Arhiv tekstova

Golubinci su, kao i sva mjesta u Srijemu, za vrijeme masovnog egzodusa Hrvata devedesetih godina prošlog stoljeća proživjeli svoju patnju, ali su se Hrvati u tom najvećem srijemskom selu u dovoljnom broju uspjeli održati te se i danas među njima osjeća snažan hrvatski duh.

Ono što se ne smije zaboraviti jest činjenica da su golubinački Hrvati opstali i preživjeli dva zadnja burna desetljeća, kao i prethodnih pet stoljeća (od kako je osnovano njihovo mjesto) zahvaljujući, između ostalog, i postojanju svog kulturno-prosvjetnog društva koje svoj rad zasniva na očuvanju posebnosti hrvatskog naroda na tim prostorima, u zajednici s cjelokupnim hrvatskim narodom i ostalim etničkim grupama koje uvažavaju njihov etnički identitet. 

To svoje bogato tradicijsko naslijeđe, kao jedan od brojnih kamenčića u bogatom mozaiku hrvatske kulture i tradicije, pokazali su prošle subote Golubinčani na kulturno-kulinarsko-sportskoj manifestaciji »Dan Srijemaca u Požegi«, u organizaciji Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i pod pokroviteljstvom Grada Požege, koji je ujedno i suorganizator manifestacije. 

 

Srijemska svinjokolja

 

Ovaj drugi po redu »Dan Srijemaca u Požegi« započeo je u ranim jutarnjim satima 31. listopada organizacijom tradicionalne »Srijemske svinjokolje« u prostorijama starog Vatrogasnog doma u Požegi. Ta manifestacija za Srijemce, bez ikakvog pretjerivanja, znači povratak izvorištima kolektivne svijesti, jer je svaki korak do konačnog užitka u neposredno pripremljenim jelima i onim odnjegovanim sušenjem, dimljenjem i drugim prakonzervatorskim postupcima, precizno obredno definiran i kodificiran, a samo se u nijansama razlikuje od mjesta do mjesta. Željeći postići i izvorni ambijent svojstven svinjokolji, Srijemci su dvorište požeškog Vatrogasnog doma »pretvorili« u tradicionalno srijemsko »guvno«, ukrašeno kukuruzovinom, bundevama, originalnim drvenim »remom«, koritom za šurenje svinja i ostalim alatima koji su se tradicionalno upotrebljavali pri svinjokolji. 

U radnom dijelu srijemskog običaja svinjokolje spremale su se nadaleko poznate srijemske delicije (rezalo meso, topili čvarci, pravili švargli, krvavice i kobasice...), a sudjelovale su ekipe iz gotovo svih zavičajnih klubova širom Hrvatske, dok je domaćin ove godine bio Zavičajni klub Golubinčana. 

 

Svečani koncert

 

Središnji događaj »Dana Srijemaca u Požegi«, manifestacije koja kroz brojna kulturna događanja čuva duhovni, nacionalni i kulturološki identitet Srijema te kroz međusobne susrete iseljenih Srijemaca i onih koji su u njemu ostali živjeti iskazuje trajno zajedništvo Srijemaca ma gdje bili, bio je cjelovečernji nastup HKPD-a »Tomislav« iz Golubinaca u Gradskom kazalištu u Požegi.  

Na početku svečanog koncerta goste je u ime organizatora pozdravio Mato Jurić, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, izrazivši zadovoljstvo što je ova tradicionalna manifestacija odavno prerasla okvire općina i županija i postala sinonim ljubavi  Hrvata prema svojoj domovini. 

Gradonačelnik Požege i zastupnik u Hrvatskom saboru Zdravko Ronko rekao je kako je ovom manifestacijom odaslana snažna poruka svim Hrvatima izvan domovine da nisu zaboravljeni, da Hrvatska stoji iza njih i da će im biti stalna potpora, te da je hrvatska tradicijska kultura glavni most i poveznica svih osobitosti koje su se stoljećima razvijale i pokazivale svu ljepotu i raskoš hrvatske kulture. Saborski zastupnik i kandidat za predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. Ivo Josipović, kao poseban gost manifestacije »Dan Srijemaca u Požegi«, uputio je svoje pozdrave svim Hrvatima u Republici Srbiji i pružio punu potporu hrvatskoj manjinskoj zajednici u čuvanju svoga identiteta te posebno ustvrdio važnost u čuvanju bogate kulturne baštine, tradicije i običaja koji su vojvođanske Hrvate obilježili kao narod.

Manifestacija je završena u kasnim noćnim satima, a Srijemci nisu krili zadovoljstvo jer su još jednom uspjeli pokazati svo bogatstvo svoje kulture i tradicije, običaja koje su generacijama stvarali i njegovali u burnim stoljećima provedenim u širokoj srijemskoj ravnici i koji su ostavili dubok, neizbrisiv trag u širokoj lepezi hrvatske kulture.