Arhiv tekstova

Objavljeni su ovih dana podaci o tome da je trećina vijećnika u skupštinama vojvođanskih gradova promijenila svoj stranački dres, ili jednostavnije rečeno napustila stranke na čijoj listi su bili tijekom posljednjih izbora i priklonila se vladajućoj. Tekst o tome objavio je VOICE (Vojvođanski istraživačko-analitički centar). Zanimljivo jedini grad u Vojvodini koji nije dostavio tražene informacije je Sombor, koji je »odbio dostaviti podatke o promjenama u lokalnoj skupštini. Zbog nepostupanja tog tijela vlasti VOICE je žalbu uputio Povjereniku za informacije od javnog značaja«. Pravo da kažem laknulo mi je. Znači nisam jedina koja ostaje uskraćena za odgovore. Izgleda da je, uz čast izuzecima, postala praksa da somborska vlast izbjegava odgovoriti na (neprijatna) novinarska pitanja. (Odgovore o raspodjeli proračunskog dinara za medije i dalje uporno čekam i čekam.)  Raspodjela proračunskog dinara bila je i tema tribine koju je organizirala udruga Somborski edukativni centar. Hvale vrijedan pothvat, jer građanska inicijativa ono je što u Somboru već dugo manjka .Da se čuje to kritičko mišljenje ljudi neopterećenih stranačkom pripadnošću, bilo poziciji bilo opoziciji.

 A čulo se dosta toga zanimljivog. Tako je odgovor na upit zašto je iz proračuna sredstva za informiranje dobilo poduzeće iz Apatina kome je račun u blokadi  bio da je Udruga novinara Srbije vršila pritisak da se omogući i poduzećima izvan Sombora sudjelovati na natječaju. Moram priznati da meni tu baš nije sve jasno. Prvo, što kaže zakon da li ili ne poduzeća van sjedišta lokalne samouprave koja raspisuje natječaj imaju ili nemaju pravo sudjelovanja, drugo kako se to tako lako podliježe pritiscima i treće sigurno nitko nije vršio pritisak da se novac da poduzeću u blokadi. No, sva je prilika da će sve ostati nepromijenjeno i da će novci biti raspoređeni onako kako je odlučila komisija sastavljena od »neovisnih medijskih stručnjaka«. Oni nezadovoljni imaju šansu da se obrate Uprvanom sudu, ukoliko imaju živaca i vrijemena.

 A lijepa vijest ovoga puta stigla je iz Kljajićeva gdje je obilježeno 250 godina od doseljavanja podunavskih Nijemaca u tadašnju Krnaju. Toj proslavi nazočilo je sedamdesetak nekadašnjih mještana ovog sela i njihovih potomaka. Za dva stoljeća Nijemci su stvorili napredno selo u kome je bilo oko 200 obrtnika. Za ovu obljetnicu sređen je i dio nekadašnjeg njemačkog groblja, koje je desetljećima bilo zapušteno i zaraslo u korov i šipražje. Samo da se na novu akciju uređenja opet ne čeka nova obljetnica.