Arhiv tekstova

Potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Marton ostao je predsjednik Skupštine Grada Zrenjanina i poslije sjednice lokalnog parlamenta održane u petak, 6. studenoga, a na kojoj je jedina točka dnevnog reda bilo pitanje njegova opoziva. Inicijativu za njegovu smjenu podnijela su 24 vijećnika Srpske radikalne stranke i Demokratske stranke Srbije, a u obrazloženju je navedeno kako je Marton prekršio Zakon o lokalnoj samoupravi, Statut Grada Zrenjanina, Poslovnik Skupštine, kao i da je zlouporabio službeni položaj i svojim izjavama i pojedinim radnjama »uvrijedio većinski dio stanovništva i pridonio stvaranju negativne atmosfere u gradu«. 

Prvom čovjeku zrenjaninskog parlamenta je zamjereno na izjavi da je gradnja hrama Svemilostivog spasa u naselju Bagljaš u ovoj godini »nepotrebna investicija«, koja je, tvrde u SRS-u i DSS-u, izazvala veliki odjek i povrijedila oko 70 posto građana pravoslavne vjere. Kao drugi razlog zbog kojeg je zatražen njegov opoziv navedeno je Martonovo ljetošnje putovanje u Pulu službenim vozilom Gradske uprave, za koje nije utvrđeno je li bilo službeno, stranačko ili privatno. Predsjedniku Skupštine Grada se zamjera i da se lažno predstavljao kao diplomirani politolog, iako nije završio fakultet. Posebno mjesto u obrazloženju inicijative za opoziv našla je Martonova podrška hrvatskoj Udruzi pravnika »Vukovar 1991« da u Stajićevu i Begejcima, na mjestima gdje su bili logori za državljane Hrvatske, postave spomen obilježja. Ova točka ujedno je i najopširnije obrazložena, a ponovljeno je da ovdje nikad nije bilo logora, već da su to bili sabirni centri. Baš zbog tog razloga zahtjev za opoziv Martona podnijelo je i zrenjaninsko Udruženje ratnih vojnih invalida jer je on, po njihovu mišljenju, zlouporabio službeni položaj i prekoračio svoje ovlasti, »čime je uznemirio građane Zrenjanina i Srbije, posebice ratne vojne invalide i obitelji palih boraca«.

»Predsjednik Skupštine Grada bio je u središtu više afera tijekom proteklih nekoliko mjeseci. Sredinom srpnja u svom je kabinetu primio predsjednika Udruge pravnika »Vukovar 1991« Zorana Šanguta, nekadašnjeg pripadnika Zbora narodne garde, i dao mu podršku u namjeri da postavi spomen obilježje na zgradi poljoprivrednog imanja »Livade« kod Stajićeva i u Begejcima. Od tada do danas, njih su dvojica postali glavni akteri, promotori i udarne šake hrvatske propagande, koja ima za cilj ojačati hrvatsku tužbu protiv Srbije za navodni genocid«, obrazložili su potpisnici zahtjeva iz Udruženja ratnih vojnih invalida i time se pridružili radikalima i DSS-u u namjeri da svrgnu Martona. 

Ovo im, međutim, nije pošlo za rukom. Na prošlotjednoj sjednici Skupštine Grada, kojoj je nazočilo 65 od ukupno 67 vijećnika, prijedlog za opoziv podržalo je njih 25. Inicijatorima se pridružio jedan vijećnik Srpske napredne stranke, dok predstavnici stranaka vladajuće većine, među kojima su Demokratska stranka, G17 plus, Liga socijaldemokrata Vojvodine, Savez vojvođanskih Mađara i Pokret Ravnopravnost, nisu niti sudjelovali u glasovanju.   

Obrazlažući svoje postupke, Marton je u jednom momentu kazao kako je prilikom nedavnog posjeta veleposlanika Hrvatske u Beogradu Željka Kuprešaka Zrenjaninu bilo riječi i o obilježavanju logora u Srbiji i Hrvatskoj, pa samim tim i Stajićeva i Begejaca. Odmah poslije toga za govornicu je izašao gradonačelnik Zrenjanina dr. Mileta Mihajlov (DS), demantirajući da je o tome razgovarao s Kuprešakom. Poslije ove izjave, uslijedio je buran pljesak radikalskih vijećnika, koji su iskoristili sjednicu kako bi ponovili svoje dobro poznate stavove o »hrvatskoj propagandi«, »zavjeri protiv srpskog naroda« i sličnom.