Arhiv tekstova

Panični poremećaj je stanje koje se karakterizira ponavljanim i neočekivanim pa-ničnim napadajima, strahom da će se napadaji ponoviti, strahom od mogućih tjelesnih, socijalnih i psihičkih posljedica napadaja i s vidljivim promjenama u ponašanju (primjerice  izbjegavanje određenih situacija ili podvrgavanje brojnim liječničkim pregledima).

Napadaj panike ima svoj početak, traje nekoliko minuta, rjeđe sati i ima svoj spontani svršetak. To je naprasna provala vrlo intenzivnog straha, bez vidljivog predznaka ili povoda, ima težnju prema ponovnom javljanju. 

 

Genetska povezanost

 

Skoro se svakome barem jednom u životu dogodilo da, dok se bavio nekom uobičajenom aktivnošću, dobije iznenadno snažno lupanje srca, ubrzano disanje, preznojavanje i drhtanje. Uz to dolazi do pojave straha od srčanog udara, ludila ili čak i smrti. Zatim, nakon deset ili nešto više minuta sve prestane te se osoba pita odakle su došli ti osjećaji. Ovo je tipičan opis jednog napadaja panike, koji se kod manjeg broja ljudi ponavlja po nekom modelu i tada kažemo da ta osoba ima panični poremećaj. Između napadaja bolesnici žive bez ikakvih tjeskoba, ali u stalnom strahu od idućeg napadaja.

Napadaji panike su česta pojava, svake godine zahvate oko 35 posto čitave svjetske populacije. Od ovih osoba 1 do 2 posto razvije panični poremećaj, te je kod njih ovu bolest potrebno ozbiljno shvatiti i liječiti uz konzultaciju s psihoterapeutom, psihijatrom ili drugim stručnjacima koji se bave ovom problematikom. 

Napadaji su češći kod ženskog spola, obično počinju između petnaeste i dvadeset i pete godine, ali se mogu javiti već oko desete godine života, što je utvrđeno kod 18 posto odraslih s ovim problemom. Većina paničnih napadaja kod mlađih adolescenata je povezana s nekim značajnim događajima, te tako oni mogu započeti nekom ozbiljnom bolešću ili nesrećom, smrću bliskog prijatelja, odvajanjem od obitelji ili čak i rođenjem sopstvenog djeteta. Kod starijih adolescenata nastaje potpuno neočekivano, »kao grom iz vedra neba«, ponekad i tijekom spavanja. Postoji učestalo pojavljivanje napadaja u okviru jedne obitelji te se smatra da postoji genetska osnova bolesti, ali i njena povezanost s fobijama, depresijom, alkoholizmom, zlouporabom droga, rizikom od samoubojstva.

 

Simptomi

 

Napadaji panike se najčešće karakteriziraju pojavom sljedećih simptoma: lupanje srca, tremor (tresavica), preznojavanje, topli i hladni valovi po tijelu, osjećaj gušenja i nelagode u prsima, mučnina, stomačni bolovi, vrtoglavica ili gubitak svijesti, ali i pojavom drugih simptoma, kao što su: strah od gubitka kontrole, strah od ludila i strah od smrti. Uz ove simptome oko 40 posto mladih za vrijeme najtežih paničnih napadaja ima ozbiljne smetnje u funkcioniranju, a samo jedan od pet oboljelih traži profesionalnu pomoć za svoje emocionalne i psihijatrijske probleme. Zato, ukoliko vi ili netko iz vaše okolice ima napadaje panike koji se stalno ponavljaju i praćeni su strahom od budućih napadaja, te dolazi do značajne promjene ponašanja tijekom napadaja, neophodno je obratiti se liječniku. Liječenje se sastoji od psihoterapije, terapije lijekovima ili, pak, nekog alternativnog pristupa kojim se bori protiv tjeskobe i opušta tijelo.

 

Prevencija

 

Postoje mjere kojima se smanjuje vjerojatnost napadaja ili kojima se oni ublažavaju. Tako kad osjetite prve simptome napadaja pokušajte polako i duboko disati, zauzmite prijatnu poziciju i opustite se što je moguće više. Budite svjesni da ćete kao i prije preživjeti ove napadaje i da će se poslije sve vratiti na staro. Budite strpljivi i nemojte žuriti i nadati se brzom izlječenju, jer za liječenje treba vremena, a poboljšanja dolaze malim koracima.