Arhiv tekstova

Nakon više od godinu dana od kako je u vojvođanskom parlamentu usvojen Prijedlog statuta Vojvodine, ovaj dokument, kao i Prijedlog zakona o utvrđivanju nadležnosti Pokrajine mogli bi se konačno pojaviti na dnevnom redu republičkog parlamenta sljedećeg tjedna, od 16. studenoga. Predsjednica Skupštine Srbije Slavica Đukić-Dejanović izjavila je kako će redovito zasjedanje biti prekinuto i zakazana nova sjednica i to najprije o Prijedlogu zakona o nadležnosti, a druga o davanju suglasnosti na Statut Vojvodine. 

Ovi dokumenti goruća su tema u javnosti još od njihova donošenja, ponajprije jer su osporavani od strane oporbe (DSS, SRS, SNS) koja smatra da je Statut Vojvodine protuustavan i da će dovesti do stvaranja države u državi. Premda je, poslije pravno-tehničkih usuglasivanja na subotnjoj sjednici (7. studenog) Skupštine Vojvodine, na kojoj su prihvaćeni i amandmani SPS-a, podršku Statutu i pratećem zakonu najavila čitava vladajuća koalicija, samo dva dana kasnije to je opet postalo upitno. Poslije subotnje sjednice pokrajinskog parlamenta predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine Bojan Pajtić izjavio je kako radna verzija Zakona o nadležnostima Vojvodine nije savršena, ali obuhvaća veliku većinu prijedloga i zahtjeva pokrajinske administracije. On je rekao da će time Vojvodina imati veću autonomiju nego ranije, ali istodobno mnogo manju od velikog broja regija u Europi. 

 

Maksimum koji je bilo moguće postići

 

Pravno-tehnička usuglasivanja odnosila su se na nekoliko točaka koje su se našle u Prijedlogu statuta, ali se ne spominju u Prijedlogu zakona o utvrđivanju nadležnosti Vojvodine, koji je prošlog četvrtka, 5. studenoga, usvojila Vlada Srbije. Ispravke u tekstu Statuta, prije svega, odnose se na način na koji će biti provođeni referendumi u Vojvodini, na pitanja pokrajinske imovine koja će biti definirana posebnim zakonom, kao i na sklapanje međuregionalnih sporazuma, a ne međunarodnih ugovora, kako je prvobitno glasilo.

»Kada je riječ o Statutu, osim pravno-tehničkih izmjena kojim je usklađen sa Zakonom o utvrđivanju nadležnosti, drugih izmjena nema. U suštini se ništa nije odustalo od onoga što je i obećano. U odnosu na Ustav, koji je na koncu izvor mogućnosti autonomije, to je maksimum koji se mogao postići. Mislim da su sada Zakon o utvrđivanju nadležnosti i Statut u koleraciji, odnosno da su usuglašeni i gotovo sam siguran da će Skupština Srbije dati suglasnost na dokumenta te da će oni uskoro biti proglašeni u Skupštini Vojvodine«, kaže Dujo Runje, zastupnik u Skupštini Vojvodine.

Inače, za te su dokumente glasovala 84 zastupnika Skupštine Vojvodine, 20 njih iz redova SRS-a i DSS-a glasovalo je protiv, dok jedan zastupnik nije glasovao. Zastupnici Lige socijaldemokrata Vojvodine nisu sudjelovali u radu sjednice, jer kako su rekli, ne žele prihvatiti da budu đaci ponavljači i smatraju da će novom raspravom o Prijedlogu statuta »biti poniženi i Skupština i građani koji su je birali«. Prema usuglašenom tekstu Vojvodina će od republičkih tijela preuzeti oko 150 novih nadležnosti. 

»Zakon o utvrđivanju nadležnosti značajno povećava broj nadležnosti pokrajine, za nekih 154 novih, od toga je, recimo ilustracije radi, samo u obrazovanju nekih 13. Mislim da je to značajno za sve, jer će pokrajina sada imati svoju razvojnu banku, određena prava se tiču poljoprivrede, zatim gospodarstva, itd. Izmjene o kojima je riječ ne zadiru u suštinu i mislim da je riječ o jezičnim finesama, premda je bilo indicija da će se tražiti smanjivanje autonomije. Ako pogledamo kontekst drugih stranaka, mislim da ovim možemo biti više nego zadovoljni. Na koncu, hrvatski jezik na ovaj način ulazi u službenu uporabu u Vojvodinu, što je veoma značajano. Za manjine je također veoma značajano što će mnoga prava iz domene kulturne autonomije preći u pokrajinu. Primjera radi, Pedagoški zavod Vojvodine će imati određene ingerencije koje se tiču udžbenika, stručnih usavršavanja itd., a nama je veoma važno da to ostvarujemo u Novom Sadu jer smo bliži, jer je to jednostavnije, operativnije i manje tromo tijelo. Znači, ne mali broj prava će se ostvarivati i što je najvažnije i financirati, jer za sva ta prava koja budu prenesena država Srbija će morati osigurati sredstva u proračunu za njihovo ostvarivanje«, kaže Dujo Runje.

 

Glavni grad ili teritorijalno središte

 

Inače, najveći dio izmjena Prijedloga zakona o utvrđivanju nadležnosti Vojvodine u svezi je s dogovorom premijera Mirka Cvetkovića i Nenada Čanka, predsjednika Lige socijaldemokrata. Tada je, među ostalim, prihvaćeno da uđu odredbe prema kojima se prava definirana ovim zakonom ne mogu nekim drugim zakonom derogirati, da su u vlasništvu AP Vojvodine javna poduzeća i ustanove čiji je ona osnivač, te da je Novi Sad glavni grad. U prihvaćenim amandmanima Socijalističke partije Srbije navodi se kako Vojvodina ne može biti definirana u Statutu kao dio srednje Europe, već kao autonomna pokrajina građanki i građana koji u njoj žive i kao neodvojivi dio Republike Srbije. Također, Vojvodina može osnivati predstavništva u regijama Europe i u Bruxellesu uz suglasnost Vlade Srbije, a Novi Sad se ne može definirati kao glavni grad, već glavni administrativni centar Vojvodine. 

»Što se tiče glavnog grada, u Statutu će ostati poglavlje da je Novi Sad glavni glad AP Vojvodine, a u sadržaju članka će pisati kako je to glavno teritorijalno, ekonomsko središte. Time su zadovoljeni određeni zahtjevi nekih stranaka koje se nalaze u vlasti, ali moram istaknuti kako su te promjene stvarno formalne prirode«, kaže Runje.

I upravo to pitanje glavnog grada, kako se spekuliralo u javnosti, ponovno je postalo pitanje koje je izazvalo nesuglasice. Naime, samo dan nakon što je Prijedlog statuta AP Vojvodine ušao u proceduru srbijanskog parlamenta povučen je zbog »tehničkih razloga«, i to odlukom Skupštine Vojvodine, kako bi se obavile još neke korekcije. Među korecijama je jasnije definiran položaj Grada Novog Sada, kao glavnog, administrativnog središta Vojvodine, a time je otklonjena nesuglasnost stavka 1. i stavka 4. članka 10. Prijedloga statuta, kojim je to uređeno.

Glede toga glasnogovornica LSV-a i narodna zastupnica Aleksandra Jerkov rekla je kako Liga nema razloga sumnjati u dogovor koji je postigla s premijerom Cvetkovićem. 

»Što se nas tiče, naslov članka 10. ne može biti promijenjen bez ponovnog zasjedanja Skupštine Vojvodine, s obzirom na to da se ne radi ni o kakvim tehničkim ispravkama. Ukoliko to ipak bude promijenjeno, naša će stranka donijeti odluku hoće li uopće podržati takav prijedlog Statuta«, rekla je Jerkov. 

Lider Saveza vojvođanskih Mađara István Pásztor rekao je kako ta stranka također neće podržati nove izmjene teksta Statuta. »SVM je spreman samo podržati tekst Statuta koji je izrađen sukladno zaključku o pravno-tehničkoj korekciji, usvojenom u Skupštini Vojvodine«, rekao je Pásztor. 

Što je zapravo konačna verzija Statuta i hoće li biti izglasovan u Skupštini Srbije, valjda će se konačno znati krajem sljedećeg tjedna.