Arhiv tekstova

Sutrašnjim danom, 7. studenim, završava se još jedan Tjedan štednje. Još je jedan dan, dakle, preostao onima koji imaju viška novca, da ga oplode po povoljnijoj kamatnoj stopi nego tijekom godine. 

Za razliku od uobičajenih kamata na oročena sredstva, koje se na godišnjoj razini za manje iznose (100 do 5000 eura) kreću od 4,5 do 6 posto za devizne uloge i od 10 do 12 posto za dinarske uloge, u sedam dana Tjedna štednje cijena novcu uvijek raste i banke plaćaju, ovisno o mogućnostima i poslovnoj politici, nekoliko indeksnih poena više. 

 

Banke izdržale udare 

 

Tjedan štednje je prošle godine, čini se, bio najisplativiji, jer su bankarske kamate za oročene eure išle i do 10 posto godišnje, a za dinare čak i do 15 posto. Istine radi, treba napomenuti kako je to bilo vrijeme velike neizvjesnosti, u kojem je širom svijeta obznanjena ekonomska recesija i financijska kriza, te kamate tada ionako rastu. Bilo je to i vrijeme kada su građani na sve strane, pa i kod nas, u priličnom broju iz banaka povlačili svoje uloge i ponovno ih spremali u »slamarice«. Pokazalo se, međutim, da su banke koje posluju na ovdašnjem terenu (to već odavno nisu domaće banke) izdržale udare i ove su godine u Tjednu štednje kamate ipak nešto niže i uglavnom ne prelaze stopu od 7,5 posto za eure i 12 posto za dinare, što je ujedno i znak da se stvari na tržištu novca polako stabiliziraju. 

U prilog sigurnosti oročene štednje govori i odluka države da svoje jamstvo na uloge građana poveća na 50.000 eura (umjesto 3000 koliko je do nedavno bilo), te ih oslobodi plaćanja poreza na ostvarenu kamatu po osnovi devizne štednje u poslovnim bankama. Toga poreza na dinarsku štednju od ranije nije bilo.

Od 2000. godine u Srbiji se, inače, bilježi stalan porast štednje građana. Nakon 90-ih godina i pljački stoljeća (stara štednja, Dafina, Jezda…) nije bilo lako vratiti povjerenje ljudi u banke. Godine 2001. ukupna devizna štednja u Srbiji iznosila je 348 milijuna eura, godinu dana kasnije 759 milijuna, 2003. milijardu, zatim 1,4 milijarde, 2005. godine ona je već bila na razini od 2,02 milijardi, da bi u 2006. i 2007. iznosila 3,3, odnosno čak 5,1 milijardu eura.

Taj je rast djelomice poremećen koncem 2008. godine, upravo u vrijeme kada je svjetska recesija počela ozbiljno zapljuskivati i ovdašnje financijske obale, te kada su bankarski sustavi u svijetu počeli pokazivati znake nesigurnosti. Tih je mjeseci iz banaka u Srbiji povučena čak milijarda eura štednje, pa je ukupna devizna štednja u 2008. bila nešto manja nego prethodne i iznosila je 4,7 milijardi eura. Ujedno je u studenom 2008. naglo oslabio i dinar u odnosu na euro, što je sve bilo neugodno podsjećanje na vrijeme od prije desetljeće i pol, pa i nešto više.

 

Tenisice s neba pale

 

Budući da se u 2009. godini nije dogodilo ništa što bi okrnjilo povjerenje građana u banke, upućeni očekuju da niti ova godina neće biti loša kad je riječ o štednji, a stimulativna i maštovita politika banaka taj bi rezultat mogla i dodatno poboljšati do konca godine. Jer, smatra se kako kod građana Srbije i dalje u »slamaricama« leži značajan iznos novca, po nekim procjenama čak 3 milijardi eura.

»Prošle sam godine u Tjednu štednje oročila 2000 eura i sad sam na taj iznos podigla kamatu od 170 eura«, kaže jedna Subotičanka koja je na šalteru Vojvođanske banke ovih dana obnovila štedni ulog. »Za taj sam novac kupila dva para tenisica, sinu i kćerki. Možda to baš ne izgleda puno, tih 170 eura, ali ja za taj novac nisam radila ništa, kao da mi je pao s neba. Opet sam oročila isti iznos, na žalost nisam uspjela tijekom ove godine uštedjeti i dodatno, ali da jesam i to bih oročila. Imam povjerenja u banke i vjerujem da ću i sljedeće godine za iznos kamate moći kupiti nešto vrijedno.«

Prema dostupnim podacima, građani Srbije najviše štede u eurima (72 posto ukupnih štednih uloga), zatim u dinarima (10 posto), te u američkim dolarima (9 posto) i ostalim valutama (9 posto). Najčešća je oročena štednja od 6-12 mjeseci (40 posto), zatim štednja po viđenju (40 posto), a onda dolaze štednje do 6 mjeseci (10 posto) i preko godinu dana (10 posto).