Arhiv tekstova

U povodu obilježavanja 60. obljetnice postojanja Povijesnog arhiva Sombor koncem prošle godine ova je ustanova ostvarila značajan izdavački pothvat objavljujući knjigu »Povelja slobodnog i kraljevskog grada Sombora«, u kojoj su prvi puta objedinjeni fototipski tekst, latinski prijepis i srpski prijevod Povelje slobodnog kraljevskog grada Sombora iz 1749. godine, jednog od najznačajnih dokumenata koje čuva Povijesni arhiv Sombor. Riječ je o reprezentativnome izdanju, koje ne samo svojim sadržajem, nego i grafičkom obradbom na najvišoj razini (tvrde korice, veliki format, kunstdruck papir, kvalitetne ilustracije u boji) pokazuje koliko poštovanja Somborci iskazuju prema povijesti njihova grada.

Knjiga započinje »Uvodnom riječi« Vesne Bašić iz Povijesnog arhiva Vojvodine, koja je inače i urednica knjige, u kojoj je ukazano na značenje somborske Povelje iz 1749. i na dosadašnje publiciranje povelja, te na izvjesna metodološka pitanja kojih su se izdavači pridržavali u objavljivanju fototipa, izvornika i prijevoda. Poslije nje, slijedi kraća uvodna studija priređivača knjige Milana Stepanovića pod naslovom »Slobodan i kraljevski grad Sombor«, u kojoj je opisano predliberacijsko razdoblje, osobito borba za stjecanje statusa slobodnog kraljevskog grada, te kratko prikazana Povelja sa stajališta paleografije, diplomatike i pravne povijesti. I na koncu uvodnoga dijela, prije samih tekstova Povelje, slijedi poglavlje »Izvori i literatura«, u kojemu je objavljen popis najvažnijih objavljenih i neobjavljenih izvora te literatura, koja se odnosi na somborsku povijest, napose na razdoblje XVIII. stoljeća. 

Središnji dio knjige predstavljaju tekstovi Povelje: fototipski tekst te usporedni latinski prijepis i srpski prijevod. Iako su sva tri teksta ranije objavljivani, značajno je da su oni sada, izmijenjeni i dopunjeni, prvi puta sabrani u jednoj knjizi. Tako, glede fototipskoga teksta somborske Povelje on je sada znatno popravljen u odnosu na prvo fototipsko izdanje (u: »Slobodan i kraljevski grad Sombor: zbornik dokumenata o eliberatciji 1745-1749«, prir. Rade Šumonja i Milan Stepanović, Sombor, 2001), jer je nakana priređivača bila da svojim formatom, izgledom i bojom papira u potpunosti bude istovjetan izvorniku Povelje, što je i uspješno ostvareno. Srpski prijevod Povelje prvi puta je objavljen još 1966. godine (u: Đorđe Antić, »Iz prošlosti Sombora«, Sombor, 1966), ali je on ovdje temeljito redigiran, za razliku od manjih ispravaka koji su izvršeni 1995., kada je prvi puta publiciran i latinski tekst Povelje (u: Slaven Bačić, »Povelje slobodnih kraljevskih gradova Novog Sada, Sombora i Subotice«, Subotica, 1995). Djelo završava korisnim sažecima na srpskom, njemačkom, mađarskom, engleskom i ruskom jeziku, a knjigu krase i petnaestak ilustracija iz gradske povijesti, napose one vezane za samu Povelju. 

Značenje objavljivanja tri navedena teksta Povelje ogleda se prije svega u činjenici da je ona učinjena dostupnijom znanstvenoj i široj javnosti, te predstavlja poticaj za daljnja znanstvena istraživanja s različitih aspekata. No, osim što je knjiga izdana za obljetnicu osnutka somborskoga Arhiva, ona se može uzeti i kao svojevrstan uvod u podsjećanje na ovogodišnju 260. obljetnicu stjecanja statusa slobodnog kraljevskog grada, kao jednoga od najznačajnih događaja u somborskoj povijesti, kojom je Sombor dostojno obilježio svoj gradski status.