Arhiv tekstova

13. studenoga 1918.

 

Iz Zagreba su se vratili u Suboticu izaslanici dr. Mirko Ivandekić i dr. Stipan Vojnić, donijevši vijest da je srpska vojska prešla Dunav, te da u Suboticu dolazi kao brat koji će osloboditi ove krajeve… U 13:35 kroz susnježicu je na subotički željeznički kolodvor stigao vlak sa srpskom vojskom. Zapovjednike potpukovnika Antuna Živulovića i majora Mihajla Bodija dočekali su predstavnici Narodnog odbora Bunjevaca i Srba, Mađarskog nacionalnog vijeća i grupa građana iz Subotice i okolice.

 

14. studenoga 1778.

 

Uz Pavla Skenderovića, Pečuška školska oblast je naimenovala još dvojicu učitelja: Jakova Hofbauera i Ferenca Beka. Subotica tada ima pučku školu s tri razreda i trojicu učitelja. Ravnatelj je gradski vijećnik Petar Josić. Vjeronauk predaje župnik Stjepan Ranić i njegovi kapelani.

 

14. studenoga 1918.

 

Stigli su i preostali dijelovi VIII. puka srpske vojske. Pukovnik Vladislav Krupežević postaje zapovjednik grada. Na tornju Gradske kuće zavijorile su se hrvatska i srpska nacionalna zastava.

 

15. studenoga 1793.

 

Župnikom katoličke župe naimenovan je Ivan Lukić, koji je na toj dužnosti zamijenio Stjepana Ranića, prvog župnika nakon što je ovdašnja župa iz ruku franjevaca prešla u sklop svjetovnog klera.

 

15. studenoga 1918.

 

Naredbom srpskih vojnih vlasti nastavljen je rad državnih ustanova, željeznice, pošte i telegrafa, kako bi se osigurali red, mir i rad. 

 

15. studenoga 1964. 

 

Umrla je Marica Vujković-Cvijin, poznata književnica. Po završenoj Trgovačkoj akademiji službuje u Beogradu. Pisala je pripovijetke i romane, te priče za djecu. Značajnija djela: »Tereza se obratila i druge novele«, »Vera Novakova«, »Valjda je moralo bit …« i dr.

 

16. studenoga 1913.

 

Rođena je Matija Skenderović, udana Stipić. Po završetku studija predaje solo pjevanje u Muzičkoj školi i nastupa na koncertima širom zemlje. Od 1951. članica je Opere u Ljubljani, a od 1954. Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Tumačila je niz velikih i složenih opernih uloga: Leonore u »Trubaduru«, Marte u »Dolini« D’ Albera, Toske u istoimenoj operi Giacoma Puccinija, Maršalke u »Kavaliru s ružom« Richarda Straussa i dr. Umrla je 7. rujna 1984.

 

16. studenoga 1918.

 

Poslije četverogodišnje šutnje ponovno se pojavio najstariji subotički bunjevački list »Neven«, ali ne kao tjednik već kao dnevne novine.

 

16. studenoga 1920.

 

U Tavankutu je rođen Ante Sekulić, pjesnik, esejist, književni povjesničar, znanstvenik, dopisni član HAZU. Pokraj desetak zbirki pjesama, objavio je šezdesetak knjiga jezikoslovnih i književnih rasprava i radova iz drugih oblasti o podunavskim Hrvatima, Bunjevcima i Šokcima od početka XVI. do kraja XX. stoljeća i druga zapažena znanstvena djela.

 

17. studenoga 1817.

 

Posvećen je kompleks nove subotičke Kalvarije, koju je na prostoru današnjeg željezničkog kolodvora podigao Matija Vojnić Matuška od Bajše. Tu je ostala do 1864., kada je premještena kod Bajskog groblja. Prva Kalvarija podignuta je na čistini naspram franjevačkog samostana 1757.

 

17. studenoga 2002.

 

Umro je Ive Prćić mlađi, poznati subotički spisatelj, bibliograf, nastavnik jezika i književnosti. Rođen je 1. travnja 1927. 

 

18. studenoga 1699. 

 

U sjedištu Bačke županije proglašeno je plemstvo obitelji Miković. Plemićku povelju i grbovnicu dobila je 31. svibnja iste godine na Saboru u Požunu za svoje zasluge u dugogodišnjem ratu protiv Turaka.

 

18. studenoga 1981.

 

Vojniku subotičkog garnizona JNA Josipu Gotovcu uručena je plaketa »Podvig vojnika« koju je zaslužio time što je u središtu Subotice spasio putnike autobusa, koji se nekontrolirano kretao nakon što je vozaču pozlilo. 

 

19. studenoga 1901.

 

Rođen je Ivan Prćić Gospodar, učitelj, kulturni djelatnik, spisatelj. Objavljene su mu dvije knjige pjesama: »Zrna biserja« (1981.) i »Zrna biserja i sedefa iverja« posthumno (1988.). Umro je 9. prosinca 1988.

 

19. studenoga 1899.

 

Rođen je Milivoje V. Knežević, spisatelj, profesor jezika i književnosti, folklorist, knjižničar Srpske akademije nauka. Tijekom svoga službovanja u Subotici i posljednje godine u Senti pokrenuo je i uređivao književni časopis »Književni sever«. Znatan dio prostora posvetio je i tematici iz povijesti, života i rada ovdašnjih Bunjevaca, te mladim talentima koji su rasli i razvijali se u časopisu, postavši značajna imena hrvatske književnosti ovoga podneblja. Umro je 17. srpnja 1973.