Arhiv tekstova

U sklopu zajedničke proslave International community daya pod nazivom Bogatstvo nacionalnih kultura »20 stolova – 20 kultura«, u Osnovnoj školi »Matija Gubec« u Zagrebu održan je susret osnovnih škola koje nose ime Matije Gupca, na kojem su sudjelovali i predstavnici Osnovne škole »Matija Gubec« iz Tavankuta. 

Naime, International community day se tradicionalno obilježava svake godine u svijetu, a s obzirom na činjenicu da je škola »Matija Gubec« u Zagrebu članica obitelji internacionalnih škola u kojoj se djeca školuju na engleskom jeziku i po internacionalnom programu, ovaj dan snažno promiče multikulturalnost i zajedništvo djece iz 20 zemalja svijeta. 

 

Jezik se najbolje uči 

tamo gdje se govori

 

»U našoj školi, kao i ostalim internacionalnim školama u svijetu, radi se po posebnim programima i određenim područjima interakcije, a naglasak je na razvijanju vještina i, naravno, znanja«, kaže nam ravnateljica prof. Ljiljana Klinger i dodaje kako joj je posebno zadovoljstvo što može ugostiti i ostale škole iz zemlje i inozemstva koje nose ime ovog legendarnog seljačkog vođe, pa tako i Vojvođane iz Tavankuta. »Radujemo se suradnji naših škola te nam je želja da se i mi uključimo u obilježavanje ovog dana i budemo 21. stol na ovoj manifestaciji te i na taj način prezentiramo našu tradicijsku kulturu i sve ono po čemu se mi, vojvođanski Hrvati, prepoznajemo«, rekla je ravnateljica Osnovne škole »Matija Gubec« iz Tavankuta Stanislava Stantić-Prćić uz napomenu kako će ta suradnja pomoći učenicima koji pohađaju nastavu po hrvatskom programu u Vojvodini, jer se jezik najbolje uči tamo gdje se on i govori. 

»Osim toga, danas smo i načelno dogovorili projekt u kojem bismo učili djecu govoriti na svim dijalektima, što znači da bi naša djeca iz Tavankuta učila zagrebačku djecu i male Zagorce našoj ikavici, dok bi mi Tavankućani učili štokavštinu i kajkavštinu. U razgovoru s Milanom Bošnjakom, višim stručnim savjetnikom u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, potvrđeno nam je da je Ministarstvo spremno podržati jedan takav projekt.«  

Prof. Drago Sedlar iz Osnovne škole »Matija Gubec« iz Gornje Stubice naglasio je kako, također,  pozdravlja ovakve zajedničke susrete jer je nemoguće živjeti izolirano od svijeta. »Osuđeni smo jedni na druge, a svoje i tuđe probleme koje nam svakodnevno nameće suvremeni život ne možemo suštinski prepoznati ako nismo s prijateljima, poglavito s prijateljima u vlastitom narodu, a zajedničkom suradnjom učvršćujemo i naše zajedništvo«, rekao je Sedlar i dodao kako se na taj način stječu i prijatelji iz cijelog svijeta.

 

Sustavno rješenje za 

brucoše iz Srbije

 

Osim službenog posjeta susretu osnovnih škola Matije Gupca u Zagrebu, ravnateljica Stanislava Stantić-Prćić i Miroslav Rauš iskoristili su svoj boravak u glavnom gradu Hrvatske i za nekoliko sastanaka s ministrom znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske dr. Radovanom Fuchsom i državnim tajnikom za srednje škole Želimirom Janjićem. 

»Zahvaljujući pomoći potpredsjednice Vlade Đurđe Adlešić razgovarali smo s čelnim ljudima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i mislim da je konačno došlo do pomaka u rješavanju problema udžbenika za našu djecu koja se školuju na hrvatskom jeziku«, rekla je optimistički raspoložena ravnateljica Stantić-Prćić. Naime, poznato je da djeca u Vojvodini koja uče po programu na hrvatskom jeziku nemaju adekvatne udžbenike jer Republika Srbija, koja je obvezna tiskati udžbenike na jezicima nacionalnih manjina, to jednostavno nije uradila. Postoji nešto udžbenika za učenike od 5. do 8. razreda osnovnih škola i gimnazijalce, ali za hrvatske mališane do 4. razreda nema niti jedne knjige, što svakako predstavlja veliki problem u nastavi. 

»Nama je, naravno, i dalje namjera tiskati te udžbenike u Republici Srbiji, jer to je naše pravo i smatramo da ga moramo i konzumirati, ali bez obzira na naše pregovore s BIGZ-om i Školskom knjigom prisiljeni smo tražiti privremeno rješenje i nabaviti udžbenike iz Hrvatske«, kaže  ravnateljica Stantić-Prćić i dodaje kako su razgovarali i o problemu brucoša iz Vojvodine, s namjerom da se on sustavno riješi, odnosno da se brucošima osigura smještaj u studentske domove i dodijele stipendije, a za preostale godine studiranja da ih se vrednuje u skladu s uspješnošću njihovog studiranja.

Isto tako razgovaralo se i o državnoj maturi jer postoji opravdan strah da bi ona mogla smanjiti broj mladih ljudi iz Vojvodine koji dolaze studirati u Hrvatsku. »Dogovoreno je da će za nas državna matura biti organizirana u Vukovaru, a mi želimo detaljno informirati našu djecu i pripremiti ih za državnu maturu, naravno ne želeći nikakve privilegije u odnosu na hrvatske učenike«, rekla je Stanislava Stantić-Prćić i naglasila kako je dogovorena i nostrifikacija diploma studenata koji su se vratili u Srbiju nakon studiranja u Hrvatskoj i to na način da se proces koji je već uhodan u Hrvatskoj primjenjuje i u Srbiji. 

»To će pomoći ne samo Hrvatima nego i ostalim studentima koji se nakon studiranja izvan Srbije vraćaju kući, poglavito što je i Srbiji kao državi u interesu da dobije akademske građane u koje nije ništa uložila«, zaključila je Stanislava Stantić-Prćić.