Arhiv tekstova

Svima je već posvema jasno da je svatova u Plavni i okolnim mjestima sve manje. Ipak, pripremajući izložbu »Tragovi Šokaca u Plavni«, povijesno-istraživački odjel HKUPD-a »Matoš« došao je do starih tekstova lijepih svatovskih pjesama, koje su dio bogate, ali skoro potpuno zaboravljene kulturne baštine Plavne. 

 

Svatovi – vjenčanje

 

Kumovima se u svatovima uvijek odavala osobita čast te su ih na kapiji pozivali pjesmama kao što je, primjerice,ova: 

Spremaj se, kume u kumstvo, / I ponesi vince za mladence...

Mladoženja bi mogao biti izložen utjecaju zlih pogleda, što se vidi u pjesmi kojom mati ispraća sina kad polazi po djevojku, da je vodi na vjenčanje:

Kume moj, mili kume, povedi svatove, / Čuvaj mi Stipu od vitra jaka, / Od vitra jaka i sunca žarka, / Od sunca žarka, od zlih očiju...

Na polasku iz svog doma mladoženju ispraćaju pjesmom:

Lepi se Tuna na put sprema, / Mila mu majka košulju daje, / A mile seje šiške češljaju, / A mila braća konje sedlaju. / Konje sedlaju, pa put sprimaju. /Pođi nam,Tuna, dovedi divojku.

Na putu do djevojačke kuće pjevaju svatovi razne prigodne svatovske pjesme, kao što je, primjerice, i ova:

Pasla, pasla četir’ konja vrana, / Četir’ vrana i četir’ žerava, / Čuvala ih lipog Ive majka, / Čuvala ih pa im besidila: Paste, paste, četir’ konja vrana, / Četir’ vrana i četir’ žerava. / Sutra ćete na daleke pute, / Na daleke pute, po lipu divojku.

Dok se pogađaju za snašu da je izvedu pred svatove, djeveruše i enge od mladoženjine strane pjevaju:

Otvaraj vrata, Maro, divojko, / Nisu ti vrata od suvog zlata, / Već su ti vrata od kraj dasaka,/ Vrata otvori, pa se ukloni.

Kod oblačenja snaše u novo ruho, enge i djeveruše pjevaju:

Majkino ruvo svlači / A naše oblači. / Naše je ruvo bolje, / Neg’ majke tvoje. / Majkino ruvo tavno, / A naše sjajno.

Prije glavnog svatovskog ručka obično su svekar i svekrva izvodili snašu na dvorište i s njom i svatovima igrali kolo, da bi vidjeli snašu oni koji su došli gledati svatove. Svekrva bi tom prigodom pjevala:

Ja sam moga oženila sina, / I snaju sam po volji dobila, / Moj je Iva poslušao majku, / Pa je uzo njoj po volji snajku.

 

Svatovci

 

Svatovci su sastavni dijelovi šokačkih svatova, a to su svatovske pjesme, koje prate predsvatovsko vrijeme, svatovski ceremonijal i običaje poslije svatova. Kod odlaska nevjeste iz roditeljskog doma pjeva se:

Okreni se, lipa Maro,majka te zove. / Recite joj, mile druge, da me ne zove. /Kad tvoje druge na vodu podju, rad tebe dodju, / Tvoja će majka stati plakati: / Moja je Manda vode donila, / Vode donila, al’ tudjoj majki.

Odbi se biser grana od jorgovana, / I lipa Mara od roda svog, / Od roda svog, od mile majke. / Lipu Maru izvedoše, / Sa svirci je ispratiše, / Stala snaša na potegu, / Pa sve veli neću, / A na kuma namiguje da se kola kreću.

 

Bećarci

 

U svatovima se bećarci pjevaju između svatovskih obrednih pjesama i u vremenu odlaska na vjenčanje, povratka s vjenčanja i u kolu. Pjevaju se vrlo glasno i odsječno da svi čuju, i uvijek su nekome namijenjeni u svatovima, često sa žaokom. Brojni su primjeri ovih kratkih šaljivih pjesmica razigrane melodike, puni veselosti i razdraganosti, ali s druge strane i životne mudrosti, koje se pjevaju u mnogim krajevima, a ovdje ih nećemo posebice navoditi.

Ovo je samo dio svatovske kulturne baštine koju želimo sačuvati od zaborava i predstaviti javnosti. Navedene pjesme pjevane su koncem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, a kazivali su ih pokojni: Ivka Bartulov (1913.), Antun Bartulov (1930.), Marija Bartulov (1934.) i Jozija Sotinac (1906.),

Lit.: Mila Bosić, »Ženidbeni običaji Šokaca Hrvata u Bačkoj«, Vojvođanski muzej, Novi Sad,1992.; Zapisi prema kazivanju Kuzme Mišića.