Arhiv tekstova

7. studenoga 1730.

 

U Bolonji je umro Luigi Ferdinando Marsili, polihistor, diplomat, general austrijske vojske. Kao čelnik visoke državne komisije za razgraničenje s Osmanlijskim Carstvom 1699.-1701., utjecao je i na sudbinu ovamo doseljenoga slavenskog življa, među njima i Bunjevaca Hrvata. U suradnji s Petrom Riterom Vitezovićem prikupio je bogatu građu o povijesti ovih krajeva. Rođen je 28. srpnja 1658.

 

7. studenoga 1788.

 

Gradski činovnik Ferdinand Berger je od 1779. do 1788. neprekidno obavljao prijam i predaju pisama, te se može smatrati prvim poštarom Subotice. Pošiljke iz Subotice, a također iz Sombora, prenosio je konjanik ponedjeljkom i petkom. Za odlazak i povratak tijekom zime je primao 24, a u ljetnim mjesecima 17 krajcara. Zimska tarifa je na današnji dan 1788. povećana na jednu forintu.  

 

8. studenoga 1861.

 

Poslije ukidanja ustavnog života, te Vojvodstva Srpskog i Tamiškog Banata, general i grof Móricz Pálfi naimenovan je za građanskog i vojnog guvernera Ugarske i čelnika Kraljevskog namjesništva. U Bačkoj županiji naimenovan je također novi časnički zbor; ograničena je sloboda tiska. Subotica biva podvrgnuta jurisdikciji županije, a njen novi guverner je i kraljevski povjerenik Augustin Pijuković. Privremeni prvi čovjek vlasti Subotice je Ivan János Mukić.

 

8. studenoga 1918. 

 

Na povratku iz Beograda u Peštu predsjednik Republike Mađarske grof Mihály Károlyi rekao je prigodom dočeka na subotičkom željezničkom kolodvoru da mu je francuski maršal Louis Franchet d’ Espèrey predao uvjete za primirje, od kojih je najznakovitiji zahtjev da se mađarske vojne postrojbe evakuiraju iz ovih krajeva na liniji Subotica-Baja-Pečuh. 

 

 8. studenoga 1955.

 

Umro je Artúr Munk, prozaik. Kao liječnik sudjelovao je u spašavanju preživjelih brodolomnika s Titanica. U romanima je iskazao profinjeni sluh za socijalne probleme svoga vremena. S Gézom Csáthom i Emillom Havasom koautor je romana »Repülő Vucsidol«, koji je u prijevodu Roberta G. Tillya objavljen pod naslovom »Leteći Vučidol«. Od ostalih romana najpoznatiji mu je »Nagy káder« (Veliki kadar) i dr. 

 

9. studenoga 1777.

 

Glavni upravitelj Pečuške prosvjetne oblasti po drugi put je dr. Stipana Ranića naimenovao ravnateljem gimnazije, odnosno latinske škole. Nakon godinu dana prestala je s radom, da bi rujna 1783. obnovila svoju djelatnost te radila do srpnja 1789., kada je premještena u Novi Sad. Od 1792., opet u Subotici, ovu školu vodi gradski vijećnik Bruno Skenderović. 

 

9. studenoga 1864.

 

Umro je László Magyar, svjetski putnik, geograf. Gimnaziju je učio u Kaloči i Subotici, a pomorsku akademiju u Rijeci. Gotovo dva desetljeća je proučavao krajeve zapadne, središnje i južne Afrike. Objavio je više knjiga putopisa o svojim istraživanjima. Rođen je 13. studenoga 1818.

 

9. studenoga 1918.

 

Uspješna akcija začetnika ideje o stvaranju Narodnog odbora Bunjevaca i Srba brzo daje plodove. Gradske ulice, ranije prazne zbog mutnih vremena, odjednom su oživjele. U grad se sliva okolni živalj kolima, pješice, na konjima. I staro i mlado hrli u grad. Policija dozvoljava zbor. U potaji se šiju hrvatske i srpske trobojnice, mladi nose kokarde u nacionalnim bojama. Austrougarska vojska se povlači vlakovima, nose topove, tenkove, aute, bicikle, konzerve … jedu bijeli kruh kakvog ni Subotica nije imala. 

 

9. studenoga 1991.

 

Na glavnom gradskom trgu ispred Gradske kuće otkriven je restaurirani spomenik caru Jovanu Nenadu Crnom, koji je podignut 1927., a srušen u prvim danima okupacije travnja 1941. restaurirao ga je subotički kipar Sava Halugin.

 

10. studenoga 1918. 

 

U gostioni »Hungaria« održan je veliki narodni zbor na kojem je izabran Narodni odbor od 40 članova, koji je kasnije proširen. Za predsjednika je izabran veleposjednik i pukovnik u mirovini Šime Milodanović, dopredsjednici su bili Jovan Popović Ćata i Josip Prćić. Naknadno su za dopredsjednike izabrani Vojislav Stanković i dr. Fabijan Malagurski. Usvojena je rezolucija u kojoj se naglašava da bi se položaj Slavena u Ugarskoj riješio sukladno načelima cijelog kulturnog svijeta, po kojima svaki narod ima pravo odrediti svoju sudbinu. Također je odlučeno da se na glavni zbor u Novom Sadu umjesto pet uputi sedam narodnih zastupnika: prečasni Blaško Rajić, dr. Jovan Petrović, dr. Josip Prćić, dr. Stipan Matijević, dr. Vladislav Manojlović, dr. Josip Vojnić Tunić i  Toma Tumbas.

 

10. studenoga 1946.

 

Na izborima u subotičkim izbornim kotarima za zastupnike u Ustavotvornoj skupštini Srbije izabrani su: Lajos Budai, Mitar Mijatov, Ida Szabó, Blaško Stražarković i Geza Tikvicki.

 

11. studenoga 1918.

 

Narodni zbor Bunjevaca i Srba u Subotici utemeljio je Narodnu gardu, odnosno stražu, koja u svom sastavu ima i dvije čete, mitraljeski odjel, ispostavu u Šandoru (kasnije Aleksandrovu), te Komandu mjesta i Poštu. Zapovjednik garde je potpukovnik Milan Viličić.

 

11. studenoga 1918.

 

Na sjednici Legalnog gradskog predstavništva u novu dužnost uveden je vladin povjerenik dr. Luka Pletikosić. Prihvaćene su ostavke dr. Karolya Biroa na dužnost gradonačelnika, te glavnog odvjetnika dr. Joszefa Kissa. Sjednica je bila znakovita i po tome što se na njoj, poslije šezdeset godina prinudne šutnje, po prvi put čula riječ dr. Stipana Matijevića, izgovorena na materinskom jeziku ovdašnjih hrvatskih žitelja Bunjevaca.

 

12. studenoga 1939.

 

Rođen je Grgo Bačlija, pravnik, publicist, književnik, spisatelj. S Markom Peićem koautor je »Rečnika bačkih Bunjevaca«, zatim »Imenoslova bačkih Bunjevaca«, te »Narodnih umotvorina bačkih Bunjevaca«. Prve dvije knjige su objavljene suradnjom »Subotičkih novina« i Odjela za književnost i jezik Matice srpske u Novom Sadu. 

 

12. studenoga 1952.

 

Umro je Aleksandar Lifka, pionir kinematografije u srednjoj Europi i u nas. S bratom Karlom u Trstu je utemeljio prvo putujuće kino poduzeće. Na svom putu po zemljama Europe, pokraj prikazivanja, snima filmove, uglavnom dokumentarnog karaktera. U Suboticu dolazi 1908. godine te dvije godine kasnije otvara stalno kino Lifka. Dio dokumentacije A. Lifke čuva beogradska Kinoteka. Rođen je 30. svibnja 1880. u Kronštatu (Brašov) u Rumunjskoj.

 

13. studenoga 2000.

 

U povodu 100. obljetnice Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metodija 2000 godina kršćanstva, u subotičkom Gradskom muzeju je otvorena izložba »Franjevačka prisutnost u Subotici – Izbor iz franjevačkog samostana«.