Arhiv tekstova

3. listopada 1798.

 

U Baji je službeno proglašena povelja Matije Mandića. Njegovi preci, neđu njima Ivo Mandić iz Lemeša, plemićki status stječu još 1688. U Beču, što im je potvrđeno u Virovitičkoj županiji, a 1798. i u Bačkoj županiji. Potomci ove velike plemenitaške obitelji živjeli su ili žive u Aljmašu, Baji, Bajmoku, Kaćmaru, Monoštoru, Stanišiću, Subotici. Iz ove obitelji je bio i Antun Mandić, zagrebački kanonik i od 1805. bosansko-srijemski biskup.

 

3. listopada 1935.

 

Rođen je Petar Šarčević, redatelj, prozni pisac i prevoditelj. Poslije Pravnog fakulteta diplomira i na Akademiji za kazališnu umjetnost. Bio je stalni redatelj HNK (Drama i Opera) i dugogodišnji ravnatelj ove kuće, predavao je opernu glumu  na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Režirao je oko 120 dramskih i opernih djela, radio i tv drama. U rodnom gradu Subotici objavljena mu je knjiga kazališnih i književnih kritika i eseja »Od danas do sutra«. Umro je 12. prosinca 2001. godine.

 

3 listopada 2003.

 

Na mađarskom jeziku objavljen je prijevod knjige stihova ovdašnjeg hrvatskog pjesnika Tomislava Žigmanova »Feltárás (Otkrivanje)«. Pjesme je prepjevao poznati spisatelj i prevoditelj Matija Molcer.

 

4. listopada 1744.

 

U varoš Sveta Marija (Suboticu) doputovala je Visoka carsko-kraljevska mješovita komisija sa zadaćom da izgladi spor između katoličkog i pravoslavnog življa glede razvojačenja Potiske vojne krajine. Pred članovima komisije, kojoj je predsjedao glasoviti general Engelshofen, katolici, poglavito bunjevački Hrvati, bili su pristaše prevođenja grada i civilni status, dok su pravoslavci smatrali da im više odgovara vojni status.

 

4. listopada 1985.

 

Zahvaljujući otkriću dr. Klausa Schtiopa iz Meinza u Njemačkoj, Historijski arhiv Subotice došao do veoma vrijedne gravire, ustvari mape – djela jedne majstorske diplome – na kojoj je prikazan plan grada Subotice (Maria Theresiopolis) s početka XIX. stoljeća. Najvjerojatnije je izrađena između 1815. I 1817. godine.  

 

5. listopada 1897.

 

Rođen je Ervin Šinko, književnik, utemeljitelj Hungarološke katedre pri Sveučilištu u Novom Sadu, akademik. Srednju školu pohađao je u Subotici uoči Prvog svjetskog rata. Nakon revolucionarnih događaja u Mađarskoj 1918./19. živi kao emigrant u Beču, Parizu, Zürichu i Moskvi. Nakon povratka u Jugoslaviju, živi i radi u Zagrebu. Objavio cijeli niz vrijednih djela gotovo u svim žanrovima. Umro je 26. ožujka 1967. 

 

5. listopada 1840.

 

Gradsko vijeće Subotice zatražilo je državne uprave povrat crteža i projektne dokumentacije za gradnju kanala Palić – Tisa, kojim bi se odvodnjavalo jezero Palić. Spomenuta dokumentacija sa specifikacijom svih troškova izrađena je u dva sveska 1834. godine, te potom upućena Vijeću Mađarske kraljevske komore na razmatranje.

 

5. listopada 1992.

 

Umro Josip Klarski, knjižničar, dugogodišnji novinar, književnik i javni djelatnik, neko vrijeme čelnik »Subotičkih novina«. Za više od četiri desetljeća objavio je sedam zbirki pripovjedaka, roman »Tajni život odbornika«, te dvije knjige kronika. Poznata mu je monografija o Tavankutu – »Crveni pesak«. Rođen je 16. listopada 1927. godine.

 

6. listopada 1869.

 

Kaločka nadbiskupija odobrila je djelovanje »Udruženja protiv psovanja« u Subotici, koje je utemeljeno na poticaj župnika Ivana Probojčevića i Tome Bedžule. Cilj ove udruge bio je sasvim očit: »Štovanje Boga, imena svetaca i vjerskih stvari«. Za predsjednika je izabran Ivan Probojčević.

 

6. listopada 1968. 

 

U organizaciji subotičkog Likovnog susreta otvoren je Prvi jugoslavenski trijenale keramike. U tri sekcije izložbe (Umjetničke keramike, Grnčarije i Zbirke s primjercima narodne keramike iz zemlje i inozemstva) prikazano je 541 djelo. Među inozemnim izlagačima bio je zastupljen i veliki španjolski umjetnik svjetskog glasa – Pablo Picasso.

 

7. listopada 1898.

 

U subotičkom Matičnom uredu sklopljen je prvi građanski brak u gradu. Prvi mladoženja bio je Ivan Crnković, a prva mlada Julijana Vujković Lamić. Ivan Crnković je u matičnu knjigu ubilježen kao narednik tada glasovite Osamdeset i šeste pješadijske regimente.

 

7. listopada 1994.

 

Prigodnom izložbom trojice fotoreportera: Aleksandra Sedlaka, Zlatka Jovanova i Augustina Jurige, izložbom karikatura Milenka Kosanovića, promocijom novog kalendara »Makeš u Subotici«, te koncertima Zvonka Bogdana, Subotičkog tamburaškog orkestra i komornog zbora »Pro musica«, obilježen je prvi dio priredaba u sklopu 50. obljetnice »Subotičkih novina«. Ovaj tjednik nastavio je tradiciju poratnog tiska – latiničnog dnevnika Slobodne Vojvodine pisanog i tiskanog hrvatskim pravopisom, te tjednika »Hrvatska riječ« (1945.–1956.). 

 

8. listopada 1789.

 

Nakon što je carsko-kraljevska vojska poslije dužih i žestokih borbi protjerala Turke, te ponovno zauzela Beograd, Bačka županija pozvala je Gradsko vijeće da na javne radove u Beograd i Petrovaradin uputi po stotinu radnika, a u Zemun 100 zaprega i 200 nadničara. Tamo su radili na obnovi grada i prijevozu građevnog materijala.

 

8. listopada 1919.

 

Utemeljeno je »Sokolsko društvo«. Prvi čelnik subotičkih sokolaša postao je dr. Franjo Sudarević, tajnik Josip Kratina, a rizničar Josip Hartl. Unatoč pristranom stranačkom usmjerenju »Sokol« je imao zapaženu ulogu u  razvoju sporta, posebice gimnastike.

 

8. listopada 2006.

 

Dramski odjel Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo« premijerno je prikazao komediju Jovana Sterije Popovića »Ženidba i udadba«. Redatelj: mladi Subotičanin Ninoslav Šćepanović.

 

8. listopada 2007.

 

Svečano je otvorena obnovljena »Apoteka« u prizemlju Gradske kuće. U radove i opremanje uloženo je pet milijuna dinara.

 

9. listopada 1779.

 

Gradsko vijeće slobodnog kraljevskog grada Maria Theresiopolis (Subotica), za 6990 forinata je dalo pod zakup sve gostione i krčme u gradu. Subotičani tih godina slobodno kupuju i prodaju vino za vlastite potrebe. Međutim, zakupci krčmi bili su obvezni tijekom četiri mjeseca kroz godine točiti samo ono vino koje je proizvedeno u ovom kraju.

 

9. listopada 1999.

 

U Hrvatskom kulturnom centru »Bunjevačko kolo« održan je homage profesoru, spisatelju, prevoditelju, te javnom djelatniku magistru Josipu Buljovčiću, u povodu dobivanja zvanja »Počasni građanin Subotice«.