Arhiv tekstova

31. listopada 1802.

 

Antun Milodanović i Jovan Popović okončali su svoje mandate u Zemaljskom saboru Ugarske. Prije njih su zastupničku dužnost obnašali Antun Parčetić i Ivan Sučić 1791./92., zatim A. Parčetić i Bruno Skenderović, te Lajoš Vermeš.

 

31. listopada 1900.

 

Pokraj tramvaja i fijakera, u javnom prometu se pojavilo novo vozilo – omnibus ili »svi za sve«. To je bila kombinacija dvaju vozila, fijakera i tramvaja s konjskom vučom. Vožnja od Gradske kuće do Aleksandrova koštala je ravno 40 filira, a toliko i nazad. Omnibus je s polazne postaje kretao svakog sata.

 

31. listopada 1996. 

 

Umro je Ivan Vukov, istaknuti arabist i diplomat od karijere. Prije odlaska u mirovinu posljednja funkcija mu je bila – tajnik Savjeta Predsjedništva SFRJ za međunarodne odnose. Rođen je u Tavankutu 30. ožujka 1933. 

 

31. listopada 2003.

 

Poslije dulje bolesti umro je pjesnik Petar Vukov, bivši glavni i odgovorni urednik subotičkog književnog časopisa Rukovet od 1972. do 1983., a kasnije knjižničar Gradske knjižnice.

 

1. studenoga 1794.

 

Otvaranjem I. razreda humaniora (poezija) s 4 odjela, koje je pohađalo 88 đaka, počelo je uvođenje petorazredne gimnazije i reorganiziranje školstva u cjelini. Sljedeće godine otvoren je II. razred humanior-retorica.

 

1. studenoga 1894.

 

Objelodanjen je Carski ustav kojim je ukinuta samostalnost Ugarske. Svedena je na rang pokrajine te u zemlji, a tako i u Subotici, započinje uvođenje nove, privremene uprave – Provizorija, ustvari apsolutističkog režima. Bila je to odmazda nakon što je Beč porazio mađarsku revoluciju 1848./49. godine.

 

1. studenoga 1945.

 

Umro je Nikola Matković, vrsni sportaš, višestruki rekorder u nekoliko sportskih disciplina, sportski djelatnik 30-ak godina i profesor gimnastike u subotičkoj gimnaziji. Rođen je 10. srpnja 1864.

 

2. studenoga 1902.

 

Rođen je Dragan Beraković, slikar i likovni pedagog. Studirao je u Beču i Berlinu. U Parizu izlaže već 1926., po povratku je profesor crtanja u subotičkoj Višoj gimnaziji, u Beogradu je osnivač Salona nezavisnih, a od 1945. je profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Umro je 16. veljače 1972.

 

2. studenoga 1968. 

 

Nizom manifestacija i velikim svečanim koncertom okončana je proslava 100. obljetnice postojanja i djelovanja Muzičke škole u Subotici.

 

2. studenoga 1994.

 

Umro je Slavko Matković, pjesnik, prozaist, multimedijalni umjetnik i knjižničar. Bavio se konceptualnom umjetnošću i signalističkim stripom. Objavio je desetak zbirki pjesama i grafičkih svezaka. Rođen je 15. svibnja 1948.

 

2. studenoga 2000.

 

U 87. godini života umro je Albe Rudinski, doktor veterinarskih znanosti, istaknuti kulturni i javni djelatnik, jedan od osnivača književnog časopisa Bunjevačko kolo, koji je izlazio od 1933. do 1936. godine.

 

3. studenoga 1784.

 

Odlukom cara i kralja Josipa II., koji je naslijedio majku Mariju Tereziju, rasformirane su Bačka, Krašovanska, Tamiška i Torontalska županija, te je stvorena nova oblast, zapravo okrug. Sjedište mu više nije u Somboru, gdje se ranije nalazila županijska uprava, već u Temišvaru.

 

3. studenoga 1848.

 

Pojavio se 1. broj prvog subotičkog lista na mađarskom jeziku – Honunk állapota, glasila za prosvjećivanje naroda. Nakladnik i urednik ovih novina bio je svećenik i književnik Ferenc Szép.

 

3. studenoga 1926.

 

Sukladno odlukama Zemaljskog kongresa učitelja u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca u subotičkim pučkim školama je počela usporedna uporaba latiničnog i ćiriličnog pisma.

 

3. studenoga 1950.

 

Na sceni subotičkog Hrvatskog narodnog kazališta komedija Matije Poljakovića »Č’a Bonina razgala«, pisana u duhu narodnih igrokaza, s igrom i pjevanjem, doživjela je praizvedbu. Redatelj je bio Mirko Huska.

 

4. studenoga 1818.

 

U katnoj zgradi pokraj Gradske kuće, uz zvuke pjesme »Veni sancta«, započela je nastava u novopodignutoj gimnaziji. U nju je ugrađeno 250 tisuća cigala. Prva gimnazijska zgrada s tornjem podignuta je 2. rujna 1771. godine, a današnja zgrada u Ulici Sándora Petöfija dovršena je 1899., a koštala je 544 tisuće zlatnih kruna.

 

4. studenoga 1993.

 

Usvojen je izmijenjeni Statut općine Subotice. Određeno je da službeni naziv općine bude ispisan srpskim jezikom i to ćirilicom, a na hrvatskom i mađarskom jeziku – latinicom. Za novi dan grada određen je 1. rujna, u znak sjećanja na isti dan 1779. kada je varoš Sveta Marija (Szent Mária) stekla status slobodnog kraljevskog grada Maria Theresiopolis.

 

4. studenoga 1998.

 

Na temelju međudržavnog sporazuma u Subotici su počeli konzularni dani Republike Hrvatske. Osim domaćih uglednika, nazočni su bili predstavnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu.

 

5. studenoga 1781.

 

Novim propisima Gradsko vijeće je strogim mjerama svelo svadbene običaje, svatove, na jednostavniju razinu, s ciljem da spriječi nepotrebno rasipanje novca, višednevna, čak cjelotjedna bančenja uz neumjereno konzumiranje ića i pića. Prekršitelji ovih pravila kažnjavani su novčanom globom od 5 do 10 forinti, ili javnim batinanjem.

 

5. studenoga 1955.

 

Skupina subotičkih pisaca, okupljenih oko Kluba pisaca Saveza kulturno-prosvjetnih društava općine, uredništva Rukoveti, dnevnog lista Magyar Szó i tjednika Hrvatska riječ, održala je višejezičnu književnu večer na Kelebiji, prvu u dugoj povijesti ovoga naselja.

 

6. studenoga 1824.

 

Gradske vlasti su prihvatile prijedlog župnika Antuna Šarčevića da se na Ludašu ustanovi kapelanska služba, što je ostvareno tek šest godina kasnije, kada je podignuta crkva s domom za kapelana. Prvi kapelan u Ludošu bio je József Nagy.

 

6. studenoga 1938.

 

Prvog tjedna u studenom utemeljen je Odbor subotičke Hrvatske kulturne zajednice u Zagrebu, kojeg su činili: predsjednik dr. Josip Andrić, tajnik Marjan Radičev, dopredsjednici dr. Ante Šokčić i Marko Čović, te članovi uprave: Đulka Šokčić, Adalbert Šimioć, Stejapan Šokčić, Mirko Kesejić i drugi.