Arhiv tekstova

»Jedini način kako se znate suočiti s problemom jest da izbjegavate sve s njim u vezi, da se pravite da ne postoji, odgađate njegovo rješavanje, da ga ignorirate, bježite od njega, ili mu okrećete leđa«, jedan je od znakova po kojima možemo naslutiti da vjerojatno ne razmišljamo racionalno, već smo »žrtve« iracionalnih vjerovanja, pišu Dubravka Miljković i Majda Rijavec u svojoj knjizi pod nazivom »Kako postati i ostati (ne)sretan; Psihologija iracionalnih vjerovanja«. 

Karakteristike iracionalnih vjerovanja su, pišu autorice, da iskrivljuju realnost (tj. krivo interpretiraju ono što se događa), uključuju nelogičan način vrednovanja sebe, drugih i svijeta, stvaraju intenzivne emocije koje dugo traju, uznemiruju nas i blokiraju, te nas sprečavaju u postizanju ciljeva i na koncu uzrokuju ponašanja koja su štetna i za nas i za druge. 

Promatrajući političku i javnu scenu Srbije čini se da mnogi »pate« od iracionalnih vjerovanja, a da je odgađanje kao način suočavanja s problemima kronična boljka. Upravo je ovoga tjedna Narodna skupština Srbije, poslije više od godinu dana odgađanja, raspravljala o dva akta kojima se regulira pitanje autonomije Vojvodine. Razlozi za odgađanje (inače protivno propisanim rokovima) bili su predmetom raznoraznih medijskih spekulacija, ali nitko nije dokučio što je bio pravi razlog. Kako je najavljeno, i Zakon o utvrđivanju nadležnosti i Prijedlog statuta APV dobit će potporu kompletne vladajuće koalicije i oporbenog LDP-a, što znači da će zakon biti usvojen, a Statut potvrđen, s najmanje 140 glasova. Pri tome, niti se konstelacija snaga u parlamentu promijenila, a niti se argumenti zagovornika i protivnika usvajanja Statuta, ili bolje reći kakve-takve autonomije Vojvodine, nisu promijenili. Protivnici Statuta i dalje tvrde, iako nemaju nikakvih dokaza za to, da će ovaj Statut dovesti do secesije. O kakvim li se tu strahovima radi i na čemu zasnivaju svoje optužbe, onima koji gledaju sa strane nikako nije jasno, a možda nije poznato ni njima samima.

Podsjetimo se i događanja oko obilježavanja logora u Stajićevu i Begejcima. Pokrenuta je inicijativa da se mjesta stradanja dostojno obilježe, predsjednik Skupštine Grada Zrenjanina podržao je ovu inicijativu čemu su se oštro usprotivile pojedine udruge, a država je reagirala tako što nije odobrila najavljeni dolazak državljana Hrvatske zatočenih u ovim logorima 1991. godine. Ovaj je problem tako odgođen za neko »bolje vrijeme«.

Na problem odgađanja suočavanja s prošlošću, a kao preduvjeta za neku bolju budućnost, skrenuli su pažnju ovoga tjedna mladi. Inicijativa mladih za ljudska prava je u suradnji s  Agencijom za suradnju s nevladinim organizacijama i europsku harmonizaciju Beograda organizirala debatu u Skupštini Grada Beograda pod nazivom »Odgovornost za rušenje Vukovara«. Ovom su tribinom mladi iz Srbije obilježili 18. studeni - »Dan sjećanja na žrtvu Vukovara«, s ciljem pokretanja javne debate u Srbiji o odgovornosti za rušenje ovog grada 1991. godine. A ova se debata odgađa već punih 18 godina.