30.10.2009
Vratimo se korijenima na kojima smo postali
Tisuće vjernika iz Bosne i Hercegovine hodočastilo je na ostatke kraljevskoga grada Bobovca, u blizini Vareša, gdje je stolovala posljednja bosanska kraljica Katarina Kotromanić, supruga Stjepana Tomaša i kćer hercega Stjepana Kosače. Osim brojnih vjernika hodočastili su i pripadnici Oružanih snaga BiH i policije, gdje su molili za domovinu. Prvi puta na ovo mjesto, poznato kao »Oltar domovine«, hodočastili su i pripadnici zatvorske policije te hajdučke družine Mijat Tomić iz Tomislavgrada.
Misno slavlje je predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić uz koncelebraciju zamjenika provincijala Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Marijana Karaule i više svećenika iz različitih župa. Kardinal Puljić je odmah na početku svete mise poručio kako je BiH domovina koja se istinski još uvijek mora braniti. Podsjetio je kako je kraljica Katarina, po mišljenju mnogih, rođena u Blagaju i kako je ustvari svojom udajom za Stjepana Tomaša pomirila bosanskoga kralja i svoga oca hercega Stjepana.
Napredak naroda i
države
»Mi i danas trebamo jednu plemenitu Katarinu da uredi odnose između Hrvata i katolika. Pitam se – gdje je bila pamet, pa se tada izgubila i Bosna i Hercegovina? I danas imamo sklonost više vjerovati strancima nego sami sebi. Danas nam je prava nakana moliti na Bobovcu za slogu našega naroda, za mir, slobodu i dostojanstvo«, naglasio je kardinal Puljić dodajući, kako se samo želi pojedinačno i opće dobro naroda i države BiH. »Zato je vrlo bitno sačuvati pamćenje na ovu dobru ženu. Crkva je ove godine uvela pastoralni program za solidarnost. Neki nam žele nametnuti kompleks manje vrijednosti i to samo zato što prihvaćamo svoju povijest i želimo sačuvati svoj identitet. Osjećam da se u našu domovinu uvukao nemoral, kriminal, droga i egoizam. Zato s pravom želimo vratiti dostojanstvo vjernika u javnost. Nažalost, nema ništa što mi nismo ukaljali. Zauzmimo se jedni za druge i samo tako ćemo doprinijeti osobnoj i zajedničkoj sigurnosti i napretku naroda i države«, kazao je kardinal Puljić. Osobito je naglasio kako je potrebno prepoznati korijene na kojima smo postali i opstali i vratiti se njima.
»Želio bih da se zavjetujemo da ćemo nešto doprinijeti za naš narod i dostojanstvenu budućnost. Nitko nema pravo trgovati našim dostojanstvom bez obzira koliku moć imao. Ne smijemo biti kukavice, izdajnici i hulje. Ovaj oltar ovdje na Bobovcu mjesto je za obnovu pamćenja i prepoznavanje korijena«, poručio je uzoriti kardinal Puljić.
Dani kraljice Katarine
Dan poslije u samostanskoj i župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja, u okviru drevnog franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci, slavljena je svečana euharistija u okviru manifestacije pod nazivom »Dani kraljice Katarine«, kojom se obilježava 531. obljetnica smrti bosanske kraljice Katarine Kosače-Kotromanić. Misno slavlje predslavio je apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Alessandro D’Errico.
Apostolski nuncij je u svojoj propovijedi naglasio kako je Kraljeva Sutjeska važno franjevačko središte. »Ovdje se diše zrak kulture i povijesti. Ovdje postoji idealna veza s prošlim kraljevstvom Bosne, iz srednjega vijeka, a također s kasnijim povijesnim fazama, sastavljenim od svjetla i tame, kada su fratri – hrabro i s duhom žrtve – bili dragocjeno uporište za zbunjeno stanovništvo ovih zemalja«, kazao je nuncij D’Errico.
Istaknuo je kako je kraljica Katarina među najvažnijim ženskim figurama srednjovjekovne Bosne. »Svojim životom i svojom djelatnošću, ponajprije je prosvijetlila mukotrpne posljednje trenutke bosanskoga kraljevstva; zatim – kad su 1463. godine kraljevstvo okupirali Turci – postala je najugledniji glas među onima koji su radili za oslobođenje zemlje. Njezin lik mi izgleda od velike aktualnosti. Danas također trebamo ugledne i dosljedne osobe, koje će znati ljubiti i služiti ovu zemlju iskreno i nesebično. Danas također njezin glas za obranu zemlje odjekuje opominjuće, zbog problema koji nažalost postoje, za sadašnjost i budućnost Bosne i Hercegovine«, poručio je apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Alessandro D’Errico.