeva pripadnika hrvatske nacionalne zajednice za upis u poseban birački popis, koji bi, ukoliko dođe do izravnih izbora, birali članove za novi saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća.
Darko Sarić Lukendić koji je u stranci zadužen za tehničku koordinaciju u akciji upisa u poseban birački popis hrvatske nacionalne manjine, kaže kako je DSHV-u cilj sakupiti najmanje 10 tisuća izjava. Po njegovim riječima, procjena vodstva stranke je da bi Hrvatsko nacionalno vijeće preko predstavnika hrvatskih udruga moglo prikupiti približno desetak tisuća zahtjeva, te ukoliko bi i ostali aktivisti mogli prikupiti dodatnih desetak tisuća, to bi moglo biti dovoljno za formiranje popisa.
Dopredsjednik DSHV-a Dujo Runje smatra kako je formiranje posebnog popisa birača, imajući u vidu prilike iz 90-ih godina, prilika za hrvatsku zajednicu da pokaže svoju organiziranost i političku zrelost. On je istaknuo i kako bi se u akciju trebali uključiti svi zainteresirani bez obzira na političku opciju, ističući kako prikupljanje odgovarajućeg broja popisanih ne smije biti partikularni, već »trajni interes zajednice«.
»Potpuno je irelevantno tko radi popis. U drugom krugu, ako ga bude, uslijed će utakmica za izbor u nacionalno vijeće«, dodao je Runje.
Po njegovim riječima, država, odnosno resorno Ministarstvo za ljudska i manjinska prava za sada provodi slabu medijsku kampanju za upis birača.
»Očekivali smo bolje informiranje građana o mogućnostima i važnosti upisa u poseban birački popis, obraćanje samog predsjednika države kao i drugih institucija kako je to pravo svih pripadnika nacionalnih manjina. Tako bi se ljudi ohrabrili i shvatili kako je to sve legalan postupak«, rekao je Runje, dodavši kako očekuje da će se država nacionalnim vijećima osigurati dodatna sredstva za medijsku kampanju upisa.
Kako bi se formirao poseban birački popis hrvatske nacionalne manjine potrebno je da se u njega upiše 28.241 građanin hrvatske nacionalnosti, od ukupno 70.602 koliko je Hrvata u Srbiji prema popisu iz 2002. godine. Rok za upis traje do 9. ožujka.
D. B. P.
Srbija i dalje čeka hrvatske prijevode EU dokumenata
Obećanje koje (još)
nije ispunjeno
Hrvatska će ispuniti obećanje i Srbiji ustupiti prijevode velikog broja dokumenata EU zakona i regulative, ali tek onda kada ona započne pregovore o članstvu u EU. Najkraći je to rezime prošlotjednog medijskog preispitivanja te svojevremeno najavljene geste kojom je tadašnji premijer Ivo Sanader, uoči i tijekom posjeta Beogradu, želio naglasiti hrvatsku privrženost razvoju dobrosusjedskih odnosa. Ta je privrženost ovih dana i pojačana opetovanom izjavom predsjednika Stjepana Mesića da Hrvatska nikada neće sprječavati primanje niti jedne države u EU.
Dokumentacija o kojoj je riječ sadrži oko 250.000 stranica, napisana je na jednom od službenih jezika EU, a prevođenje tog opsežnog materijala košta oko milijun eura. Budući da je Hrvatska taj posao već odavno obavila, ustupanje tih prijevoda srbijanskim bi dužnosnicima uštedjelo novac, a što je možda i važnije, puno vremena.
Budući da u vrijeme danog obećanja, u ožujku ove godine, ustupanje dokumenata nije bilo uvjetovano ničim, srbijanski su dužnosnici ostvarenje te »lijepe geste« očekivali ranije. Sada, kada su vize ukinute i kada se ubrzavaju pristupne aktivnosti Srbije u EU, pitanje prevedenih dokumenata aktualizirano je, jer njihovo ustupanje nije niti započelo. »Svaka država pristupnica već prije samih pregovora mora biti upoznata s detaljima tih dokumenata«, izjavila je direktorica Kancelarije Vlade Srbije za europske integracije Milica Delević, komentirajući hrvatsko pravdanje formalnim razlozima. I predsjednik vanjskopolitičkog odbora Skupštine Srbije László Varga potvrdio je za medije kako bi »pomoć Hrvata bila od velikog značaja«.
Ako se zanemare primitivne prozivke u beogradskim tabloidima, suština teme ovdje svedena je na poziv Hrvatskoj da krene u ispunjavanje obećanja, kako Srbija ne bi bila na gubitku, ni materijalnom ni vremenskom.
Iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske tjedniku Nacional potvrđeno je kako će Hrvatska pomoći Srbiji po ovom pitanju, ali tek nakon što ova susjedna država »započne pregovore s Europskom Unijom«. Istu je izjavu dao i hrvatski veleposlanik u Beogradu Željko Kuprešak:
»Mi ćemo dati, nećemo posuditi, već ćemo dati naš prijevod pravne stečevine EU (acquis communautaire) u vrijeme kada vama (Srbiji) to bude potrebno. Do onog trenutka dok ne postanete kandidati i ne počnete proces pregovaranja, to vam nije potrebno«, izjavio je Željko Kuprešak.
Činjenica jest da bi Srbiji zasigurno »hrvatski poklon vrijedan milijun eura« puno značio, no ne treba zanemariti niti odnose između dviju država, koji »nisu tako dobri kakvi bi mogli i trebali biti« (Stjepan Mesić neki dan u Blicu). U tom prostoru, dakle, od svojevremenog bezuvjetnog obećanja do sadašnjeg opreznog građenja dobrih odnosa, ustupanje dokumenata zasad ostaje na čekanju.
Z. P.
Poziv za upis u poseban popis birača hrvatske nacionalne manjine
Želite li sudjelovati u neposrednim izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće, ostvarite svoje zakonsko pravo i upišite se u poseban popis birača hrvatske zajednice u Srbiji. Zahtjev za upis u poseban popis birača, koji se nalazi u našem tjedniku, čitko popunite. Vlastoručno potpisani zahtjev pošaljite preporučenom poštom na sljedeću adresu: Hrvatsko nacionalno vijeće, Preradovićeva 13, 24000 Subotica.
Zahtjev možete predati i aktivistima Hrvatskog nacionalnog vijeća i kolporterima Hrvatske riječi, ili podnijeti općinskim odnosno gradskim upravama neposredno, ili poštom.
Preminuo Ferenc Nagy, generalni konzul Republike Mađarske u Subotici
Generalni konzul Republike Mađarske u Subotici Ferenc Nagy iznenada je preminuo 12. studenoga, u 64. godini života. Kako stoji u kratkom priopćenju, koje je potpisao vodeći konzul Generalnog konzulata Republike Mađarske u Subotici Lajos Tápi, smrt Ferenca Nagya predstavlja veliki gubitak za Ministarstvo inozemnih poslova Mađarske, koje će o datumu i pojedinostima sprovoda odluku donijeti naknadno.
U Generalnom konzulatu nisu nam znali reći uzrok smrti, a kako smo neslužbeno saznali Ferenc Nagy je bolovao od šećerne bolesti. Također, iz istog izvora saznali smo i kako je mandat Ferenca Nagya, kao generalnog konzula u Subotici, istjecao polovicom veljače sljedeće godine kada je od Ministarstva inozemnih poslova Mađarske trebao dobiti premještaj na drugo radno mjesto.
Z. R.
