Arhiv tekstova

Koncem kolovoza Narodna skupština Republike Srbije usvojila je Zakon o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina. Osnovni problem koji ovaj zakon rješava je precizno reguliranje ovlasti vijeća i stvaranje uvjeta za demokratičan način izbora novih saziva nacionalnih vijeća, koji jamče da će izbor biti rezultat zajedničke volje svih pripadnika određene manjinske nacionalne zajednice. 

Izbori za nacionalna vijeća mogu biti neposredni ili putem elektorskih skupština, a ovim zakonom je dano pravo nacionalnim manjinama da se same opredijele kojem će od ova dva načina izbora dati prioritet. Ako se nacionalna manjina ne opredijeli za neposredne izbore, što podrazumijeva formiranje posebnog biračkog popisa, nacionalna vijeća bira skupština elektora nacionalne manjine. 

Nacionalna vijeća će imati najmanje 15, a najviše 35 članova, što ovisi o broju pripadnika nacionalne manjine, prema rezultatima posljednjeg popisa pučanstva. Prema tome, hrvatska manjinska nacionalna zajednica ima pravo birati 29 vijećnika. Mandat članova nacionalnih vijeća trajat će 4 godine. Za formiranje posebnog biračkog popisa potrebno je da se upiše više od polovice Hrvata s pravom glasa, popisanih po posljednjem popisu stanovništva iz 2002. godine. Računa se da na biračkom popisu treba biti negdje oko 30.000 upisanih.

 

Izravni izbori najdemokratičniji

 

»Zakon o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina precizno definira način izbora za nove sazive vijeća. Osobno mislim da su izravni izbori najdemokratičniji, a Hrvatsko nacionalno vijeće će uložiti maksimalan trud kako bi se formirao posebni birački popis Hrvata s pravom glasa. Takav birački popis bi bilo trajno dobro, jer bi se i kasnije mogao koristiti, no ostaje pitanje hoće li se takav popis moći formirati. Kod pojedinih pripadnika naše manjinske zajednice sigurno još uvijek postoje određene rezerve i strahovi od očitovanja etničke pripadnosti. Tragične devedesete jesu iza nas, ali i u bližoj prošlosti su se događali incidenti upereni protiv hrvatske zajednice«, kaže predsjednik HNV-a Branko Horvat. 

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić također podržava izravan način izbora za novi saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća, ali izražava i sumnju da će se moći formirati posebni birački potpis.

»Demokratski savez Hrvata u Vojvodini će raspravljati na sjednici Vijeća stranke 23. listopada o Zakonu o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina. Smatram da je dobro što je usvojen ovaj zakon. Možda nije idealan, ali u sadašnjim okolnostima bolje je imati i ovakav zakon, kada je većina nacionalnih vijeća izvan mandata. Hrvatska zajednica treba pokušati formirati poseban birački popis, jer bi se tako proveo najdemokratičniji oblik izbora, koji bi izravno odražavao volju birača iz naše manjinske nacionalne zajednice, ali mislim da će biti teško formirati takav popis. Podržavam neposredne izbore, ali treba imati u vidu i situaciju u Srijemu, zbog kalvarije srijemskih Hrvata tijekom tragičnih devedesetih godina, kada se tamo drastično promijenila etnička struktura stanovništva i gdje još uvijek nisu nestali strahovi da se netko izjasni Hrvatom. No, očekujem da i većinski mediji doprinesu kampanji formiranja posebnih biračkih popisa nacionalnih manjina, pojašnjavanjem da nije u pitanju nekakav vid getoizacije formiranjem takvih popisa«, kaže Petar Kuntić i ističe kako bi se u akciju formiranja posebnog biračkog popisa trebale uključiti sve institucije hrvatske zajednice, Katolička crkva, kao i dužnosnici u lokalnim, pokrajinskim i republičkim tijelima za vrijeme odvijanja promotivne kampanje za upis birača, koja će trajati od 11. studenoga do 11. ožujka 2010. godine. 

 

Neposredni izbori su jedini pravi izbori

 

»Demokratska zajednica Hrvata već dulje vrijeme ukazuje na pitanje legalnosti nacionalnih vijeća, s obzirom na dužinu trajanja sadašnjih saziva i prekoračenje svih propisanih rokova trajanja dužine mandata. Smatramo da je Zakon o izboru nacionalnih vijeća trebalo usvojiti mnogo ranije. DZH od početka aktivno sudjeluje u javnim raspravama glede predloženog zakona i davala je konstruktivne prijedloge. Konkretno, svoj prijedlog dopuna i izmjena na tada predloženi Zakon o nacionalnim vijećima proslijedili smo u propisanom roku, nakon održanih javnih rasprava, Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, u kojem smo detaljno opisali i ukazali na određene nedostatke i neusklađenosti prijedloga radne verzije zakona. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je imalo razumijevanja glede nekih ukazanih prijedloga na predloženu radnu verziju Zakona o nacionalnim vijećima«, kaže predsjednik DZH-a Đorđe Čović i ističe kako novi zakon predstavlja napredak u odnosu na dosadašnji te da će doprinijeti demokratizaciji društva u cjelini. 

»S obzirom da je odluka izbora o novom sazivu nacionalnih vijeća prepuštena nacionalnim manjinama, nadamo se da će se pripadnici hrvatske nacionalne manjine opredijeliti za neposredne izbore putem posebnog biračkog popisa. Samo u tom slučaju svaki pripadnik hrvatske nacionalne manjine imat će prigodu birati svoje predstavnike po načelima izbora, kao što su dobrovoljnost, proporcionalnost i demokratičnost. Također, svjesni smo činjenice da postoje i oni koji se zalažu za izbor putem elektorske skupštine, ali vjerujemo da su oni u manjini. Demokratska zajednica Hrvata aktivno će se uključiti u pravljenje posebnih biračkih popisa i pozvati pripadnike hrvatske nacionalne zajednice da sudjeluju u što većem broju glede predstojećeg sastavljanja posebnih biračkih popisa. Ako hrvatska zajednica uspije zadovoljiti propisane uvjete za neposredne izbore, to će predstavljati prvi korak u podizanju svijesti i pobjedi demokratskih snaga u interesu naše cjelokupne zajednice«, kaže Đorđe Čović. 

Predsjednik Hrvatske bunjevačko šokačke stranke Blaško Temunović kaže kako se ova stranka zalaže za izravne izbore za novi saziv HNV-a.

»U slučaju izravnih izbora ne mogu se dogoditi razna ‘namještanja’ i razni tipovi uvjetovanja prilikom prikupljanja potpisa, kao što može biti slučaj kod elektorskih izbora. Naša stranka zastupa stajalište da bi država trebala uraditi svoj dio posla u vezi s posebnim biračkim popisima, jer su se Hrvati već izjasnili po pitanju nacionalne pripadnosti kada je proveden popis pučanstva 2002. godine. Dakle, taj spisak postoji i zašto bi se onda sada građani hrvatske nacionalnosti ponovno trebali izjašnjavati? Tko će sada prikupiti, primjerice u Beogradu, potpise Hrvata za poseban birački popis?« 

 

Jesu li mogući izravni izbori?

 

»Pitanje je može li, s obzirom na konkretne prilike koje imamo, uopće biti riječi o nekakvom izboru! Naime, uvjeren sam kako su izravni izbori, zbog načina ustrojavanja popisa za izbore za vijeća nacionalnih manjina i broja građana koji se treba prijaviti, u hrvatskoj manjinskoj zajednici u Srbiji nemogući«, kaže ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, a svoju tvrdnju krijepi na temelju četiri razloga.

»Treba znati da je riječ o zajednici koja je unutar sebe slabo integrirana – sve hrvatske institucije, organizacije i udruge okupljaju nešto više od 5 posto građana hrvatske nacionalnosti, te im je mobilizacijska moć nevelika, napose za složenije poslove kao što je sačinjavanje biračkog popisa. Drugo, strah je, zbog negativnih iskustava iz skorije prošlosti i dalje prisutan, napose u sredinama gdje su Hrvati u značajnijoj manjini. Treće, na teritoriju uže Srbije, gdje živi gotovo 20.000 građana hrvatske nacionalnosti, oni ni na koji način nisu organizirani te ne postoji niti elementarna mogućnost organiziranog prikupljanja potpisa. Drugi i treći argument kazuju onda da još uvijek postoje objektivne teškoće u javnom očitovanju hrvatstva, što za posljedicu može imati nespremnost za stavljanje svojega imena na nekakav popis. I, na koncu, četvrto, ozbiljno sumnjam da će država i ovoga puta učiniti dovoljno i da će imati proaktivni odnos kako bi se popisi birača nacionalnih manjina sastavili. E sad, s obzirom na takve, čini se prevelike nepovoljnosti, pitanje je ima li tu prostora za nekakav izbor ili nam preostaje jedina mogućnost da se i izbori za novi saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća održe putem elektora. Ako je tomu tako, onda pitanje što je bolje za našu zajednicu jest suvišno. Naravno, načelno promatrano, uvijek su izravni izbori bolji, jer imaju najsnažniji demokratski legitimitet i teško je organizirirati prijevare, no ponavljam, bojim se da oni, barem za sada, nisu mogući«, kaže Tomislav Žigmanov.

Urednik nakladničke djelatnosti NIU »Hrvatska riječ« Milovan Miković pretpostavlja kako je većini u hrvatskoj zajednici jasno da su izravni izbori demokratičniji od elektorskog modela izbora, ali izražava sumnju da se u ovom trenutku mogu steći svi potrebni uvjeti za takav način organiziranja izbora.

»Osobno se bojim da će biti jako teško formirati poseban birački popis. Na to možemo eventualno računati u doglednoj budućnosti, kada Srbija bude u EU, jer će tada vjerojatno ukupno društveno i političko ozračje biti drugačije i tada će se možda nešti takvo i preduvjetovati, dakle tražiti ta vrsta neposrednog izjašnjavanja, bez straha da bi netko zbog toga mogao imati posljedice. Ako je većinska zajednica tolerantna i spremna na suradnju, stvara se ozračje koje je povoljno za sve manjinske zajednice. Ne može se očekivati od manjinske zajednice da ona mijenja društvene odnose. To bi bilo iluzorno.«