Arhiv tekstova

Ovogodišnji, 32. po redu Međunarodni sajam knjiga i učila Interliber održan je od 11. do 15. studenoga na Zagrebačkom velesajmu pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i sloganom »Knjige i učenje su in«. Tijekom pet dana trajanja ovog najvećeg i najstarijeg sajma knjiga u Hrvatskoj posjetiteljima je na ukupno 15.000 četvornih metara prostora izložena godišnja produkcija 206 hrvatskih i 84 strana izdavača, što je još jednom potvrdilo Interliberov status najomiljenije hrvatske manifestacije vezane uz knjigu. Tako su na štandovima bile knjige iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, SAD-a, Velike Britanije, Srbije i Sjeverne Irske, a kako to već tradicionalno biva, od hrvatskih izdavača najviše su izložbenog prostora zauzele najveće izdavačke kuće »Algoritam«, »Školska knjiga« i »Profil«. 

Uz prodajnu izložbu nekoliko tisuća naslova Interliber je bio krcat i brojnim popratnim sadržajima kao što su prezentacije, dodjele nagrada, razgovori s autorima, književne radionice, kvizovi za poticaj čitanja, okrugli stolovi i slična događanja. Budući da nakladnici dobar dio novih naslova već tradicionalno pripremaju za Interliber, odnosno za studeni, posjetitelji su i ove godine mogli uživati u bogatoj književnoj produkciji i cijeli niz izdanja kupovati uz velike popuste, pa čak i do 70 posto, što je posebice vrijedno kada je riječ o enciklopedijskim izdanjima. Zahvaljujući upravo toj bogatoj ponudi i mogućnosti kupovanja knjiga po popularnim cijenama, kao i činjenici da je ulaz na ovogodišnji Interliber bio besplatan, nakladnici su zadovoljni posjetom, ostvarenim poslovnim rezultatima i prodajom.

 

Vitezovi hrvatskog 

jezika u Bačkoj

 

Zadovoljstvo da otvori 32. Interliber pripalo je ministru kulture Republike Hrvatske Boži Biškupiću, koji je tu protokolarnu prigodu iskoristio kako bi podsjetio na značaj ove manifestacije za pisanu riječ u Hrvatskoj. »Ovi prostori su rasadište ideja, a knjiga ima posebno mjesto u općem napretku društva i zato o njoj kontinuirano vodimo brigu. Pisana riječ je odraz svih nastojanja i napora ka modernom društvu, a Interliber se dokazao kao središnja manifestacija za promidžbu knjige«, rekao je Biškupić.

Ministrove riječi da je Interliber manifestacija od iznimne kulturne važnosti najbolje je potvrdila i rijeka posjetitelja koja je u tih pet dana protjecala između mnogobrojnih štandova nakladnika u dvama velesajamskim paviljonima (petom i šestom). 

Nastupom Mađarske 2003. godine počeo je na Interliberu projekt zemlja partner. Mađarsku je 2004. godine slijedila Bosna i Hercegovina, Hrvatska matica iseljenika – pisci i nakladnici iz dijaspore 2005. godine, Slovenija 2006., Poljska 2007., prošle godine je to bio Izrael, a ove je godine zemlja partner trebala biti Bugarska, međutim uskraćivanjem financijske potpore nakladnicima i autorima od strane novoizabrane bugarske vlade, partnerstvo je otkazano u zadnji tren.

Za nas je iz bogatog programa Interlibera svakako najzanimljiviji bio štand Hrvatske matice iseljenika na kojem je predstavljena nakladnička djelatnost hrvatskog iseljeništva, pa tako i nakladnička djelatnost Hrvata u Vojvodini, izdanja NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatske čitaonice, Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kao i izdanja objavljena u samostalnoj nakladi autora.

»U vrijeme kada se na starom kontinentu na sav glas promiču manjinska prava i standardi iz Okvirne konvencije Vijeća Europe o zaštiti nacionalnih manjina i iz Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, zanimljivo je na jednom mjestu vidjeti časopise i glasila hrvatskih autonomnih manjina iz europskih zemalja koja zrcale status, kao i kulturnu te dijalektalnu raznolikost hrvatskih manjinskih zajednica«, rekla nam je voditeljica projekta »Hrvatske knjige izvan Hrvatske« Vesna Kukavica

U okviru popratnih događanja Interlibera Hrvatska matica iseljenika organizirala je na glavnoj pozornici i svečano predstavljanje knjige dr. sc. Sanje Vulić »Vitezovi hrvatskog jezika u Bačkoj« objavljene u nakladi NIU »Hrvatska riječ« i Matice hrvatske – ogranak Subotica. Knjiga je rezultat autoričinog desetljetnog zanimanja za idiome Hrvata u Bačkoj, najprije onih Hrvata koji su živjeli i radili u dijelu Bačke koji se danas nalazi unutar mađarskih državnih granica, u tzv. Bajskom trokutu, a posljednjih šest godina i za idiome Hrvata u Bačkoj koji danas žive unutar granica države Srbije. 

»Dva su temeljna pristupa jeziku Hrvata u Bačkoj. Prvi je pristup dijalektološki jer organski idiomi Hrvata u Bačkoj pripadaju dvjema različitim dijalektnim skupinama unutar štokavskog narječja. Drugi je pristup pisanom jeziku Hrvata u Bačkoj koji se kreće u rasponu od potpunog ili pak djelomičnog oslanjanja na organske idiome do potpunog ili djelomičnog prelaska na standardni jezik matičnog naroda«, rekla je dr. Vulić na predstavljanju i dodala kako bunjevački Hrvati u Subotici ubrzano zaboravljaju svoj materinski govor, a već ova kratka jezična analiza potvrđuje postavku da su se u govoru Hrvata u tom gradu, u usporedbi s današnjim stanjem, pred pedesetak godina znatno više čuvala obilježja novoštokavskog ikavskog dijalekta na svim jezičnim razinama, a promjene toga tipa mogu se pratiti i u ostalim bunjevačko-hrvatskim govornim sredinama u Bačkoj. 

Naco Zelić je čestitao dr. Vulić na izvrsnoj knjizi i velikom trudu koji je uložila u provedena istraživanja te ustvrdio kako smo ovom knjigom dobili jedno sasvim novo, posebno vrijedno svjedočanstvo o jezičnom bogatstvu književnih djela velikog broja naših pisaca koji i time pridonose bogatstvu hrvatske književnosti, ali i snažan adut u obrani bačkih Bunjevaca i Šokaca od nasrtaja na njihovu pripadnost hrvatskom narodu. 

Milovan Miković, urednik nakladničke djelatnosti NIU »Hrvatska riječ« iz Subotice, govoreći o knjizi podsjetio je na činjenicu da svi hrvatski pisci nisu mogli biti obuhvaćeni ovim djelom Sanje Vulić te je autorica podijelila knjigu u dvadeset poglavlja uz obrazloženje kako su zbog iznimne plodnosti današnjeg subotičkog hrvatskog književnog kruga, među piscima koji su rodom s prostora koji je danas unutar srpskih državnih granica, odabrani isključivo suvremeni živući autori: Lazar Francišković, Mirko Kopunović, Lazar Merković, Milovan Miković, Dražen Prćić, Milivoj Prćić, Zvonko Sarić, Vojislav Sekelj, Petko Vojnić Purčar, Ante Vukov, Željka Zelić i Tomislav Žigmanov, a kao predstavnici šokačke grane hrvatskih pisaca Ivan Andrašić i Ruža Sičađev. 

»Ovo djelo Sanje Vulić je svojim obuhvatom  i znanstvenom obradom  postalo već sada nezaobilazno za upoznavanje ne samo hrvatskih idioma već u dobroj mjeri i književne tradicije i postojeće književne prakse u navedenim rubnim prostorima hrvatskog jezika, književnosti i kulture«, zaključio je Milovan Miković. 

 

Izazovi nakladništva 

hrvatskih manjina

 

Predzadnjeg dana Interlibera Hrvatska matica iseljenika organizirala je i okrugli stol na temu »Izazovi nakladništva hrvatskih manjina i europska kulturna raznolikost« na kojem su uz ravnateljicu Hrvatske matice iseljenika Katarinu Fuček, načelnika Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske Petra Barišića  i dr. Sanje Vulić sudjelovali predstavnici hrvatskih nacionalnih manjina iz Mađarske, Crne Gore, Austrije i Srbije, te predstavnici udruga iseljenih vojvođanskih Hrvata sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Okrugli stol je otvorila prof. Katarina Fuček i ustvrdila kako s osobitom radošću Hrvatska matica iseljenika i ove godine predstavlja nove knjige naših izvandomovinskih autora iz dvadesetak država svijeta, koje neumoljivo pridonose kulturnoj integraciji iseljene i domovinske Hrvatske. 

»Glavna tema našeg zajedničkog nastupa na ovogodišnjoj središnjoj knjiškoj manifestaciji je nakladništvo hrvatskih manjina iz europskih država Austrije, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije. Oko pola milijuna pripadnika hrvatskih etničkih zajednica iz tih dijelova srednje i jugoistočne Europe danas većinom imaju priznati manjinski status u domicilnim državama. U njima su razvili bogatu kulturnu i nakladničku djelatnost na materinskom jeziku, stoga je logičan interes Matičinog stručnog tima za hrvatskim knjigama i časopisima na susjednim geografskim širinama«, rekla je u uvodu ravnateljica Fuček.

Sudionici okruglog stola složili su se s mišljenjem kako manjinske zajednice imaju izvrsne časopise i njihove elektroničke inačice na internetu te da je periodika neprocjenjivo važna za kulturnu opstojnost naših manjina i da se u njoj na tisućama stranica može vidjeti kako se izazovi manjinskog života mogu shvatiti kao trajna težnja čovjeka za skladom – kako živjeti i kako sačuvati svoju duhovnu, vjersku, jezičnu i uopće kulturnu samosvojnost. Javnosti je najpoznatija raznovrsna nakladnička djelatnost na materinskom jeziku gradišćanskih Hrvata u Austriji, u čije se plodnije nakladnike ubrajaju Hrvatski kulturni i dokumentarni centar i Hrvatsko kulturno društvo u Željeznome te Panonski institut iz Pinkovca. Gradišćanskih Hrvatov iz Austrije i Znanstveni zavod Hrvata iz Mađarske objavljuju posljednjih desetak godina mnogobrojne kvalitetne znanstvene monografije pretežno iz područja kroatologije te jezikoslovne i povijesne tematike. U novije doba brojnošću svakovrsne knjižne i udžbeničke produkcije izdvajaju se mađarska »Naklada Croatica« iz Budimpešte te vojvođanska NIU »Hrvatska riječ« iz Subotice. Najmlađa je nakladnička djelatnost Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koja se čini spremnom za suvremene nakladničke izazove. Na kraju okruglog stola izražena je i nada da će se iskoristiti mogućnost uspostave mostova suradnje s autorima, nakladnicima i knjižarima iz iseljeništva, iz zemalja u kojima žive naše autohtone manjine, kao i Bosne i Hercegovine te da je krajnje neobično da na tržištu knjiga i u knjižnicama u domovini nemamo hrvatske knjige iz inozemstva. Odlučeno je da će nakon prezentacije knjižna građa s izložbe biti dostupna čitateljima u Matičinoj biblioteci, dok će jedan primjerak biti darovan Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici za jedinstveni nacionalni fond »Croatica«. Nakon okruglog stola upriličeno je i svečano predstavljanje knjiga mr. Đure Vidmarovića »Hrvatsko rasuće« i »Teme o Hrvatima u Mađarskoj«. Zbirka je to autorovih izabranih tekstova o Hrvatima u Bačkoj i Srijemu, u Austriji, Sloveniji, Boki Kotorskoj, Makedoniji, Italiji te manjim dijelom na drugim kontinentima. Prof. Vidmarović u tim svojim knjigama otvoreno progovara o sustavno prešućivanim činjenicama iz prošlosti i sadašnjosti Hrvata u Boki Kotorskoj, u Sloveniji, Bačkoj i Srijemu. Među ostalim upozorava na sustavno prešućivanje hrvatskog imena u knjigama o Boki kotorskoj, na sustavno rashrvaćenje bunjevačkih Hrvata u Bačkoj, na agoniju Hrvata u Srijemu, na činjenicu da Slovenci u Hrvatskoj imaju status nacionalne manjine premda sačinjavaju 0,47 posto ukupnog stanovništva, dok Hrvati u Sloveniji, koji su dijelom autohtoni, nemaju manjinski status premda sačinjavaju približno 3 posto stanovništva te države. Ne manje su zanimljivi i ostali tekstovi sabrani u ovim knjigama koje svakako treba posjedovati u svojoj kućnoj biblioteci.  

U istom terminu s Interliberom održan je i Sajam glazbe i multimedije, na kojem se moglo saznati sve o najnovijim trendovima u području glazbe i multimedije, vidjeti najnovije proizvode i oprema najpoznatijih svjetskih marki, uspostaviti nove poslovne kontakte, a ujedno se zabaviti i naučiti nove plesne korake.