Arhiv tekstova

U Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu, matičnom muzeju za povijesne muzeje i povijesne zbirke u Republici Hrvatskoj, u povodu 150. obljetnice smrti bana Josipa Jelačića otvorena  je 5. studenoga izložba »Uspomene na jednog bana – ostavština Jelačić u Hrvatskom povijesnom muzeju«. Ova izložba predstavlja najveću i jednu od najvažnijih obiteljskih ostavština koja se čuva u zbirkama muzeja – ostavštinu plemićke, barunske i grofovske grane druge loze Jelačić, koja u svome najvećem dijelu svjedoči o životu i ulozi bana Josipa Jelačića, jedne od najznačajnijih osoba hrvatske povijesti 19. stoljeća. 

Josip Jelačić (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.) je kao ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, civilni upravitelj Dalmacije i Rijeke i zapovjednik krajiških pukovnija nakratko formalno ujedinio sve hrvatske zemlje unutar Habsburške Monarhije. Poklonivši svoj portret Narodnom muzeju Jelačić ne samo što je svojim vlastitim primjerom želio ukazati na važnost očuvanja baštine, već je na neki način inicirao i buduće formiranje ostavštine Jelačić.

 

Ostavština

 

»Moje ime pripada povijesti. Ona će pisati o meni, ali o onome što se krilo u mom srcu neće ništa kazati«, riječi su to Josipa Jelačića potkraj života, koje kao da je uputio svojim kritičarima svjestan važnosti  i dalekosežnosti povijesti, ne sluteći da će postati legendom.

Ostavština Jelačić u Hrvatskom povijesnom muzeju nastajala je kroz duže razdoblje i danas sadrži oko 700 raznovrsnih muzejskih predmeta koji su pripadali banu Josipu Jelačiću i članovima njegove obitelji, a njezin najveći dio potječe s obiteljskog dobra Novi Dvori. Ostavština se formirala postupno i to prvo darovima same obitelji Jelačić. Jezgru ostavštine čine predmeti koje su članovi obitelji za života darovali ili kao cjelinu namijenili Arheološko-historičkom narodnom muzeju u Zagrebu. Najveći je dio tih predmeta pristigao u Muzej otkupom ostavine Anke Jelačić, posljednje nasljednice Novih Dvora, 1937. godine, te su na izložbi posebno označeni.

Izložbu je otvorila mr. sc. Branka Šulc, pomoćnica u ministarstvu kulture Republike Hrvatske ustvrdivši kako raznovrsni predmeti prezentirani u originalu, reprodukcijama i multimedijalnim putem, prema vremenu nastanka obuhvaćaju razdoblje od kraja 18. do početka 20. stoljeća te predstavljaju vrijedan i nezaobilazan izvor podataka u istraživanjima hrvatske povijesti i kulture. »Na izložbi su prezentirani ambijentalno, kao obiteljska uspomena koju su banovi nasljednici brižno čuvali na obiteljskom dobru Novi Dvori, a ti ambijenti su nam danas poznati zahvaljujući sačuvanim fotografijama nastalim dvadesetih godina 20. stoljeća. Tematsko-kronološka struktura izložbe omogućuje pak njihovo sagledavanje kao dokumenata vremena unutar kojega su nastali i imali svoju prvotnu funkciju prije nego što su postali uspomene. Takvim pristupom ostavština je predstavljena biografski u nastojanju da bude sveobuhvatna u prikazu banova života, sudbine Novih Dvora nakon njegove smrti te njegove prisutnosti u hrvatskom društvu do današnjih dana«,  rekla je Branka Šulc.

 

Izložba u trima tematskim cjelinama

 

Izložba »Uspomene na jednog bana – ostavština Jelačić u Hrvatskom povijesnom muzeju« strukturirana je kroz tri tematske cjeline. Prva nosi naziv »Ban Josip Jelačić: čovjek, vojnik i političar« koja je prikazana kroz podcjeline: Banovo djetinjstvo i mladost, ‚Što Bog dade i sreća junačka‘: Jelačić narodni ban, Prevratna 1848./49. godina i Svjedočanstva banova ugleda i popularnosti, Obiteljski život: Sofija Jelačić i život u Novim Dvorima, Banove posljednje godine života i Pogreb bana Jelačića. Druga cjelina nazvana je »Baštinici Novih Dvora i ostavština Jelačić«, a treća »Ban nakon bana – reminiscencije na bana«. 

Autorica izložbe i pratećeg kataloga je Andreja Smetko, voditeljica Zbirke predmeta iz svakodnevnog života Hrvatskog povijesnog muzeja, kustosica izložbe je Matea Brstilo Rešetar, voditeljica Zbirke heraldike i sfragistike Hrvatskog povijesnog muzeja, a autorica likovnog postava izložbe je Nikolina Jelavić Mitrović.

Izložba će biti postavljena do rujna 2010. godine.