Arhiv tekstova

Predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća mr. sc. Jenő Hajnal  je na sastanku s izaslanicima Europske komisije  ukazao na neophodnost izmjene odnosno dopune Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina. Za list Magyar Szó kazao je kako su tijekom razgovora predsjednici nacionalnih vijeća uspjeli ukazati na brojne nedostatke zakona o nacionalnim vijećima a također su ukazali i na postojanje disonancije između zakona o pravima nacionalnih manjina u najvažnijim područjima – prosvjeta, kultura, informiranje , upotreba službenog jezika i pisma i ostalih zakonskih rješenja. 

 »Rekli smo da je za mađarsku nacionalnu zajednicu i za MNV najvažnije da izmjenom zakona prava manjina postanu jednoznačna, i da bude  posebno istaknuta važnost razmjernog zapošljavanja. Željeli bismo da izmjenom zakona u prosvjeti, kulturi i informiranju u budućnosti umjesto dobre volje i slučajnosti, u prvi plan dođu prava po sili zakona«, rekao je Hajnal.

 »Prvenstveno smo govorili o nedostacima zakona o nacionalnim manjinama prilikom primjene u praksi, prije svega o nedostatku točno određenog djelokruga, kao i nedostatka harmonizacije između zakona o kulturi, prosvjeti i informiranju sa zakonom o nacionalnim vijećima (npr. ograničenja prilikom primjene  osnivačkih i ko-osnivačkih prava, sprječavanje, usporavanje ili odbijanje od strane ministarstava, pokrajinskih i lokalnih tijela  ili institucija da provode zakon). Mnogo nesporazuma izaziva nedostatak kriterija, na temelju kojih bi se odlučivalo o podjeli osnivačkih prava u slučaju da više nacionalnih vijeća žele jednu kulturnu instituciju proglasiti značajnom za te zajednice. Za nas bi bilo prirodno, da  u ovim slučajevima zakon primjenjuje iste kriterije koje određuje Zakon o kulturi prilikom određivanja nacionalnih institucija u kulturi. Treba uzeti u obzir npr. kakav značaj ima određena knjižnica, muzej, arhiva ili galerija u otkrivanju, stvaranju,  proučavanju, prikazivanju širenju i očuvanju kulture pojedine nacionalne zajednice«, kaže Hajnal.   

 Hajnal ističe i da su, po mišljenju eksperata, najveći nedostaci u ostvarivanju prava nacionalnih manjina u Srbiji nejasnosti i neodređenosti  zakona i istovremeno je problem što kršenje prava manjina ne izaziva nikakve ozbiljnije posljedice ili sankcioniranje.

Glede akcijskog plana za poglavlje 23 , Hajnal je kazao kako su  predstavnici nacionalnih vijeća jedinstveni u stavu, da će tražiti zadržavanje djelokruga nacionalnih vijeća, njihovo osnaživanje i garancije za osiguravanje materijalnih sredstava za njihovo funkcioniranje. Ovaj akcijski plan je prema Hajnalu važan zato što će u određenom roku, staviti u zajednički okvir one odredbe zakona čije donošenje garantira najvažnija prava nacionalnih manjina. »Za vojvođanske Mađare sada se otvara mogućnost, da u pogledu službene uporabe jezika i pisma učine jako značajne korake, i da se u institucijama uvede razmjerno zapošljavanje. Glede vojvođanske mađarske zajednice moramo naročitu pažnju posvetiti preporukama za zapošljavanje u javnoj sferi, jer se u mnogo točaka analizira ova problematika: u policiji, u sudovima, u javnom tužiteljstvu, u državnim javnim poduzećima i u lokalnim ispostavama državne administracije. Ali dok izvještaj EU naglašava nedostatke na nivoima lokalnih samouprava, preporukama Europske komisije se i u centralnim tijelima očekuju promjene ovakvoga tipa, i požuruju se određene pravne sankcije protiv govora mržnje. Ali preporuke ne zaobilaze ni materijalno potpomaganje medija, koji izvještavaju na jezicima manjina, ukazujući na to da se u ovoj temi državna tijela trebaju usuglasiti prvenstveno s nacionalnim manjinama. Uostalom, nakon prošlogodišnje odluke Ustavnog suda, ponovno treba odrediti djelokrug nacionalnih vijeća, i treba ih jače utvrditi. Baš zbog ovog i ovdje se očekuje značajni napredak. Ono što je sada već jasno u vezi pregovaračkog poglavlja 23 je da je započeo dvostruki proces: izrađuje se jedan opći akcijski plan, koji je zapravo uvjet za otvaranje poglavlja pregovora, a usporedo s ovim piše se i manjinski akcijski plan. A to znači, i za nas je trenutačno to najvažnije, da je problematika ostvarivanja prava nacionalnih manjina od početka pregovora o priključenju nezaobilazna, i dok pregovori traju četiri-pet godina, ona će biti otvorena, i tako će kroz procese usklađivanja garantirati utemeljenje i uspješno ostvarivanje prava nacionalnih manjina na duži rok«.