Arhiv tekstova

Oko današnjeg imena Sombor-Zombor postoji dosta nejasnoća i nagađanja. Krajem XIX. stoljeća brojni su se istraživači bavili pitanjem koje se srednjovjekovno naselje nalazilo na mjestu današnjeg Sombora. Danas se uglavnom svi slažu kako je naselje pod imenom Szent Mihály, nastalo na jednom otoku razgranate rijeke Mostonge, preteča današnjeg grada Sombora. 

Kada je naselje s pripadajućim teritorijima postao posjed familije Czobor, ono se počinje nazivati i Czobor Szent Mihály. Familija je ovdje izgradila svoje sjedište i počeli su sebe nazivati Czoborima od Sentmihalja – Czobor de Zentmyhaly. Czobori su bili u to doba napredna i obrazovana familija o čemu govori podatak da je 1458. godine na Bečkom sveučilištu studirao Joannes iz familije Czobor.

 

Izgradnja utvrde okosnica ubrzanog razvoja 

 

Na dvoru kralja Mátyása, kod nas poznatog kao Matija Korvin, jedan član familije Czobor dospio je na visok položaj. Naime, János Czobor se 1469. godine spominje kao kraljev udvornik (aule regiae familiaris). On je te godine zatražio dozvolu, koju je  i dobio, da on i njegova dva brata, Imre i Márton, na teritoriju possesuma C. Szt. Mihaly izgrade utvrdu od drveta i kamena. Po svemu sudeći utvrda, kurija familije Czobor nije odmah izgrađena, jer 1473. godine ponovno traže dozvolu. Ova gradnja utvrda lokalnih feudalaca vremenski se uklapa u tadašnju tendenciju izgradnje linije manjih fortifikacija, počevši od Dunava: Kolut, Bodrog-Borta, Subotica do Tise i u Banatu Galad, prije svega zbog sprečavanja dubljih turskih upada na teritorij Južne Ugarske. Bila je to manja utvrda kvadratne osnove, koja je u sredini imala jednu kulu za stanovanje, ali i za posljednju obranu, izgrađenu od čvrstog materijala. Okolni bedemi su građeni od zemlje i palisada, a sve je to u jarkovima opasivala voda rijeke Mostonge. Agilni János Czobor je naselju pribavio i dozvolu za držanje nedjeljnih vašara i godišnjih sajmova, jer je mjesto imalo odličan strategijski položaj u odnosu na neposrednu i širu okolicu. 

 

Dolazak dominikanaca u Czobor Szent Mihály  

 

János Czobor je bio pravi »razvojni« feudalac i želio je svim silama naselje pretvoriti u lokalni gradić, kao konkurenciju susjednim naseljima Bodrogu i Zondu. On želi biti osnivač i samostana, radi što bolje veze s Crkvom. Iz tih razloga od pape Siksta 1479. godine traži dozvolu, koja mu je i dana, da za potrebe dominikanskih fratara (Fraters Predicantes) izgradi dom. On dominikancima kao posjed daruje zemlju u blizini (danas Prigrevica Sentivan) i jedan ribnjak. O daljnjoj sudbini ovog gradića koji je doživio dinamični razvoj krajem XV. stoljeća malo znamo. Ime Czobor Szt. Mihaly javlja se u popisu papske desetine 1520. i 1521. godine i poslije se pod  tim imenom posljednji put spominje 1579. godine. U međuvremenu Turci su ovladali ovim prostorima i sada se u turskim dokumentima 1543. godine prvi put spominje posada grada Zombora. U defterima iz 1554. već postoji nahija Zombor. 

Kako je Czobor Szent Mihaly postao Zombor (kasnije Sombor) možemo samo nagađati. Postojanje tvrđave jamči da se radi o istom naselju. Zahvaljujući ovoj tvrđavi, u kojoj je bila stacionirana i vojska, i Sombor je poput Subotice »preživio« tursko doba. Turski putopisac Evlija Čelebi kaže kako je u gradu bila tvrđava, tri džamije i javno kupalište. Crtež inženjera Spaara s kraja XVII. stoljeća, nakon protjerivanja Turaka 1697. godine, ovu tvrdnju i dokazuje. Lijepo se vidi kvadratna tvrđava oko koje teče voda Mostonge, s kulom za stanovanje i jedna džamija u okviru nje, vidi se jedan minaret druge i ruševine treće džamije. Veći objekt u gornjem dijelu crteža je najvjerojatnije kupalište. Dvokatni objekt u kojem je danas smješten Historijski arhiv je srednjovjekovna kula za stanovanje. Sombor je postao sjedište novooformljene Bač-Bodroške županije, i polazna točka za naseljavanje njemačkih doseljenika, koji su Dunavom dolazili brodovima. Godinu dana poslije Novog Sada, 1748. godine, Sombor postaje drugi slobodni kraljevski grad u županiji. Kada se i Subotica uključila u red slobodnih kraljevskih gradova, Bač-Bodroška županija je postala najurbaniziraniji teritorij Ugarske.

 

U sljedećem nastavku: Bač