Arhiv tekstova

Kako se bliži prosinac i najavljena liberalizacija viznog režima EU prema Srbiji, vanjska politika Beograda dobiva sve više ubrzanja. Pogledaju li se samo kalendari posjeta predsjednika Srbije Borisa Tadića i šefa diplomacije Vuka Jeremića od početka studenoga, jasno je kako ukidanje shengenskih viza, obećano građanima Srbije, ni trena ne žele prepustiti slučaju.

Ubrzanje je počelo nakon 5. studenoga, kad je glavni haški tužitelj Serge Brammertz došao u Beograd čuti raport neophodan za godišnje izvješće Vijeću sigurnosti UN o suradnji Srbije s Haškim sudom. Ne zna se baš posve pouzdano što su Brammertzu rekli domaćini, ali samo četiri dana kasnije Tadić je već bio u Atheni, premijeru Grčke Jorgosu Papandreuu zahvaliti na inicijativi unutar EU da zemlje Zapadnog Balkana do 2014. postanu punopravnim članicama Unije. Na stolu je, dakako, u paketu eurointegracijskog procesa Srbije bila i vizna liberalizacija, a Tadić je domaćina obavijestio o seriji posjeta koje planira – Rimu, Vatikanu i Berlinu.

 

Strateška partnerstva

 

Nije se Tadić imao vremena niti odmoriti, a već ga je čekao put u vječni grad, gdje je predvodio izaslanstvo Vlade Srbije na summitu vlada dviju država. U četvrtak, 12. studenoga, razgovarao je s predsjednikom Italije Giorgiom Napolitanom, te predsjednikom Donjeg doma talijanskog parlamenta Gianfrancom Finijem. Potom je Tadića primio talijanski premijer Silvio Berlusconi, a ozbiljne državničke teme o eurointegraciji Srbije i strateškom partnersvu dviju zemalja uspjeli su čak relaksirati i šalama o nogometu, a da razgovori nisu bili pod visokim političkim tlakom potvrdio je i Berlusconi, našalivši se kako će »odnosi dviju zemalja biti pokvareni ako Srbin Dejan Stanković bude postigao gol« u gradskom milanskom derbiju Intera i Milana, kluba čiji je, inače, Berlusconi vlasnik. Tadić je na prijamu u srbijanskom veleposlanstvu u Rimu istakao kako »Italija svim snagama podupire europsku integraciju Srbije« i da dvije zemlje »danas imaju odnos strateškog partnerstva koje se bazira na diplomatskim odnosima koji postoje 130 godina«.

Posljednji dan posjeta, u subotu 14. studenoga, predsjednik Srbije bio je gost Vatikana i pape Benedikta XVI. Suština polusatnog razgovora u četiri oka s poglavarom Rimokatoličke crkve, sudeći bar po dojmu koji je prenio predsjednik Srbije, jest da Sveta stolica smatra »realističnim planom« agendu za ulazak Srbije i drugih zemalja zapadnog Balkana u EU 2014. godine koju su promovirali grčki i talijanski premijeri Papandreu i Berlusconi. 

»U simboličkom smislu, Grčka i Italija, kao predstavnici istočnog i zapadnog kršćanstva, mogu biti od velike koristi za realizaciju plana integracije čitavog zapadnog Balkana u EU«, naglasio je Tadić. Prema njegovim riječima, 2014. godina koincidira s 2013. kada se obilježava 17 stoljeća od usvajanja Milanskog edikta kojim je car Konstantin Veliki označio prestanak progona kršćana u Rimskom carstvu. »Papa Benedikt i ja smo se saglasili kako je i to prilika da se ubrza i politički proces integracija Zapadnog Balkana u EU«, rekao je Tadić, ocjenjujući da bi tako simbolički bio zatvoren krug od 1700 godina nakon Milanskog edikta.

»Politička suradnja je od iznimne važnosti zbog utjcaja Vatikana na međunarodnu politiku«, ocijenio je predsjednik Srbije i istaknuo »važnost ekumenskog dijaloga katoličkog i pravoslavnog svijeta«. 

Značajna ocjena Njemačke

 

Po mnogim ocjenama, posjet Rimu i Vatikanu bio je vrlo učnkovit, što je Tadiću i izaslanstvu Srbije dodatno napuhalo jedra za novi put – u Berlin. U sjedištu njemačke administracije predsjednika Srbije čekala je Angela Merkel. Budući da je Angela Merkel samo dva tjedna ranije ponovno izabrana za kancelarku Njemačke, Tadić joj je u drugom mandatu bio jedan od prvih državnika s kojim s susrela.

Beogradu je stoga iznimno značajna ocjena Angele Merkel da je Srbija ispunila uvjete za primjenu Prijelaznog trgovinskog sporazuma s EU. Njemačka smatra kako bi se »Srbija trebala kandidirati za članstvo u EU nakon što taj sporazum stupi na snagu«, uz ocjenu da je to »logičan redoslijed« poteza. Merkel je najavila i kako će »Njemačka ostati u kontaktu sa svojim europskim partnerima, koji smatraju da ti uvjeti još nisu ispunjeni«. Ta rečenica, iako ne zvuči konkretno, može se shvatiti i kao poruka da će Njemačka »prodiskutirati« s Nizozemskom, koja se jedina od svih zemalja članica EU protivi novom iskoraku Srbije u eurointegracijskom procesu. No, njemačka kancelarka nije željela prešutiti i kako »Srbija na tom putu još ima prepreka«. Istovremeno, Angela Merkel je dodatno učinila izvjesnijim ukidanje shengenskih viza građanima Srbije ocjenom da je »predstojeća vizna liberalizacija dobra vijest na putu Srbije prema EU«. 

Šlag na ovu, furiozno pripremljenu diplomatsku tortu Srbije, netom je stavio Serge Brammertz, dan nakon Tadićeva povratka iz Berlina. Neslužbeno se, naime, doznalo kako je Brammertz »zadovojan naporima koje vlasti u Srbiji, u ovom trenutku, provode u suradnji s haškim tužiteljstvom«. Izvješće glavnog haškog tužitelja smatra se dosad najpovoljnijim, a logičan slijed nakon Brammertzove ocjene, pripremljene za UN, trebalo bi biti i odustajanje Nizozemske od daljnje blokade Srbije na putu prema EU.