Arhiv tekstova

Poslije desetljeća destrukcije, od koje su stradavali i ljudi i kuće Hrvata-katolika, u Srijemu se obnavljaju katoličke crkve, ali i grade novi crkveni objekti. Poticaj za oživljavanje ove zajednice dao je 25. listopada nadbiskup đakovačko-osječki mons.dr. Marin Srakić.

»Neka vam Bog udijeli obilje svoga blagoslova«, rekao je nadbiskup šireći ruke pred vratima starije kuće, budućega pastoralnog centra u središtu Šida, obraćajući se skupu od oko tri stotine vjernika i dužnosnika. Bio je to svečani završetak misnoga slavlja u mjesnoj crkvi, a potom procesije u kojoj ovdašnja zajednica Hrvata-katolika na ulicama Šida nije hodala gotovo dvadeset godina. 

 

Povoljnije ozračje

 

Ilustracija je to sve povoljnijega ozračja u najvećem gradu zapadnoga Srijema, u kojemu se počeo održavati katolički vjeronauk u dvije škole. Hrvatski jezik i nacionalna kultura, međutim, još se ne izučavaju, kaže vjeroučiteljica Jelka Ćurčić: »Nije strah, već jednostavno nije organizirano. A kada bi netko to pokrenuo mislim da bi bilo zainteresiranih«. 

O dobroj suradnji mjesne župe i gradskih vlasti svjedoči i župnik Nikica Bošnjaković, koji je za godinu i pol dana mandata umnogome oživio vjerski život zajednice. Dok užurbano daje instrukcije župljanima u dvorištu crkve govori nam: »Zato smo tri krova crkve već obnovili, sve naše zajedničke projekte oni znaju i podržavaju. Dakle nikakvih neugodnosti nemamo, već na djelu imamo podršku, jedan suživot – ekumenizam pravoslavaca, katolika, grko-katolika«. 

 

Hrvatski kao službeni jezik

 

Uprava općine Šid, u kojoj je od ukupnog stanovništva pet i pol posto Hrvata, spremna je uvesti hrvatski kao službeni jezik u mjestima s velikim brojem pripadnika ove zajednice. Razgovori o tome započeti su prije nekoliko mjeseci na inicijativu pomoćnika pokrajinskog tajnika za nacionalne manjine Mate Groznice. Predsjednica općine Nataša Cvjetković kaže da je sve samo pitanje vremena.

»Odista postoji dobra volja da se uvede i hrvatski jezik kao službeni u mjestima u kojima živi veliki postotak hrvatskog življa, i to je presudno. Sve ostalo je stvar protokola i tehnike da se Statut općine promijeni i odluka provede«, navodi Nataša Cvjetković. U ovom kontekstu ona spominje da Šid s mjestima grada Vukovara priprema zajednički projekt za koji će se tražiti novac iz europskih fondova. 

 

Hrvata gotovo da i nema

 

Malo je, međutim, mjesta u kojima će hrvatski postati službeni jezik, jer se većina pripadnika zajednice koja ga govori iselila tijekom ratnih devedesetih, a povratnika nema. 

U mjestu Morović Hrvati su činili trećinu stanovništva, a danas ih gotovo nema. Njihov jedini preostali simbol stara je katolička crkva i groblje. 

»Pa nema nas mnogo. Pedesetak kuća, možda. Starih je najviše, recimo da dobro živimo, slažemo se, borimo za našu crkvu i tako…«, kaže nam mještanka Morovića. 

Ovo, i druga mjesta u kojima postoje katoličke crkve, 27. listopada u pratnji policije posjetili su predstavnici mjesnih i državnih vlasti i hrvatske zajednice u Vojvodini, predvođeni nadbiskupom Srakićem. 

Ovo je izaslanstvo posjetilo obnovljenu crkvu u Gibarcu, a zatim i najveću u šidskoj općini, crkvu u Kukujevcima. Taj je objekt u najgorem stanju, jer je godinama služio kao pilana i odlagalište drveta. 

Lokalno stanovništvo, uglavnom Srbi izbjegli iz Hrvatske, to međutim niječu. 

»Nije to točno, nije to bilo«, kaže nam u glas skupina mještana okupljena nedaleko od ulaza u crkvu Presvetoga Trojstva, na kojoj nema gotovo niti jednog cijelog prozora. Ogromna dvorana crkve posve je pusta. Na sredini je postavljeno nekoliko redaka starih drvenih klupa i ispred njih stol za svete mise. 

U selu koje je bilo gotovo potpuno hrvatsko, ostalo je svega tri posto pripadnika ove zajednice. Oni malobrojni žele da crkva bude obnovljena, kaže čuvar crkve Marko Gajdašić.

»Dosta ljudi traži da crkva bude obnovljena. Oni dolaze, gledaju iznutra i pitaju ‘kad će, što će’, a ja kažem da sve ima svoj dan. Teške su godine za nama, i one su ostavile traga. A tko god je činio nešto loše samo neka razmisli o tome, jer s Bogom se ne treba kockati. Imam samo jednu nadu, da bude sve kako je bilo. Da ova crkva ima svoj mirni život koji je imala. Zato bih volio da se ona obnovi«, kaže Gajdašić koji s obitelji živi u neposrednoj blizini crkve. 

Iz Srijema se tijekom devedesetih pod pritiscima iselilo oko 40.000 Hrvata. U Šidu i okolici ostalo je svega oko 1.500 aktivnih vjernika.