Arhiv tekstova

27. studenoga 1610.

 

U Beču je Šimun Knežević (Knezy aliter Semenović) dobio plemićku povelju i grbovnicu. Potomci ove, jedne od najstarijih bunjevačkih obitelji, tijekom naredna dva stoljeća stekli su plemenitaški status u Virovitičkoj, Požeškoj i Bačkoj županiji (Lemeš), a početkom XIX. stoljeća i posjede.

 

27. studenoga 1991.

 

Od 1945. na ovamo subotički spisatelji objavili su oko 400 knjiga pjesama, pripovijesti, drama, romana, putopisa, monografija, studija, eseja, reportaža i djela drugih žanrova. Samo u jugoslavenskim književnim leksikonima hrvatski, mađarski, srpski i drugi autori dobili su više od stotinu natuknica. Posebno su istaknuti časopisi koje su uređivali, ali i literarne udruge koje su utemeljili.

 

28. studenoga 1918.

 

Glasoviti pedagog, pisac udžbenika i prosvjetni nadzornik Mijo Mandić, u gradu i na okolnim salašima započinje organiziranje novog sustava školstva radi uvođenja materinskog jezika ovdašnjeg življa. Do tada je slavenska riječ bila izgnana iz svih škola, osim iz pravoslavne vjerske škole.

 

29. studenoga 1899.

 

Umro je Ambrozije Boza Šarčević, suradnik i gorljivi sljedbenik velikog preporoditelja bunjevačkih Hrvata, biskupa Ivana Antunovića. Po okončanju studija filozofije i prava radi kao stenograf u Zemaljskom saboru Ugarske, potom kao profesor, županijski odvjetnik, gradski arhivar. Bio je plodan spisatelj, leksikograf i prevoditelj. Rođen je 20. ožujka 1820.

 

29. studenoga 1968. 

 

Nakon dvomjesečnog uhodavanja, organizaciono-tehničkih priprema i probnog programa, novoutemeljena subotička informativna kuća – Radio Subotica – započela je emitiranje svog redovitog, svakodnevnog informativnog, te kulturno-umjetničkog programa u vlastitoj produkciji, ali i uključivanjem u programe Radio Novog Sada.

 

29. studenoga 2007.

 

U Subotici je predstavljena knjiga »Životne priče žena u Vojvodini – Hrvatice, Bunjevke, Šokice« dr. Mirjane Dokmanović koja je rađena kao projekt udruge »Ženske studije«.

 

30. studenoga 1944.

 

Samo mjesec i pol poslije oslobođenja Subotice, započeo je organizirani upis u pučke škole na području grada Subotice.

 

30. studenoga 1987.

 

Umro je Ante Jakšić, profesor hrvatskog jezika i književnosti, plodan spisatelj i kulturni djelatnik. Objavio je dvanaest knjiga pjesama, četiri romana i zbirku pripovjedaka. Surađivao je u više od pedeset listova, časopisa i drugih publikacija, među njima u »Subotičkim novinama«, »Bunjevačkom kolu«, »Klasju naših ravni«, »Subotičkoj Danici«, »Rukoveti« i dr. Rođen je 22. travnja 1912. u Beregu (Bačkom Bregu).

 

30. studenoga 2006.

 

Na sjednici Skupštine općine izabran je novi odbornik ovoga najvišeg samoupravnoga tijela Bela Lipozenčić, s liste DSHV-a. On je zamijenio preminuloga Franju Vujkova, od kojega se lokalni parlament i službeno oprostio.

 

1. prosinca 1687.

 

Franjevački redovnik, otac Bartul Bariša Benjović ustrojio je  prvu matičnu knjigu krštenih, koja je 1717. prepisana i sačuvana do danas. Prvoga dana prosinca 1687. krštena su tri ženska djeteta: Katarina, od roditelja Ivana Parčetića i Marte Bilogrlić, kum je bio Marko Grubišić. Roditelji Angele bili su Nikola Kubatović i Helena Vuković, kuma Stana Merković. Roditelji Marije bili su Martin Bajić i Kata Milković, a kum Petar Đelmiš. 

 

1. prosinca 2003. 

 

Umro je Geza Kopunović, prvak Narodnog pozorišta u Subotici, umirovljeni glumac, redatelj, autor brojnih humorističnih tekstova, među njima i serijala »Martin i Tona« i drugih dramskih djela. Za trideset i dvije godine ostvario je opus od preko 230 uloga, ponajviše teških i složenih scenskih likova. Bio je počasni građanin Subotice. Rođen je 1. siječnja 1920.

 

1. prosinca 1701.

 

Prema spisima Arhiva Vojnog vijeća Carskog dvora u Beču, za Luku Sučića, kapetana posade u Subotičkom vojnom šancu kaže se:  … ima 52 godine, rođen je u Albani, u Bosni, gdje se kao partizan (Partaiganger) borio protiv Turaka, te je više puta ranjavan. Kao zapovjednik utvrde od 1687. do 1714. odnosno 1714. Odlučivao je o virilnim pitanjima varoši. Njegov sin Ilija i unuk Jakov, također su bili kapetani do 1724. odnosno 1743. godine kada je šanac proglašen povlaštenom kraljevsko-komorskom varoši Szent Mária, ranije Szabadka, ili Subotica.  

 

2. prosinca 1917.

 

Rođen je Geza Tikvicki, istaknuti aktivist radničkog pokreta, prvoborac, visoki partijski i državni rukovodilac. Uz ostalo bio je tajnik Okružnog komiteta KPJ u Subotici, ministar u Vladi NR Srbije, predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine, član Izvršnog vijeća prvo Srbije, a potom SFRJ, član CK SKS i CK SKJ, veleposlanik u Mađarskoj. Autor je memoarske knjige »Slike ustanka u Bačkoj«. Umro je 12. ožujka 1998. 

 

2. prosinca 1971.

 

U »Likovnom susretu« je otvorena velika izložba iz opusa subotičkog slikara Gustava Matkovića, vrsnog portretista i pejzažista. 

 

2. prosinca 2001.

 

Iznenada je u 70-oj godini umro Josip Buljovčić, profesor književnosti i jezika, filolog, znanstvenik, čelnik nekoliko prosvjetnih i kulturnih institucija, spisatelj, autor više udžbenika, te dvije knjige kritika i eseja. Bio je počasni građanin grada Subotice. Rođen je 17. siječnja 1932. godine.  

 

3. prosinca 1783.

 

Martin Parčetić i supruga mu Oliva Čuvardić s djecom Antunom i Josipom, stekli su plemićku povelju i grbovnicu koju im je podario Carski dvor u Beču. Plemstvo im je proglašeno u Bačkoj županiji listopada 1754. godine.

 

3. prosinca 1950.

 

Umro je Mladen Karanović, istaknuti novinar, kulturni djelatnik i mecena. Početkom 1893. godine pokrenuo je »Subotičke novine«, bunjevačko-šokački list za obće stvari, prosvitu i kulturu, čiji je urednik bio do 1898. kada je zbog oštrih, antirežimskih stavova bio prinuđen odstupiti od mjesta urednika »Subotičkih novina«, kada se ova tiskovina gasi. Rođen je 21. siječnja 1863. godine.