Arhiv tekstova

Zahvala istaknutim članovima

 

Na blagdan Krista Kralja, 22. studenoga, upriličena je svečana sveta misa za sve žive i pokojne članove Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva »Matija Gubec« iz Tavankuta, u župnoj crkvi Srca Isusova, a predvodio je mjesni župnik preč. Franjo Ivanković.

Misno slavlje uljepšali su članovi gostujućeg društva iz Republike Hrvatske – KUD »Ključ« iz Trga, Grad Ozalj, Karlovačka županija, koji su večer prije nastupili na prvom Tamburaškom festivalu u Ljutovu, kao i članovi HKPD »Matija Gubec« iz Tavankuta, odjeveni u narodnu nošnju.

Nakon euharistijskog slavlja, organiziran je posjet vječnim počivalištima istaknutih članova društva, i položeni su vijenci na grob Ivana Prćića Gospodara, Stipana Šabića, Anice Balažević i Vince Dulića, a potom i na bistu Matije Gupca u dvorištu istoimene osnovne škole u Tavankutu.

U Galeriji slika od slame, uz prigodan domjenak, upriličen je razgovor o doprinosu i značaju istaknutih članova u očuvanju i promoviranju kulturne baštine hrvatske zajednice na ovim prostorima.

L. S.

 

Nedjelja bračnih jubileja

 

U crkvi svetog Jurja u Golubincima, 22. studenog obilježena je nedjelja bračnih jubileja. Na svetoj misi okupilo se 14 bračnih parova koji su obilježili jubileje od 5 do 50 godina bračnog zajedništva. U molitvi od Boga zatražili su blagoslov i zahvalili za sve milosti i darove kojima ih je do sada Gospodin obdario. Također, molili su da i dalje budu vođeni pravim putem u bračnoj zajednici. Misno slavlje je služio župnik vlč. Ivica Damjanović, koji je u propovijedi istaknuo značaj bračnih zajednica danas, kako u crkvi tako i u društvu. Njihova prisutnost u župi je svejdočenje mladima i župljanima da je brak ognjište koje može zagrijati cijelo društvo i da je potrebno međusobno poštovanje i razumijevanje, a iznad svega ljubav za bračni život. Zahvalio je bračnim parovima koji su došli na ovaj način proslaviti svoju obljetnicu, te na taj način dati potporu i drugima. 

 I. R. 

 

Zajedničko druženje 

»Radio Marije« diljem svijeta 

 

Na valovima Radio Marije 27. i 28. studenoga biti će organiziran zajednički program svih Radio Marija svijeta. Tema će biti: »Svećenici, Marijini ljubljeni sinovi, odgovaraju na njen poziv!«

Program će i ove godine biti vrlo bogat, a o detaljima će slušatelji biti obaviješteni u dnevnim najavama ove radio postaje.  

Glavna tema ovogodišnjeg druženja bit će dopunjena molitvom, pjesmom, homilijama, razmjenama iskustava i upoznavanjima drugih postaja. Nekoliko svećenika će kroz ova dva dana spomenutu temu obraditi s različitih gledišta. 

   Iz molitvenog dijela programa Radio Marije, ističemo 27. studenoga u 15 sati molitvu krunice Božanskog Milosrđa na nekoliko jezika, koja će se prenositi iz Madrida. U subotu, 28. studenoga u 17 sati vrijeme Došašća svečano će se započeti molitvom Večernje koju će, u bazilici sv. Petra u Rimu, predvoditi Sveti Otac Benedikt XVI. Nakon Večernje zajednička sveta misa bit će slavljena u rodnom mjestu sv. Ivana Marije Vianneya, župnika Arškog, zaštitnika svećenika.

Postaju Radio Marije, možete slušati: u Subotici i okolici na valovima 90,7 Mhz, u Somboru i okolici na 95,7 Mhz i u Novom Sadu i okolici 90 ,0 Mhz.  

 

Blagdan Andrije apostola

 

Apostol Andrija, kao i brat mu Šimun Petar, bio je ribar na Genezaretskom jezeru u Kafarnaumu kamo su obojica stigli iz rodne Betsaide. Prema evanđeoskim izvještajima, Andrija je bio prvi od apostola kojega je Isus pozvao, pa ga istočne crkve obično i nazivaju »Prvozvani«. On, kao i sveti Ivan Evanđelist, bio je isprva sljedbenik Ivana Krstitelja koji je propovijedao skori dolazak Mesije. Kad je na Jordanu pokazao na Isusa i rekao: »Evo Jaganjca Božjega«, Andrija i Ivan, pristupili su Isusu i počeli slijediti ga. Andrija je odmah otišao do svoga brata Šimuna, koji je biti prozvan Petar, te mu rekao: »Našli smo Mesiju« (usp. Evanđelje po Ivanu 1,41), zato ga evanđelisti Matej i Luka u apostolskom zboru stavljaju odmah iza Šimuna Petra. Novi zavjet još u nekoliko zgoda spominje Andriju: tako kod umnažanja kruhova i kad su stranci u Jeruzalemu željeli vidjeti Isusa. Nakon Isusova uzašašća i silaska Duha Svetoga, Sveto pismo Andriju više ne spominje. No zato o njemu pišu obilno mnogi apokrifni spisi koji, premda u njima nije uvijek lako odvojiti stvarnu predaju od fikcije. Podatak da je Andrija propovijedao Evanđelje među Skitima, u današnjoj južnoj Rusiji, potvrđuje i otac crkvene povijesti Ruzebije Cezarejski. Za Andrijinu mučeničku smrt na takozvanom Andrijinu križu u obliku slova X znamo jedino iz jednog spisa, zvanog Passio (Muka), u kojem je opisano apostolovo mučeništvo. Predaja veli, da je bio raspet u Ahaji u gradu Patrasu, odakle su mu relikvije prenesene u Carigrad, a zatim u Amalfi u Italiji. Svečeva glava bila je god. 1462. prenesena u Rim, a vratio ju je natrag grčkim pravoslavnim vjernicima papa Pavao VI.  Pouzdan je povijesni podatak da se blagdan sv. Andrije slavio 30. studenoga već u doba sv. Grgura Nazijanskoga, dakle, u drugoj polovici IV. stoljeća. Istog datuma slavi se i u zapadnoj i u istočnoj Crkvi (ukoliko se slijedi julijanski kalendar, to je onda 13. studenoga).