Arhiv tekstova

Dio »mora knjiga«, kako je glasio slogan ovogodišnjeg, 54. po redu, Sajma knjiga u Beogradu, koji je završen u nedjelju, bili su i hrvatski nakladnici iz Vojvodine. Naime, osim već uobičajenog predstavljanja u okviru štanda nakladničke djelatnosti nacionalnih manjina (što ga organiziraju resorna tajništva AP Vojvodine), u organizaciji NIU »Hrvatska riječ«, priređena je i zajednička promocija spomenutih nakladnika. 

Uređivačku politiku svoje nakladničke djelatnosti i dio dosad objavljenih izdanja tako su prošloga petka, 30. listopada, u sajamskoj dvorani »Borislav Pekić« predstavili – NIU »Hrvatska riječ«, Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, Hrvatska čitaonica, Hrvatsko akademsko društvo i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

 

Hrvatska riječ

 

Prva u nizu predstavljena je nakladnička djelatnost Novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ« iz Subotice, prve i zasad jedine profesionalne izdavačke kuće osnovane nakon što su Hrvati u Republici Srbiji stekli status nacionalne manjine. O informativno-političkom tjedniku »Hrvatska riječ«, kao središnjem »proizvodu« ove kuće govorili su ravnatelj NIU »Hrvatska riječ« Ivan Karan i odgovorna urednica lista Jasminka Dulić. »Cilj našeg tjednika je prikazati sve aspekte života hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini i Srbiji, ali i komentirati događaje i pojave u državi i okruženju iz kuta hrvatske manjine«, objasnila je Jasminka Dulić. 

Nakladničku djelatnost NIU »Hrvatska riječ« predstavio je urednik Milovan Miković, navevši kako su od 2005. godine, otkako je u toj kući pokrenuta nakladnička djelatnost, objavljena 33 naslova različitih književnih žanrova, među kojima dominiraju romani. »Nije slučajno da je naviše objavljenih romana. Roman je važan, jer se u njemu mogu postavljati pitanja bitna za životni opstanak, može se poticati čitatelja da se zamisli nad vlastitom sudbinom i sudbinom puka kojem pripada i utvrdi gdje mu je mjesto u danim prilikama. Također, i da se odredi spram matične zemlje i književnosti, gradeći dublje i sadržajnije veze s njom, kako ne bi izgubio vlastiti identitet«, rekao je Miković, ukazavši i kako je »Hrvatska riječ« otpočela višegodišnji pothvat tiskanja izabranih djela dvojice velikana Balinta Vujkova i Matije Poljakovića. 

Milovan Miković je ujedno predstavio i časopis za književnost, umjetnost i znanost »Klasje naših ravni«. »Časopis je obnovljen 1996. izlazeći u nakladi Matice hrvatske – ogranak Subotica, a od 2006. u sunakladi s NIU ‘Hrvatska riječ’. Od tada izlazi 12 brojeva godišnje u šest svezaka. To je dosad najopsežniji, najpotpuniji i najsvestraniji književni časopis Hrvata na ovim prostorima te je vjerojatno s razlogom dobio nagradu Matice hrvatske kao najbolje uređivani časopis od 2007. do 2009. u konkurenciji preko stotinjak Matičinih tiskovima u svijetu«, rekao je Miković. 

 

Institut, HAD, Hrvatska čitaonica, Zavod

 

Nakladničku djelatnost Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« predstavio je urednik nakladničke djelatnosti Instituta preč. Andrija Anišić. »Novo razdoblje izdavačke djelatnosti Katoličke crkve u Bačkoj obilježeno je osnutkom Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost 1990. godine«, rekao je Anišić. »Nakon prestanka izlaženja ‘Bačkog klasja’ 1994. godine započeo je izlaziti ‘Zvonik’ i dosad je objavljeno 180 brojeva. Godišnjak ‘Subotička Danica’ od 1984. godine izlazi konstantno svake godine«, rekao je Anišić. 

Izdavanje knjiga Institut je započeo 1996. godine i prva objavljena knjiga bio je molitvenik »Slava Božja« sastavljača mons. Stjepana Beretića. »Od tada smo objavili oko 40 naslova. Započeli smo skromno s nekim prijevodima i zbirkama pjesama, a kasnije smo prešli na ozbiljnija izdanja. Neka od izdanja objavljivali smo i s drugim nakladničkim kućama«, rekao je Anišić, dodavši kako se on i njegovi suradnici nakladničkim poslom bave amaterski, a ne profesionalno. 

Katarina Čeliković je govorila o nakladničkoj djelatnosti triju ustanova – Hrvatske čitaonice, Hrvatskog akademskog društva i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

»Svojom prvom knjigom ‘Zaboravljeni rječnik – govor golubinačkog kraja’ pokazali smo da Zavod ide u širinu, da je Vojvodina mjesto našeg zanimanja i da govor Golubinaca iz pera Ilije Žarkovića predstavlja jedan od rariteta«, rekla je ona.

Hrvatsko akademsko društvo, kako je rekla, okuplja šezdesetak autora u vjerojatno najznačajnijem projektu kojeg su Hrvati u svojoj povijesti na ovim prostorima ikad započeli – »Leksikonu podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca«, čiji deveti svezak ovih dana ulazi u tisak. 

Hrvatska se čitaonica, kako je dodala Katarina Čeliković, ističe objavljivanjem knjiga namijenjenih djeci, odnosno učenicima koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. 

Predstavljanju izdanja hrvatskih nakladnika iz Vojvodine, među ostalim, nazočili su veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Željko Kuprešak, tajnica Nives Pacek Vidović i savjetnik hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, prof. Siniša Tatalović.

 

Nakladnici iz Hrvatske

 

Slijedeći praksu započetu 2003. godine, na Beogradskom sajmu knjiga ove godine ponovno su se predstavili i nakladnici iz Republike Hrvatske. Zajednički nastup petnaestak hrvatskih nakladnika, udruženih u veliki štand pod nazivom »Croatia«, organizirala je Zajednica nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Osim njih, iz Hrvatske su samostalno nastupili još i »Demetra« i Srpsko kulturno društvo »Prosvjeta«, a neke kuće – kao što su »Školska knjiga« (Nova školska knjiga) »Profil« ili »VBZ« – putem svojih beogradskih podružnica. 

Nakladnička kuća Scarabeus iz Zagreba, na spomenutom štandu »Croatia« u svojoj je ponudi imala zanimljive stručne i popularne naslove s područja filozofije, psihologije, arheologije. »Nekom posebnom profitu se ne nadamo, ali me ovdje u Beogradu oduševljava publika koja je upoznata preko interneta s našim naslovima«, priča  Danijela Tkalec iz Scarabeusa. »Našu publiku ipak čini jedan uži krug, budući da je naša naklada koncepcijski profilirana. Nakladništvo je skupa ‘priča’, a budući da smo skupa malo tržište, ne trebamo se duplirati. Stoga, ima jedna ideja koja je došla i s naše a i sa srpske strane, a to je da izbjegnemo podudaranje kada radimo nove naslove«, kaže ova gošća sajma.

Na istom štandu susreli smo i Krunu Zakariju, vlasnika zagrebačke izdavačke kuće »KruZak« koja objavljuje literaturu iz područja filozofije i popularne znanosti. »Ovdje sam već treću godinu. Nezgodno je govoriti o prodaji, budući da je kriza. A znamo da mi tu nismo zbog prodaje, već prvenstveno zbog prezentacije. Zanimanje za naša izdanja je veliko, čak i iznad naših očekivanja. Čak je veći i od interesa na zagrebačkom ‘Interliberu’«, kaže Kruno Zakarija.

Na drugom dijelu sajma nailazimo na štand »Školske knjige«, odnosno »Nove školske knjige«, kako glasi naziv njezine srpske »filijale«. »Prodajemo isključivo izdanja zagrebačke ‘Školske knjige’. To su stručne knjige, rječnici, izdanja s područja leksikografije. Najveća potražnja je za rječnicima stranih jezika i za knjigama s područja medicine. Prodaja nam ide na razini prošle i pretprošle godine«, kaže za HR Ruža Vasiljević, komercijalna direktorica »Nove školske knjige«.

 

Nastupili i hrvatski pisci

 

Najveća regionalna manifestacija u znaku knjige nije protekla ni bez ponude djela, ali i gostovanja pisaca iz Hrvatske. Osim u »originalu« na štandovima već spomenutih beogradskih ogranaka VBZ-a (Miljenko Jergović, Predrag Matvejević…) i Profila (Igor Mandić, Robert Perišić, Drago Glamuzina), hrvatski su pisci na sajmu bili prisutni i u srbijanskim izdanjima svojih djela. Tako je izdavačka kuća »Rende« nudila Renata Baretića (koji je u nedjelju bio gost emisije »Utisak nedelje« na televiziji B92), Miljenka Jergovića, Dragu Glamuzinu i Vedranu Rudan, »Samizdat B92« Olju Savičević-Ivančević, »Fabrika knjiga« novu knjigu Viktora Ivančića…

Za medijski atraktivniji nastup dijela hrvatskih autora u Beogradu potrudio se čuveni urednik Kruno Lokotar koji je organizirao program pod nazivom »Croatian love invasion forces to Serbia«. Konceptualni umjetnik Siniša Labrović je u utorak u klubu »Brodica«, smještenom na obali pokraj sajma, izveo performans koji se sastojao od pjevanja tekstova iz časopisa »Gloria« uz gusle. Također, dan ranije u klubu »Rex« svoju poeziju i teoriju čitali su Srećko Horvat, Predrag Lucić, Renato Baretić, Dorta Jagić i Drago Glamuzina. 

Inače, prema podacima organizatora, broj prodanih ulaznica za ovogodišnji Sajam knjiga (koji je trajao od 26. listopada do 1. studenoga), premašio je brojku od 127 tisuća. Počasni gost bila je Grčka, a sudjelovalo je preko 800 izlagača iz preko 20 zemalja svijeta.