Arhiv tekstova

Jedan dio studenata u Hrvatskoj ponovno je u štrajku. Pola godine nakon višetjednih studentskih prosvjeda na većem broju fakulteta po hrvatskim gradovima, val pobune opet je zahvatio ovdašnje visokoškolske institucije. Hoćemo besplatno školovanje, osnovni je moto studenata. Kao i prije šest mjeseci, predvodnici prosvjeda su studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na nekin način to i jest normalno, jer, kako to u ponedjeljak u HTV-ovom emisiji Otvoreno reče profesorica ovog fakulteta Andrea Zlatar-Violić, studenti filozofije i jesu školovani da kritički misle. 

Najnoviji studentski prosvjed naveo je premijerku Jadranku Kosor da načelno stane uz studentske zahtjeve: »Definitivno ćemo učiniti sve da se osigura besplatno školovanje za one studente koji ispunjavaju svoje obveze i mislim da je to nešto što je normalno, da je to prihvatljivo, a o nijansama će naravno odlučiti nadležno ministarstvo i sveučilište«, rekla je Jadranka Kosor u ponedjeljak.

 

Bitno je ne pasti 

godinu

 

Na plenumu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u ponedjeljak je bilo oko 800 studenata, a više od 80 posto njih poduprlo je blokadu. Kako je tamo rečeno, blokada će se provoditi kao i proljetos, kada nisu održavani nastava, ispiti i kolokviji, a dopuštane su konzultacije. 

Da je moguće rješenje povoljno po studente, moglo se naslutiti koncem prošlog tjedna, kada je Rektorski zbor objavio kako će od iduće školske godine svi brucoši imati besplatno školovanje. Tada je ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs neodređeno tvrdio kako »zakon još nije donesen«, no bilo je jasno da Vlada ozbiljno razmatra mogućnost racionalnije komercijalizacije visokog školstva u Hrvatskoj. Samo nekoliko dana poslije, ministar Fuchs je za Dnevnik HTV-a izjavio: »Svi studenti koji redovito upišu iduću akademsku godinu, studirat će bez plaćanja.« Ministar smatra kako unutar postojećeg državnog proračuna i proračuna koji se izdvaja za sveučilišta, postoji dovoljno prostora da se to ostvari. Ipak, zahtjeve studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta da se svima omogući besplatno studiranje, bez obzira na uspješnost, ocijenio je nerealnim. »Dakle, svi upisuju prvu godinu besplatno, a ako ne padaju – ni dalje ne plaćaju ništa«, rekao je ministar Fuchs. Najavljuje se kako bi novi model Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa trebao biti gotov do konca godine, a ideja je da svi redovni studenti studiraju besplatno ispune li uvjete, pri čemu prosjek ocjena neće biti jedan od tih uvjeta, već prikupljeni broj ECTS bodova.

Studentima Filozofskog fakulteta u Zagrebu pridružio se dio riječkih, pulskih i splitskih studenata, kao i stududenti Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Na ostalim fakultetima prosvjeda nema i nastava se za sada odvija normalno.   

 

Treba poticati dobre 

studente

 

Vojvođanski studenti na studiju u Zagrebu nisu vatreni pristaše prosvjeda.

»Ideja koju studenti u Hrvatskoj pokušavaju provesti prosvjedima je dobra i korisna za društvo, ali je pomalo idealistička«, kaže student druge godine Pravnog fakulteta u Zagrebu, Tavankućanin Vedran Kopilović. »Slažem se da svakomu treba dati šansu da ostvari svoje pravo na obrazovanje, da se što bolje usavrši, stekne što veću stručnost, i da je često prepreka tome nedostatak novca. Ali jednako tako mislim da bi besplatno obrazovanje za sve studente imalo niz negativnih posljedica, primjerice smanjenje kvalitete obrazovanja, pad ambicije studenata da ostvaruju što bolje rezultate i na taj način stječu razne pogodnosti, povećanje i ovako velikog broja ‘vječitih’ studenata... Osim toga tu je i najveći problem – kronični deficit državnog proračuna Republike Hrvatske. Potrebno je pronaći neku ravnotežu među ovim zahtjevima i učiniti visoko obrazovanje mladima i ostalim grupama građana u Hrvatskoj lako dostupnim, ali i brojnim mjerama poticati još veći trud i težnju za znanjem i obrazovanjem, osobito pokazati studentima raznim poticajima (višim stipendijama, nagradama, priznanjima) da se trud i rad isplate.

Nažalost, moje je mišljenje da se neće puno toga promijeniti ovim prosvjedima, jer smo im pristupili neozbiljno i ne s jasno izraženim zahtjevima. Možda je to ipak za neka druga vremena.«

Sličnog je mišljenja i student treće godine Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Palićanin Veran Pokornić:

»Mislim da aktualni štrajk na Filozofskom fakultetu nema baš puno smisla, jer uvjeti koje traže ti studenti, za slabije razvijenu državu poput Hrvatske su nemogući«, smatra Veran Pokornić. »Po mom mišljenju, studenti koji žele besplatno studirati trebaju se i potruditi, što znači redovno davati godine i da ne budu vječiti studenti. Naravno da bi studentu trebalo dati bar jednu godinu fore ukoliko ne uspije baš sve ispite položiti i padne tu godinu, ali sve više od toga ne bi imalo smisla. Kod mene na FER-u sustav je takav, da ukoliko padneš predmet, sljedeće godine plaćaš samo ponovni upis tog predmeta, a ostale koje prvi put upisuješ ne plaćaš. Mislim da je to dosta dobar sustav koji te tjera na rad, ali ako baš nemaš sreće ili nisi učio pa padneš, plaćaš samo njega.«

Koprivničanin Zoran Crljenica, student prve godine Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, koji s vojvođanskim studentima dijeli sobu i studentski život, podržava upis godine bez plaćanja, »jer je sam po sebi dovoljan problem ako padneš«. 

»Na mom fakultetu, po bolonji, ako padneš predmet prvi put, prilikom ponovnog upisivanja plaćaš samo taj predmet, ali je i sama činjenica da si pao dovoljan problem«, kaže Zoran Crljenica. »Možeš ga upisati po drugi put, dok za treći put moraš pisati molbu, a ako padneš i taj treći put, gubiš pravo studiranja na tom fakultetu i zato mislim da ne treba dodatno opterećivati studente plaćanjem.«