Arhiv tekstova

Najveći grad na sjeveru Bačke, Subotica, europska je metropola samoubojica. Nitko ne može sa sigurnošću tvrditi što nagoni ljude da sami sebi oduzmu život. Mišljenja stručnjaka su različita, a svojevremeno je subotički psihijatar dr. Branislav Đorđević izašao s tezom da je uzrok povećanom broju suicida arsen u vodi, koji je organskog porijekla. Đorđević se ovim istraživanjima bavi sa svojim timom stručnjaka od 1996. godine. 

U Karpatskom basenu, nekadašnjoj Panonskoj nizini koja obuhvaća prostor Bačke u Srbiji i južnu Mađarsku, u sirovoj vodi ima arsena, amonijaka i željeza, koji su geološkog porijekla. Subotičani su ranijih godina pili vodu s po 0,10 miligrama arsena u litri, a od kada je izgrađena tvornica vode razina arsena se spušta na 0,01 miligram arsena po litri, koliko propisuju europski standardi. Problem predstavljaju i prigradska naselja u okolici Subotice, gdje se stanovništvo opskrbljuje vodom iz arteških bunara. Đorđević tvrdi kako je dokazano da povećana koncentracija arsena u vodi u organizmu smanjuje razinu koncentracije serotina u mozgu, koji je bitan jer utječe na raspoloženje ljudi.

 

Utjecaj vode na zdravlje ljudi

 

»Sigurno je da je Agencija za istraživanje raka utvrdila povećanu vezu između raka kože, mokraćnog mjehura, pluća, bubrega i jetra kod onih koji duže razdoblje konzumiraju znatne koncentracije arsena i to ne samo iz vode za piće, jer ona samo dijelom doprinosi unosu arsena. Što se tiče utjecaja na živčani sustav – ne bih komentirala, ali prema podacima, tamo gdje je zabilježena povećana koncentracija arsena pojavio se arsenski poliuniritis«, kaže Zorica Mamužić-Kukić, načelnica odjela humane ekologije u Zavodu za javno zdravlje, Subotica.

Sada je već poznato kako voda itekako utječe na zdravlje ljudi i da zagađena voda može biti uzrok mnogih bolesti. Zagađena voda utječe na varenje, bubrege, središnji živčani sustav,

bolesti kože, može biti kancerogena.

»Kod nas nisu rađene prave toksikološke studije, što se tiče utjecaja arsena na zdravlje ljudi. Nije samo kod nas problem, nego i u Mađarskoj, Rumunjskoj, Španjolskoj, Grčkoj, Njemačkoj. Bitno je da je neorganski arsen svrstan u prvu grupu kancerogena, izazivača raka, na osnovi Međunarodne agencije za istraživanje raka. Naš Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode predviđa ispitivanje ukupnog arsena, odnosno organskog i neorganskog, i taj neorganski dio je proglašen kancerogenim. Maksimalno dopuštena koncentracija arsena u vodi, prema našem Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće, odgovara europskim standardima i to je 10 mikrograma po litri vode«, objašnjava Zorica Mamužić-Kukić.

 

Kontrole u prigradskim naseljima

 

Voda prigradskih naselja redovito se kontrolira onim potrošačima koji su priključeni na seoski vodovod. Jelena Janković, koja živi na Bikovu, selu u blizini Subotice, kaže kako oni ne smiju piti vodu iz bunara, jer je zagađena.

»U Osnovnoj školi ‘Sveti Sava’ u Bikovu primijećena je mikrobiološka neispravnost i fekalno zagađenje vode. Ovdje nije riječ o gradskom vodovodu, nego o starim sustavima. Mikrobiološki u prigradskim naseljima imamo 20 posto neispravnih uzoraka, što je daleko više od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, koja za zdravstveno sigurne vode smatra one s mikrobiloškom neispravnošću ispod pet posto. Ono što je olakšavajuća okolnost je da je u preko 80 posto slučajeva riječ o povećanom broju aerobnih mezofilnih bakterija, koje nisu opasne za zdravlje konzumenata, ali govore o čistoći distributivnog sustava i predstavljaju alarm za preuzimanje preventivnih mjera, klorisanje sustava da bi se održali sigurnim«, objašnjava Zorica Mamužić-Kukić.

Općina Subotica početkom devedesetih je godina napravila tvornicu vode i vodu koja se dobiva iz bušenih bunara dovela je do nivoa sigurnog korištenja. Tada je količina arsena u vodi odgovarala Pravilniku o ispravnosti vode za piće u pogledu kemijskog sastava.

»Subotica je 80 posto prekrivena prerađenom vodom, ima 30 aktivnih bunara i radi se prva i drugostupanjska prerada sirove vode s arsenom i željezom. Koncentracija arsena u sirovoj vodi je stalna (0,07 miligrama po litri), u Čantaviru nema arsena, ali ima amonijaka. Veoma je bitno reći kako nije u pitanju zagađenje, jer su naše vode takve. Bunari se nalaze do 200 metara dubine, a individualni do 50 metara. Različita su mišljenja koliko ćemo imati vode, naše generacije neće imati problema, ali se voda mora štedjeti«, objašnjava šefica laboratorija JKP »Vodovod i kanalizacija« Renata Novak.

 

Dovoljne količine podzemnih voda

 

U geološkom smislu Subotica je na spoju pješčara i lesne zaravni, osnovna građa tla su kvartalni eolski sedimenti. Najvažnije zalihe podzemne vode za piće nalaze se na dubini od 150 do 200 metara.  Podzemne vode u Subotici su zadovoljavajuće kvalitete. U Javnom komunalnom poduzeću »Vodovod i kanalizacija« kažu kako racionalnim korištenjem ovog resursa možemo smanjiti potrošnju vode i time olakšati rad vodovodnog sustava. Na osnovi činjenice da Subotica s okolicom i mađarski grad Segedin koriste isti vodni resurs, srpska i mađarska strana su realizirale projekt »Sudehstra«, što znači održivo mađarsko-srpsko upravljanje rezervama vode.

»Podzemne vode se prihranjuju rijekama Dunav i Tisa. U tijeku je izrada elaborata koji bi trebao dati odgovor na pitanje – kakva je kvaliteta vode i koliko je imamo? Kemijski i bakteriološki kvaliteta je veoma dobra, jer se u našoj vodi nalazi višak elemenata željeza, amonijaka i arsena. Na kvalitetu ne utječe čovjek. Željezo se nalazi u obliku soli i geološkog je podrijetla, stvara talog i smeta pri distribuciji vode, amonijak smeta u dodiru sa zrakom, arsen je geološkog podrijetla«, kaže Ildikó Sőlősi, voditeljica sektora vodoopskrbe u JKP »Vodovod i kanalizacija«.