Arhiv tekstova

»Čefurima« Slovenci pejorativno nazivaju strance, a jedan od češćih grafita koji se može primijetiti na zidovima Ljubljane jest ksenofobna poruka »Čefuri raus!«. Upravo to je i naslov  romana mladog autora Gorana Vojnovića. A kako bi nam značenje te riječi bilo još jasnije na početku knjige nalazimo detaljnije objašnjenje preuzeto iz pjesme »Čefur« Roberta Pešuta Magnifica.

»Tko je ‘čefur’? Čefur je osoba koja živi na području određene države, premda nije pripadnik tamošnje nacionalne većine. U našem slučaju to su ljudi koji dolaze iz krajeva južno ili istočno od rijeke Kupe. Među čefure u većini slučajeva ubrajamo i njihove potomke. Po svojoj fizionomiji od pripadnika većinskog dijela populacije razlikuju se po niskom čelu, spojenim obrvama, naglašenim kostima lica i snažnoj donjoj čeljusti. Njihove osnovne karakteristike ponašanja su: vole lagodan život, psuju, vole alkohol, nježniji spol, nogomet. Obožavaju kič i zlatni nakit. Drage su im borilačke vještine i često su agresivni posve bez pravog razloga. Njihovo aklimatizacijsko razdoblje u većini je slučajeva veoma dugo.«

 

Pitanje identiteta 

»drugih«

 

Roman »Čefuri raus!« ocijenjen je kao jedan od najvećih slovenskih književnih hitova svih vremena, zbog kojeg je autor završio na policiji, ali i dobio prestižnu književnu nagradu. Riječ je o romanu koji tematizira život »južnjaka«, doseljenika u Sloveniju, i njihovog života u ljubljanskome naselju Fužine. Kroz glavni lik mladića, čiji su se roditelji doselili iz Bosne, a on je rođen u Sloveniji, roman u ležernom stilu i govornim jezikom problematizira pitanje identiteta »drugih« i »drukčijih« unutar većinske zajednice. Vojnović u središte pozornosti postavlja egzistencijalne probleme, kao i kulturološke različitosti, referirajući se i na kontekst nekadašnje zajedničke države. 

Legendu o nastanku Fužina, socijalističkoj spavaonici punoj mastodontskih zgrada kakvih je bilo u svim gradovima bivše države, otkriva nam sam Vojnović. Kaže kako su se u taj kvart po njegovom nastajanju prvi naselili – Hrvati: »To je priča koja kruži i koju, doduše, nitko nije provjeravao. Moja mama radi s jednim gospodinom Nevenom, koji se prvi uselio u prvi izgrađeni blok zgrada na Fužinama. Znači, 1983. su prvi stanovnici Fužina bili Hrvati, ili barem tako tvrdi legenda.« »Čefuri raus!« priča je o životu u tom kvartu, ispričana iz perspektive mladića Marka Đorđića, kojeg tek treniranje košarke spašava od huliganstva. On većinu vremena provodi s nekolicinom prijatelja, »usput slušajući repetitivne svađe roditelja, a kroz njegovu priču Vojnović prezentira cijeli mikrokozmos«. Fužine su tipične, jer su tamo »ljudi otkrili prostor u kojem nema starosjedilaca, pa su se u njega doselili svi čefuri.« 

 

Medijski stereotip

 

S druge strane, u slovenskim se medijima potencira slika o Fužinama kao takozvanom čefurskom naselju, iako se u tim desetinama tisuća stanovnika nalaze i poznate i čak politički moćne ličnosti Slovenije. Vojnović napominje da se njih, nažalost, rijetko spominje u medijima kao stanovnike tog ozloglašenog kvarta: »Nikada se ne spominje da su tamo i ministar kulture, pa ni bivša gradonačelnica Ljubljane Danicu Simšič, koja tamo i danas živi, ali i Lev Kreft, jedan od predsjedničkih kandidata. I Rade Šerbedžija je tamo neko vrijeme živio, te je opjevao naselje u pjesmi, ali u medijima se vide samo ljudi iz Sanskog Mosta, Prijedora i slično.«

»Čefuri raus!« roman je iznimno zanimljiv za čitanje jer Vojnović »tešku« temu ogrće u urnebesno humoristično ruho. Prema mišljenju kritike, »njegovi protagonisti pripadaju miješanoj klapi, prostače, piju, fiksaju se, divljaju po utakmicama.« U ovom će romanu specifičnu problematiku prepoznati mnogi čitatelji, otkrivajući Fužine u sličnim kvartovima svojih gradova, a vjerojatno i složiti se s mišljenjem da je riječ o štivu koje je – »neloš materijal za čitanje, a odličan za sociologe!«