Arhiv tekstova

Potpredsjednica Izvršnog vijeća AP Vojvodine i pokrajinska tajnica za informacije Ana Tomanova-Makanova boravila je u radnom posjetu hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Subotici i tom je prigodom razgovarala s čelnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća, Novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ«, te uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice. Tijekom ovog posjeta, održanog u utorak, 17. studenoga, bilo je riječi o poslovanju medija na hrvatskom jeziku, najavljenom nastavku privatizacije elektroničkih medija, načinima i uvjetima financiranja, te mogućnostima i planovima poslovanja za sljedeću godinu. 

Ističući kako je naša država još uvijek u tranziciji u kojoj se traže ne samo odgovori već i  putokazi koji trebaju dovesti do sređene države, institucija i sustava u svakom području života, Ana Tomanova-Makanova je rekla kako su mediji jedno od područja kojima ne možemo biti zadovoljni i u kojemu ima još mnogo problema. S pokrajinskom tajnicom u Subotici su boravili i njena zamjenica Smilja Maksimović i pomoćnik Kalman Kuntić.

 

Financiranje korektno, unatoč ekonomskoj krizi

 

»Ako pogledate samu legislativu koja regulira ovo područje, onda ćete veoma brzo shvatiti da su zakoni koji se donose međusobno suprotstavljeni, nisu harmonizirini i onda ljude na terenu, lokalnu samoupravu, političare, novinare, građane dovode u dilemu što dalje raditi. Samo ću spomenuti tri zakona: Zakon o radiodifuziji koji govori da mediji trebaju biti slobodni, neovisni, objektivni, ali... Dalje, imamo Zakon o lokalnoj samoupravi koji kaže da lokalne samouprave mogu osnivati lokalne medije i imaju obvezu informirati svoje građane na jezicima i nacionalnih zajednica koje žive na tom teritoriju. Treći zakon nedavno donesen je Zakon o nacionalim vijećima nacionalnih manjina koji također daje mogućnost osnivanja medija na jezicima nacionalnih manjina, a daje i mogućnost prijenosa osnivačkih prava od lokalnih samouprava na nacionalna vijeća. Kako se sada snaći u praksi i konkretno u realnom životu, kada zakoni daju oprečna mišljenja i stajališta. Zbog toga, na žalost, moramo i dalje konstatirati da u medijima još uvijek imamo kaotičnu situaciju i još uvijek smo tamo gdje smo i bili«, rekla je Ana Makanova.

U radnom dijelu ovog sastanka, koji je održan u NIU »Hrvatska riječ, ravnatelj ustanove  Ivan Karan je izrazio zadovoljstvo suradnjom i financiranjem tjednika od strane Pokrajinskog tajništva za informacije, koje je unatoč ekonomskoj krizi realizirano prema planovima i bez zastoja. On je istaknuo kako Hrvatska riječ osim izdavanja tjednika provodi i nekoliko projekata, koji su od strane hrvatske zajednice ocijenjeni značajnim, ali je njihova realizacija postala upitna najprije zbog nedostatka novca.

»Osim tiskanja informativno-političkog tjednika, Hrvatska riječ podupire izdavanje lista za mlade koji je list udruge Krov. Naša kuća trenutačno obavlja samo tehničke poslove za njih, ali smatramo da bi bolje bilo kada bi taj list bilo naše izdanje. Druga naša djelatnost je naklada knjiga za koju se traži da bude izmještena iz NIU i povjerena Zavodu za kulturu. Naša kuća smatra da to ne bi bilo dobro rješenje i da bi nakladnička djelatnost trebala i dalje biti dio djelatnosti ove ustanove. Također je specifična i naša treća djelatnst, koja je radio i televizijska produkcija. S obzirom na nedovoljno razvijeno institucionalno informiranje pripadnika naše manjinske zajednice, smatramo potrebnim da imamo određene emisije koje će emitirati lokalne i regionalne RTV postaje. Imamo dvoje uposlenika koji rade u toj redakciji, koja proizvodi jednu tjednu polusatnu emisiju na lokalnoj TV postaji i jednosatnu radijsku koja se emitira na regionalnom Radio Somboru. Mi nemamo načina doći do sredstava za financiranje te djelatnosti, a smatramo da je našoj zajednici nužna«, iznio je Karan. 

 

Protiv zatvaranja nacionalnih zajednica u sebe

 

Tijekom posjeta Radio Subotici tema razgovora bio je ponovno, prije dva tjedna, najavljen nastavak privatizacije medija. Ana Makanova-Tomanova je istaknula kako nadležni ponovno nisu pripremili plan i model kako će se to raditi, te da je Izvršno vijeće Vojvodine uputilo zahtjev Agenciji za privatizaciju s još jedanput ponovljenim stavom u kojemu se zahtijeva izuzeće iz procesa privatizacije lokalnih medija koji emitiraju progam na jednom ili više jezika etničkih zajednica.  

»Ako uspoređujemo, primjerice, lokalnu samoupravu u Kovačici gdje se 50 godina emitira program na lokalnom radiju na pet jezika, Suboticu gdje se emitira na četiri jezika, Bački Petrovac na dva, itd., ta naša etnička struktura Vojvodine daje nam za pravo, i u domeni stečenih prava koja su zajamčena Ustavom, da se zalažemo da svi ovi programi i dalje budu u etru. Treba pronaći mogućnost privatizacije, odnosno odvajanja od vlasti kako se ne bi utjecalo na uređivačku politiku, ali nikako ne mogu prihvatiti činjenicu da se ne vodi računa o nečemu što je u Vojvodini svakodnevica ne danas, već 300 godina unazad«, rekla je Makanova-Tomanova.

Ona je apelirala na lokalne samouprave da sukladno zakonskoj obvezi informiranja građana na materinjem jeziku, u proračunima za sljedeću godinu planiraju sredstva za proizvodnju programa i na jezicima etničkih zajednica isto kao i programima na srpskom jeziku, te da putem natječaja, stalnog financiranja, sustavno rješavaju problem financiranja medija.

»Prošle godine se Pokrajinsko tajništvo pola godine bavilo ovom problematikom, donijeli smo modele, preporuke, ali jednostavno od 45 lokalnih samouprava samo njih pet  ima sustavno riješeno sufinanciranje proizvodnje programa lokalnih medija putem natječaja. Dakle, kako onda lokalne samouprave provode Zakon o lokalnim samoupravama?«, zapitala je Makanova-Tomanova te istaknula kako tajništvo kojem je ona na čelu, putem natječaja redovito sufinancira proizvodnju programskih sadržaja kako bi građani Vojvodine imali što kvalitetnije informacije u svim područjima, jer »jednostavno hoćemo pridonijeti da Vojvodina živi kao Vojvodina, da živi svoju multikulturalnost, da se same nacionalne zajednice ne zatvaraju u svoje kućice već da stvarno pružamo ono što imamo najdragocenije.«

 

Poticanje profesionalizma u radu

 

Ana Makanova-Tomanova je istaknula kako je Izvršno vijeće Vojvodine ove godine za subvencije pisanim medijima na jezicima manjina izdvojilo 258 milijuna dinara, te da će pisani mediji i dalje biti prioritet u financiranju.

»Ovi mediji ne mogu ići u privatizaciju, jer bi ih surovo tržište ugasilo, a naš je prioritet da se to bogatstvo, tradicija i stečena prava sačuvaju. Skupa s nacionalnim vijećima, ravnateljima pisanih medija, izdavačkih kuća i odgovornim urednicima, još bliže ćemo odrediti kriterije i način kako će se sredstva građana Vojvodine trošiti kako bismo dobili još kvalitetnije medije s povećanom tiražom, da bi bili pristutniji i pridonijeli oblikovanju cjelokupne medijske javnosti građana Vojvodine«, istaknula je Ana Makanova-Tomanova te dodala da je Tajništvo raspisalo natječaj za sve medijske struke u iznosu od 3 milijuna dinara kojim se želi poticati profesionalizam u radu, edukacija i osuvremenjivanje medija.

Na pitanje novinara uvažava li Tajništvo činjenicu da je hrvatska zajednica druga ili treća po brojnosti u državi a da nema riješena pitanja televizijskog informiranja i hoće li što poduzeti po tom pitanju, pokrajinska je tajnica rekla kako je tim povodom razgovorala s ravnateljem javnog servisa Vojvodine, te da će rješavanje ovog pitanja vrlo brzo doći na dnevni red.

»Usvajanjem nove sistematizacije i reorganizacije javnog servisa Vojvodine, koja se očekuje do kraja godine ili početkom prosinca, hrvatska nacionalna zajednica će također imati svoje uredništvo poput svih drugih etničkih zajednica u Vojvodini. Kriterij za ovo, po riječima ravnatelja, jesu jezici koji su u službenoj uporabi u Vojvodini, odnosno te nacionalne zajednice će imati uredništva, programe, programske sheme i strukturu. Ovo je mogućnost da se to stvarno napravi i uspostavi red i da se zna tko ima uredništvo a tko ima samo programe. Očekujem da će taj problem biti riješen jer javni servis financiraju svi građani i ako on već jest javni servis onda se mora slijediti neka jedinstvena politika. Svi bismo htjeli da to bude brže, ali splet svih okolnosti je takav da ćemo morati ići polako, ali sigurno«, rekla je Ana Makanova-Tomanova.