Arhiv tekstova

20. studenoga 1780.

 

U Beču je umrla carica Austrije i kraljica Ugarske Marija Terezija, koja je u dva navrata pripomogla Subotičanima u ostvarenju značajnih, povijesnih iskoraka: prvo u stjecanju statusa povlaštene kraljevske komorne varoši Szent Mária, ranije Szabadka, 1743. godine, a potom statusa slobodnog kraljevskog grada Maria Thereziopolis, 1779. godine.  

 

20. studenoga 1918.

 

Naredbom zapovjedništva Srpske vojske u Subotici je smijenjena dotadašnja mađarska gradska uprava, te postavljena nova, jugoslavenska. Za prvog gradonačelnika imenovan je uvaženi pravnik dr. Stipan Matijević, podnačelnik je dr. Stpan Vojnić Tunić, nadbilježnik dr. Josip Prćić, veliki kapetan ing. Ivan Ivković Ivandekić, gospodarski savjetnik dr. Ivan Ivković Ivandekić, a nadstojnik poreznog zvanja Mate Dulić.

 

20. studenoga 1998.

 

Utemeljeno je Hrvatsko akademsko društvo (HAD). Za predsjednika je izabran mr. Josip Ivanović.

 

21. studenoga 1737.

 

Umro je Lovro Bračuljević, prozni pisac, franjevac, profesor filozofije u Budimu. Pisao je narodnim jezikom i bavio se problematikom pravopisa. U svom najznačajnijem djelu »Uzao serafinske (nascki) goruchie gliubavi« Bračuljević je zapisao: »Lipo i pofaljenije je pisati onako kako se govori, jer štogod je od više, nije faljeno već kuđeno. Zato u knjigah pišem onako kako govorimo i izgovaramo naške riči: jer kako se mogu izgovarati onako se mogu i knjigah štiti«. Lovro Bračuljević je rođen neutvrđenog datuma 1685. godina.

 

21. studenoga 2003.

 

U Galeriji Gradske knjižnice otvorena je memorijalna izložba slika Cecilije Milanković pod naslovom »Moje slike – moji snovi«. Organizator: Matica hrvatska Subotica.

 

22. studenoga 2004.

 

Zvonjavom zvona u svim crkvama u Subotici počela je Interkonfesionalna (svekršćanska) konferencija na temu: »Uloga crkve u vjerskoj, kulturnoj i međunarodnoj suradnji na putu europskih integracija«. Nakon jednodnevnog rada u Subotici, ovaj skup je zatim nastavljen dvodnevnim zasjedanjem u Bečeju.

 

22. studenoga 2006.

 

U prepunoj koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« u Zagrebu, gala koncert je održao kantautor Zvonko Bogdan, legenda tamburaške glazbe.

 

23. studenoga 1791.

 

Gradski vijećnik (senator) Ivan Sučić izabran je za sudca slobodnog kraljevskog grada Maria Thereziopolis. Tu dužnost je obnašao dvije godine, 1778. izabran je za kapetana, a u ljeto 1796. postaje prvim gradonačelnikom Subotice.

 

23. studenoga 1909.

 

Rođen je Matija Poljaković, dramski spisatelj i romansijer, po zanimanju pravnik. Autor je 34 dramska teksta: igrokaza u narodnom duhu, komedija, groteski, drama, radio drama, te dramskog serijala o »Boltinim zgodama i nezgodama«, snimljenog i djelomice prikazanog na mreži Jugoslavenske televizije. Njegov igrokaz »Č’a Bonina razgala«, održao se na sceni subotičkog Narodnog kazališta više od dva desetljeća i doživio oko 150 izvedbi. Matija Poljaković umro je 15. ožujka 1973. godine.

 

23. studenoga 1957. 

 

Konstituiran je Narodni odbor Subotičkog kotara. Za predsjednika je izabran prvanik Stišan Marušić, potpredsjednici su Miklós Szabó i Vlado Đanić. Na posebnim sjednicama kako Kotarskog vijeća, tako i Vijeća proizvođača izabrani su Marko Poljaković i Antun Bačić. 

 

24. studenoga 1918.

 

U hotelu »Hungaria« (danas »Lifka«), održane su dvije skupštine bunjevačko-srpske skupštine, na kojima je izabrano 75 predstavnika Subotice za Veliku narodnu skupštinu Vojvodine u Novom Sadu. Izaslanici su još istoga dana krenuli na put. Na željezničkom koodvoru im se pridružio izaslanik Bajskog trokuta.

 

24. studenoga 1989.

 

Umro je primarijus dr. Vinko Perčić, istaknuti liječnik, gastroenterolog, šef Internističkog odjela subotičke Bolnice, utemeljivač glasovitih »Internističkih dana«. Kao strastveni kolekcionar sakupio je veliku zbirku djela likovne umjetnosti. Dio svoje kolekcije darovao je gradu Zagrebu, a s drugim dijelom, zajedno sa zgradom, utemeljena je Zavičajna galerija »Dr. Vinko Perčić«. Vinko Perčić rođen je 20. veljače 1911. godine.

 

25. studenoga 1971.

 

Pri Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu »Bunjevačko kolo« otvoren je Književni salon. Prvi gosti bili su književnici Jasna Melvinger, dr. Draško Ređep i Petko Vojnić Purčar. Ustvari, bio je to nastavak nekadašnjeg Književnog salona Ivana Pančića, koji je krajem 50-ih i u prvoj polovici 60-ih godina XX. stoljeća djelovao u njegovu rodnom gradu. 

 

26. studenoga 1849.

 

Budući da je Subotica (Szabadka) ušla u sastav Srpske Vojvodine, carski povjerenik Bačke županije Isidor Nikolić obavijestio je Gradsko vijeće da je država naimenovala Pavla Antunovića za gradonačelnika. Naimenovan je i Magistrat od 10 članova. Podnačelnik je Jovan Blagojević, nadkapetan Beno Mačković, a nadbilježnik Božidar Prokopčanji.

 

26. studenoga 1918.

 

Na zasjedanju Velike narodne skupštine Vojvodine župnik Blaško Rajić i Jaša Tomić izabrani su za zastupnike Vojvodine pri Vladi u Beogradu. Sličnu misiju u Zagrebu obavljali su Subotičani dr. Jovan Manojlović i Novosađanin Petar Konjović.