Arhiv tekstova

Kao što se i najavljivalo u vrijeme obznanjivanja svjetske ekonomske recesije, prvo se na udaru našlo tržište nekretnina. Samo u posljednjih godinu dana, od konca 2008. do danas, cijene nekretnina u regiji pale su za 11 posto. Ako se tome pridoda i dodatna korekcija cijena naniže od još 5 do 10 posto, koja se postiže konkretnim ugovaranjem svake kupoprodaje, zaključak je da su stanovi, kuće i lokali u Srbiji, Hrvatskoj i drugim okolnim zemljama sada jeftiniji za petinu, u odnosu na razdoblje uoči krize.

Na prošli tjedan održanom okrugom stolu savjetnika hrvatskog tržišta nekretnina u Zagrebu, kao i na okruglom stolu u okviru sajma graditeljstva, održanog nekako u isto vrijeme u Beogradu, stručnjaci su se složili da je daljnji pad cijena neminovan, pogotovo na manje traženim lokacijama u gradovima, ali da će novoizgrađeni stanovi u središtu gradova, dakle najkvalitetniji stanovi, u mjesecima koji dolaze doživjeti tek minimalno pojeftinjenje.

 

Građevinarstvo u krizi

 

S druge strane, podaci dostupni javnosti pokazuju kako opći pad cijena nekretnina nije značajno povećao njihovu prodaju. U odnosu na ranije razdoblje, broj sklopljenih kupoprodajnih ugovora u Hrvatskoj ove je godine bio veći samo za 15 posto, a kupovani su uglavnom manji i jeftiniji stanovi. Ovakvom stanju, dakle tek umjerenom porastu kupovine i pokraj pada cijena, kumovala je i restriktivna kreditna politika banaka, a bez dostupnih stambenih kredita, slažu se svi, neće biti niti značajnijeg oporavka tržišta.

Prosječna tražena cijena stanova u Zagrebu iznosi 1900 eura po četvornom metru, pri čemu su i dalje najskuplji stanovi u centru grada, s prosjekom od 2344 evra. Cijene kuća su i dalje osjetno jeftinije i u prosjeku su 1306 eura po četvornom metru, što je razina iz travnja 2007. Na Jadranu je prosječna cijena vikendica i apartmana 1994 eura po četvornom metru, a kuća 1521 euro. Cijena stanova u Beogradu slična je cijenama u Zagrebu i kreće se, ovisno o lokaciji, od 1600 do 2200 eura po četvornom metru, dok luksuzni stanovi postižu i veće cijene.

Cijene stanova u Srbiji u proteklih su godinu dana pale također za 10 posto. Na okruglom stolu u okviru Međunarodnog sajma nekretnina i investicija Berle u Beogradu početkom mjeseca, rečeno je kako trenutačno nije moguće veće pojeftinjenje, jer bi i pokraj svih ušteda u projektiranju i gradnji, veće sniženje ugrozilo buduće investicije. Kako poznavatelji prilika ističu, cijene stanova ne mogu više padati, jer i pokraj smanjene tražnje ponuda nije odgovarajuća, a i banke su postale osjetljivije na rizik pa su pooštrile uvjete davanja kredita. Zbog toga, u idućih godinu dana stanovi će se uglavnom kupovati za gotovinu, a ako kriza potraje, najlošije bi prošlo građevinarstvo, jer bi došlo do gašenja velikog broja manjih građevinskih tvrtki, a one čine oko 70 posto tržišta nekretnina u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji. Dodatni problem izaziva i veliki broj započetih, a nezavršenih gradilišta.

 

Različito od grada do 

grada

 

Od domaćih gradova, tržište nekretnina najviše bi moglo biti pogođeno u Novom Sadu, gdje su posljednjih godina cijene stanova doživjele vrtoglave iznose, dok u ostalim gradovima takvog napuhavanja cijena nije bilo. U Kragujevcu, recimo, gdje se očekuje investicija talijanskog Fiata, a prema tome i rast kupovne moći stanovništva, cijene stanova su ovih dana i povećane i kreću se između 800 i 1400 eura po četvornom metru. Cijena četvornog metra novoizgrađenih stanova u centru Niša kreće se od 1000 do 1200 eura, a na periferiji grada od 700 do 800 eura. U Novom Sadu za useljiv stan u centru plaća se od 1500 do 1800 eura, a na periferiji od 1250 do 1300 eura.

U Subotici stanovi u starijim zgradama mogu se kupiti za cijenu od 630 do 750 eura po četvornom metru, ovisno o lokaciji, dok je novogradnja između 800 i 900 eura, a do prije godinu dana bila je oko 1000 eura.  

»Nešto su niže cijene, ali ni to nije dovoljno da se značajnije poveća promet«, kaže vlasnica jedne subotičke agencije za trgovinu nekretninama. »Ranije se dešavalo da jednosobne stanove prodamo isti dan kad ih stavimo u promet, a sada ih mjesecima prodajemo. Prodavači čak sami kažu da snizimo cijenu, samo da bi došli do novca. Snizili smo i provizije na minimum, od ranije je niži porez na prepis, ali ipak tržište kao da stoji.«