30.10.2009
»Crne vode« bosanske povijesti
U izdanju knjižare Plato ovih je dana iz tiska izašao prvi roman subotičkog novinara Milenka Popadića, dugodogišnjeg dopisnika Blica i Ekspres politike. Pod naslovom »Crne vode«, autor se u romanu bavi vremenom i sudbinama ljudi na početku raspada Otomanske imperije, smještajući temu u bosanska sela u doba velike epidemije kuge. Roman je pisan ijekavicom, izvornim jezikom s puno anakronizama, starih bosanskih i turskih riječi, a kako sam ističe, nastojao je uroniti u vrijeme od prije 250 godina vodeći se povijesnim činjenicama i opisujući stvarni događaj koji je zapisan u jednom starom crkvenom spisu.
»U to vrijeme dvije trećine ljudi u Bosni, koji su bili raznih nacionalnosti i od kojih su neki ispovijedali čak i grkokatoličku vjeru, primili su islam zbog toga što su time dobili pogodnosti, nisu morali plaćati namet spahiji. Ostala je trećina življa koja je stalno bježala preko Save u današnju Hrvatsku, odnosno u Panonsku nizinu i Slavoniju, a to se kod nas govorilo – Bježimo u Šokadiju. To bjekstvo je podrazumijevalo da su svi oni bili u austrougarskoj vojsci, ali monarhija je tim ljudima davala i posebne olakšice, zbog čega su se prilično bunili ugarski plemići. Ostalo je malo naroda koji nije priznao tursku vlast i koji je bio potlačen, nije se imao kome žaliti nego je sam presuđivao mačem, sabljom ili budakom. U vrijeme radnje romana, odredba o odvođenju janičara je već bila ukinuta, ali su zato djevojke od 14-15 godina slane begovima da budu sluškinje po nekoliko mjeseci, pa su onda vraćane ako nisu bile dobre, a zna se zašto su bile slane«, objašnjava Popadić. Njegov roman upravo se bavi sudbinom Jakova, čovjeka koji skrivajući svoju kćer jedinicu sam presuđuje ubivši bega. Roman »Crne vode«, u okviru Platoove produkcije, našao se i na ovogodišnjem beogradskom Sajmu knjiga.