Arhiv tekstova

IPA programi prekogranične suradnje između Srbije i susjednih zemalja, financirani iz predpristupnih fondova Europske Unije, nastavljaju se novim natječajem. Ovoga je puta riječ o natječaju koji se odnosi na projekte suradnje između pograničnih područja u Srbiji i Mađarskoj. 

Program se odvija pod sloganom »Dobri susjedi zajedno stvaraju budućnost«, a teritoriji s kojih mogu biti organizacije koje podnose prijedloge projekata obuhvaćaju: u Mađarskoj – županije Čongrad i Bač-kiškun, a u Srbiji – Zapadnobački, Sjevernobački, Sjevernobanatski, Južnobački i Srednjebanatski okrug. Uz to, Južnobanatski i Srijemski okrug u programu sudjeluju kao pridružena područja s pravom korištenja samo do 20 posto iznosa raspoloživih sredstava. Krajnji rok za predaju prijedloga projekata je 31. prosinca 2009. godine. 

 

Partnerski odnos

 

Prema informacijama s terena, s informativnih dana na kojima se ciljevi programa promiču, a koji su do sada s naše strane održani u Novom Sadu (28. listopada), Subotici (29. listopada) i Zrenjaninu (3. studenoga), među organizacijama i udrugama vlada veliko zanimanje za sudjelovanje na ovom natječaju. Čini se da je to zanimanje veće nego ikad, pa će tako u Novom Sadu informativni dan biti i ponovljen 6. studenoga. U okviru ovog poziva na raspolaganju je, naime, preko 16 milijuna eura (16.607.511) sredstava EU. 

Subjekti koji mogu prijavljivati prijedloge projekata su, kao i do sada, isključivo neprofitne organizacije, među ostalima: okruzi i lokalne samouprave, udruge lokalnih uprava, zaklade, udruge, javne neprofitne kompanije, obrazovne institucije, gospodarske komore itd. U svakom projektu moraju zajednički biti zastupljene najmanje po jedna organizacija iz Srbije i iz Mađarske, i to sa spomenutih područja.

Program je zasnovan na principu glavnog korisnika i to je prvi preduvjet financiranja. Glavni korisnik, dakle, predstavlja projekt i on jedini ima izravni kontakt između projektnog tima i zajedničkih upravljačkih tijela programa. Glavni korisnik ujedno je obvezan i na temelju partnerskog sporazuma osnovati funkcionalni konzorcij. Rezultati projekta moraju imati utjecaj na objema stranama granice. Podrazumijeva se da će se javne nabave na cijelom području prekograničnog programa, i na mađarskom i na srpskom teritoriju, odvijati sukladno ugovornim procedurama za eksterne aktivnosti Europske komisije. 

 

Nova radna mjesta

 

Potencijalnim korisnicima europskog novca ovaj program nudi mogućnosti zajedničkog vođenja kulturnog i prirodnog naslijeđa, a mogućnosti za gospodarstvo i kulturu proširuju se razvojem poslovnih, obrazovnih, istraživačkih i kulturnih odnosa, a što je najvažnije – otvaraju se nova radna mjesta, te se efekti izolacije svode na minimum. Prioriteti koji će biti financirani su infrastruktura i životni okoliš (52 posto ukupnih sredstava), zatim gospodarstvo, obrazovanje i kultura (38 posto), te tehnička pomoć (10 posto). Ovisno o prioritetu i vrsti aktivnosti, pojedinačni iznosi odobravanih sredstava kreću se u rasponu od 50.000 do 100.000 eura (ljudi-ljudima, razvoj tematskih tura za obilazak kulturnog naslijeđa), te čak 500.000 do 1,5 milijuna eura (za infrastrukturu za granične prijelaze, izgradnju i rekonstrukciju vodećih putova). 

Za financiranje su prihvatljive raznovrsne aktivnosti, poput – poboljšanja infrastrukture zbog zaštite prirode i prirodnih vrijednosti; obnove manjih cesta koje vode do granice i prelaze granicu; planiranja transportnih linija; harmonizacije rasporeda javnog prijevoza; manjih aktivnosti u vodogospodarstvu u cilju sprječavanja poplava; razrade zajedničkih programa, studija i strategija; izgradnje i označavanja novih biciklističkih staza; razvoja turističkih atrakcija i s njima povezanih infrastrukturnih objekata; stvaranja i promidžbe cesta prema integraciji i ponovnom zapošljavanju osoba s poteškoćama; razvoja infrastrukturnih kapaciteta i opremljenosti u području istraživanja; pripreme zajedničkih studija izvodljivosti, razvijanja kurikuluma i zajedničkih sadržaja za obuku; razmjene dobre prakse između institucija i uprava i promoviranja najbolje dostupne tehnologije; zajedničkih konferencija, treninga i radionica u relevantnim područjima, kao i aktivnosti za poboljšanje međuljudskih veza, poput organiziranja festivala, predstava, kazališnih turneja, koncerata, izložbi, umjetničkih radionica, dobrotvornih priredaba, prekograničnih amaterskih sportskih prvenstava i turnira, i aktivnosti za smanjenje jezičnih barijera.

 

Priprema za ulazak u EU

 

Program prekogranične suradnje između Srbije i Mađarske počeo je još 2003. godine u okviru pripremnog fonda za male projekte između ovih dviju zemalja. Taj je pripremni fond za cilj imao potporu aktivnostima ljudi-ljudima i pomoć projektima institucionalne izgradnje neprofitnih organizacija duž granice, kao i pripremu potencijalnih korisnika za buduće financiranje iz EU fondova.

Tako je u razdoblju od 2004. do 2006. godine ostvaren Susjedski program između Mađarske i tadašnje Srbije i Crne Gore, u okviru trilateralnog programa prekogranične suradnje Mađarska - Rumunjska i Mađarska - Srbija i Crna Gora. Natječaj koji je sada u tijeku sastavni je dio IPA prekograničnog programa između Srbije i Mađarske u proračunskom razdoblju između 2007. i 2013. godine.

Nacionalna tijela za provedbu programa su Ministarstvo financija Republike Srbije i Nacionalna razvojna agencija Republike Mađarske, dok su tijela za certifikaciju i reviziju – Ministarstvo financija Republike Mađarske i Revizorski ured Vlade Republike Mađarske. Zajedničko tehničko tajništvo sjedište ima u Segedinu. Sve dodatne informacije mogu se naći na internetskoj stranici programa: www.hu-srb-ipa.com.

 

Uravnoteženje razvoja

 

Kako objašnjava šef informacijskog centra Zajedničkog tehničkog tajništva za program prekogranične suradnje Srbija – Mađarska Zoran Krtinić, riječ je o instrumentima kojima EU želi ujednačavati razvoj između zemalja koje su već u EU i onih koje to trebaju postati, kako se među njima ne bi stvarao jaz.

»Radi se o suradnji zemalja u regiji, onih koje su u EU i onih koje to trebaju postati, koje su već kandidati ili su potencijalni kandidati za EU«, kaže Zoran Krtinić. »Jednostavnije rečeno, EU je razvila programe prekogranične suradnje kako bi pridonijela uravnoteženom razvoju, najprije pojedinih zemalja koje su već bile članice EU. Ovo je prilika za zemlje koje se trebaju jednog dana priključiti EU, odnosno čije se priključenje planira, da nauče procedure i pravila EU. To je i jedna škola da se nauči kako se troše europska sredstva, a jednako tako da se njeguju i razvijaju svi oblici suradnje ljudi s jedne i s druge strane granice.« 

Inače, sredinom listopada završen je natječaj za dodjelu sredstava po IPA programu Srbija – Hrvatska, prvi do sada. Na taj natječaj prijavilo se i nekoliko institucija i organizacija hrvatske zajednice u Srbiji. Ocjenjivanje predloženih projekata je u tijeku, a rezultati bi trebali biti objavljeni na proljeće iduće godine.