Arhiv tekstova

Baš u trenutku kada je Hrvatska u Bruxellesu, nakon skidanja gotovo jednogodišnje slovenske blokade, otvorila šest i zatvorila pet poglavlja i ušla u samu završnicu pregovora s Europskom Unijom, u Zagrebu je u trodnevnom posjetu boravilo izaslanstvo stručnog tima Ministarstva prosvjete i Nacionalnog prosvjetnog savjeta Republike Srbije, kako bi se upoznalo s europskim iskustvima svojih hrvatskih kolega. 

U organizaciji ETF-a, Sharing expertise in training, Ministarstva obrazovanja Republike Srbije i Hrvatske obrtničke komore, od 30. rujna do 2. listopada 16-člana ekipa Ministarstva prosvjete i Nacionalnog prosvjetnog savjeta Republike Srbije posjetila je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Agenciju za odgoj i obrazovanje, Agenciju za obrazovanje odraslih, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agenciju za mobilnost, Agenciju za strukovno obrazovanje, Upravnu i birotehničku školu, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Hrvatsku obrtničku komoru.

 

Desetogodišnje 

obvezno obrazovanje

 

Kako je osnovni razlog posjeta srbijanskog izaslanstva bilo zanimanje za hrvatski srednjoškolski sustav, hrvatski su ih stručnjaci upoznali s njegovim osuvremenjem u cilju iskorištavanja mogućnosti mladih, koje im svijet pruža, ali raspolaganja potrebnim znanjem kako bi bili u stanju spremno i fleksibilno reagirati na promjene, te aktivno sudjelovati u društvenom razvoju i kontinuirano se obrazovati tijekom cijelog radnog vijeka. U svrhu poticanja razvoja prilagodljivog i raznovrsnog radno sposobnog stanovništva koje kontinuirano unapređuje svoja znanja i vještine, Hrvatska  je osuvremenila obrazovni sustav, orijentirajući se na stvaranje društva i gospodarstva temeljenih na ljudskom kapitalu i izgradnje razvijenog društva koje počiva na omogućavanju pristupa obrazovanja svima, te na kvaliteti i usredotočenju na neprestan razvoj talenata i potreba pojedinaca. 

U Hrvatskoj, kao pripadnici skupine europskih zemalja s najkraćim obveznim školovanjem, danas postoji velik broj mladih koji nakon završene osnovne škole ne upišu srednju školu, a od onih koji je upišu tek ih 69,5 posto i završi. Mlada populacija koju čine niskokvalificirane osobe (osobe sa završenom osnovnom školom) suočava se sa slabim ili nikakvim izgledima za zapošljavanje čime ostaju bez temelja za rješavanje egzistencijalnih pitanja i koje u vrlo ranoj životnoj dobi ostaju uskraćene u pogledu temeljnih prava demokratskog društva – prava na zaposlenje i prava na socijalnu dobrobit. 

Strateški cilj Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, odnosno Vlade Republike Hrvatske, jest da se prilikom skorašnje promjene Ustava zbog ulaska u EU zahvati i područje školstva, i to tako što bi se umjesto osnovne škole besplatnim i dostupnim svima proglasilo obvezno obrazovanje koje bi obuhvaćalo osnovnu i još dva razreda srednje škole. Radi se zapravo o kompromisnom rješenju koje bi trebalo imati za posljedicu produljenje školovanja hrvatskih učenika do njihove 16. godine kao što je praksa u većini europskih zemalja. Pritom Hrvatska ne bi morala mijenjati strukturu osnovne škole ili uvesti obveznu srednju školu. Dosad se u Hrvatskoj obvezno obrazovanje izjednačavalo s osnovnoškolskim obrazovanjem, a u budućnosti će se obvezno školovanje produljiti na još dva razreda srednje škole. Naime, obvezno desetogodišnje školovanje ne znači da će se osnovna škola produljiti za još dva razreda, nego se kao obveza uvodi pohađanje još dvije godine srednje škole. Nakon završenih deset godina škole djeca ne bi dobivala kvalifikaciju, nego potvrdu o završenom općem obrazovanju. Dakle, djeca koja ne završe tih deset razreda tretirat će se na tržištu rada na isti način kao danas oni koji nemaju završenu osnovnu školu. U Vladi smatraju da je ova nova odredba fleksibilna jer – za razliku od postojeće odredbe koja dijeli sustav obrazovanja na osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko – ne razlikuje te striktne podjele i omogućava zakonodavcu da produlji trajanje obveznog obrazovanja, a da pritom ne zadire u strukturu.

Desetogodišnje opće obrazovanje predlaže se i Nacionalnim okvirnim kurikulumom, kojeg je srbijanskom izaslanstvu obrazložio potpredsjednik Vlade RH i predsjednik povjerenstva za izradu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira prof. dr. Slobodan Uzelac.

»Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) je instrument koji će olakšati zapošljivost te osobni razvoj pojedinaca za izgradnju socijalne povezanosti, što je posebno važno za društva u kojima su ekonomske i tehnološke promjene te produljenje životnog vijeka suvremenog čovjeka nametnule cjeloživotno učenje kao nužnost obrazovne i gospodarske politike. Značaj HKO-a ogleda se i u kvalitetnijem povezivanju potreba tržišta rada s provođenjem školskih programa te u vrednovanju svih rezultata učenja. Podrazumijevajući da će ovaj Okvir predstavljati bitan uvjet za uređenje sustava cjeloživotnog učenja, koje čini okosnicu društva temeljenog na znanju, Hrvatska je već provela, ili provodi nekoliko reformi u sustavu obrazovanja koje se zasnivaju na hrvatskom naslijeđu, postojećem sustavu obrazovanja u državi, uputama Europskog kvalifikacijskog okvira te iskustvima drugih europskih zemalja u izgradnji njihovih kvalifikacijskih okvira«, rekao je dr. Uzelac dodavši kako je hrvatska Vlada u srpnju 2007. usvojila polazne osnove HKO-a, u rujnu iste godine imenovala povjerenstvo za izradu Okvira u koji su uključeni svi socijalni partneri i sudionici, a osnovan je i operativni tim za potporu povjerenstvu. U ožujku 2008. godine povjerenstvo je usvojilo plan aktivnosti za izradu i primjenu HKO-a do 2012. godine, a već nekoliko dana nakon toga operativni tim je započeo s brojnim aktivnostima.        

 

Prava nacionalnih 

manjina

 

U okviru predstavljanja hrvatskog srednjoškolskog sustava srbijansko izaslanstvo zanimalo je i aktualni projekt državne mature. Hrvatski predstavnici upoznali su svoje kolege iz Srbije da se na temelju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi srednje obrazovanje učenika u gimnazijskim programima obrazovanja završava polaganjem državne mature, kao i učenici četverogodišnjih strukovnih i umjetničkih srednjih škola. Državna matura je zapravo skup ispita iz određenih nastavnih predmeta koje je učenik učio tijekom svog četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja. Cilj državne mature je provjera i vrednovanje postignutog znanja i sposobnosti učenika stečenih obrazovanjem prema propisanim općeobrazovnim nastavnim planovima i programima. Obvezni ispiti koji se polažu na državnoj maturi su iz općeobrazovnih predmeta koje je učenik pohađao tijekom srednje škole, a to su: hrvatski jezik, matematika i strani jezik. Iznimke od ovog pravila su rijetke: učenici koji se školuju na jeziku i pismu nacinalnih manjina obvezno polažu uz ispit iz hrvatskog jezika i ispit iz jezika nacionalne manjine na kojem se školuju, a kao treći mogu birati ispit iz matematike ili stranog jezika. Učenik polaže ispite iz izbornog predmeta ili više izbornih predmeta samo u slučaju da su navedeni kao uvjet za upis na studij. O položenim ispitima izbornog predmeta učenik dobiva posebnu potvrdu. Bez položene državne mature smatra se da učenik gimnazije i strukovnih škola nije završio srednje obrazovanje. Važno je naglasiti da je razlika u odnosu na stari sustav mature u tome što ispite ne provode i ne ocjenjuju škole, već javna ustanova – Nacionalni centri za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a to znači da oni izrađuju i ispitne kataloge za sve predmete koji se polažu na državnoj maturi, radne materijale i priručnike za pripremanje ispita te pripremaju i dostavljaju školama ispitne materijale. Ispiti državne mature provode se u isto vrijeme, s istim ispitnim materijalima i na isti način za sve učenike u Hrvatskoj kako bi se dobili rezultati koji su međusobno usporedivi, čime je postupak odabira pri upisu na više škole i visoke škole bitno pravedniji i transparentniji, a svjedodžbe o položenoj državnoj maturi služi kao objektivan pokazatelj pripremljenosti učenika.  

U Agenciji za obrazovanje odraslih stručni tim iz Srbije upoznat je s činjenicom kako je svrha tog projekta osobama starijim od 15 godina omogućiti završavanje osnovnog i srednjeg obrazovanja te poboljšati obrazovnu razinu u Hrvatskoj omogućavanjem nastavljanja obrazovanja odraslim osobama. U sklopu projekta hrvatske Vlade, a u skladu s Rezolucijom Ujedinjenih naroda o desetljeću pismenosti u razdoblju od 2003. do 2012. godine pod nazivom »Za hrvatsku pismenost: put do poželjne budućnosti – Desetljeće pismenosti u Hrvatskoj 2003.-2012.« završavanjem osnovnog obrazovanja omogućeno je osobama osposobljavanje za obavljanje jednostavnih poslova u nekom zanimanju, kako bi se lakše zaposlile.

I za kraj svog boravka u Hrvatskoj članovi izaslanstva upoznati su s obrazovanjem na jeziku i pismu nacionalnih manjina na temelju Ustava RH, odnosno Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina kojim pripadnici nacionalnih manjina imaju mogućnost obrazovanja na materinskom jeziku na svim stupnjevima obrazovanja od predškolskog do visokoškolskog, a svi modeli i oblici školovanja u redovitim su odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske.