Arhiv tekstova

Položaj pripadnika nacionalnih manjina u Srbiji i Hrvatskoj bolji je nego ranije, iako i dalje ima određenih problema koji se, prije svega, tiču provedbe relativno dobre zakonske regulative. Uz to, dobro je da predstavnici hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj međusobno surađuju, jer imaju slične probleme i jedni drugima mogu puno pomoći.

Ovo je, među ostalim, zaključeno u Subotici na tribini pod naslovom Ostvarivanje manjinskih prava u kontekstu europskih integracija – iskustvo Hrvatske. Na tribini su kao uvodničari govorili redovni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Ivo Josipović i redovni profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Siniša Tatalović. Organizator tribine, koja je održana u petak 25. rujna, bilo je Otvoreno sveučilište u Subotici.

 

Dobre volje ne nedostaje

 

»Hrvatska želi biti multikulturalna zemlja i svojim pripadnicima želi osigurati sva moguća prava«, rekao je tom prigodom Ivo Josipović, inače SDP-ov kandidat za predsjednika Republike Hrvatske. »Naravno, najosjetljiviji odnosi su sa srpskom nacionalnom manjinom kao najbrojnijom, ali i zbog povijesnih okolnosti, znamo da je rat donio zlo, donio je netrpeljivost, stradanja i odgovornost je na svima nama, posebice na političarima, da svojoj djeci, unucima, u nasljedstvo ostavimo bolje odnose nego što smo ih mi bili sposobni stvarati. Srpska nacionalna manjina ima, kada gledamo normativnu razinu, kao i ostale manjine, vrlo pristojan katalog prava. Temeljni akt koji to uređuje je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i na taj dokument ustavno-pravnog ranga teško se može izreći neka velika zamjerka. Međutim, stvarnost nije uvijek jednaka onome što piše na papiru.«

Kao probleme koji u Hrvatskoj još uvijek postoje, Josipović navodi nedovoljan povratak Srba koji su izbjegli u inozemstvo, najvećim brojem u Srbiju, zatim rješavanje stanarskog prava za one koji su tijekom rata otišli iz društvenih stanova a u procesu otkupa stanarskih prava nisu sudjelovali, mirovine koje nisu usklađene, te popravak oko 7000 stambenih objekata u vlasništvu pripadnika srpske manjine, koji su srušeni u ratu. Kao poseban problem Josipović navodi nerazmjernu zastupljenost pripadnika manjina u javnim službama, prije svega u pravosuđu, te nedovoljno ostvarenu dvojezičnost, kao i probleme u obrazovanju na materinjem jeziku.

»Ono što je jasno i svima vidljivo, jest da su hrvatske vlade kroz sve ove godine činile napore da se stanje popravi, ali je ostalo doista još dosta neriješenih pitanja i dosta posla za sve nas«, naglasio je Ivo Josipović. »Dobre volje ne nedostaje, sprska politička stranka SDSS danas je na vlasti kao koalicijski partner HDZ-u i još nekim strankama, obnašaju vlast, participiraju u najvišoj državnoj vlasti i mislim da je to dobro, jer se vraća međunacionalno povjerenje u Hrvatskoj. Javljaju se povremeno i neki drugi problemi za koje ne mislim da su suštinski, ali koje uvijek moramo imati u vidu, zato što lako izmaknu kontroli. To je pitanje govora mržnje. Nedavno smo slušali gradonačelnika Splita kako priča budalaštine i sva je sreća da su svi, zaista svi, od članova Vlade do oporbenih političara i javnih djelatnika u Hrvatskoj ispravno karakterizirali to što je taj čovjek govorio.« 

 

Odvjetnici jedni drugima

 

Siniša Tatalović je podsjetio na kontekst u kojem države u tranziciji rješavaju, među ostalim, i prava nacionalnih manjina na svom prostoru.

»Treba poći od opće konstatacije da je ostvarivanje prava nacionalnih manjina indikator demokratičnosti nekog društva«, rekao je Tatalović. »Upravo je zbog toga poslijehladnoratovska Europa tom pitanju poklonila izuzetno veliku pozornost. Ostvarivanje prava nacionalnih manjina postavljeno je kao jedan od važnih kriterija zemljama tzv. nove demokracije, da u toj tranziciji stvore pretpostavke za očuvanje multietničnosti i multijezičnosti i da takva društva uđu u zajednicu europskih naroda. Jer, i Europa će, kada se konačno ujedini, biti zajednica različitosti, gdje će različiti narodi živjeti u zajednici i međusobno komunicirati, a ono što će biti posebno važno u toj novoj ujedinjenoj Europi – svi će narodi živjeti u svom ukupnom korpusu, komunicirajući puno bolje u odnosu na ono vrijeme kada su narodi bili podijeljeni granicama i kada su značajni dijelovi pojedinih naroda ostajali izvan granica svojih matičnih država. 

Siniša Tatalović smatra kako je Hrvatska izgradila vrlo dobar model ostvarivanja manjinskih prava koji je, u europskim razmjerima, danas jedan od najboljih. Dodao je kako se danas u Hrvatskoj na izborima bira oko 4000 predstavnika nacionalnih manjina na svim razinama, što, po njegovim riječima, predstavlja i tu snagu da oni mogu stvarno odlučivati o važnim pitanjima prvenstveno vezano uz razvoj i očuvanje njihova identiteta, ali isto tako i da mogu sve više preuzimati odgovornost za ukupnu sudbinu i budućnost Hrvatske.

»Jasno je da u praksi ima određenih primjedaba, a one su uvijek rezultat odnosa većine i manjine«, dodaje Tatalović. »Ako ste pripadnik većine onda smatrate da manjine imaju možda više nego što bi trebale imati, a ako ste pripadnik manjine onda mislite da su vaša prava i dalje ugrožena i da nemate stvarno ono što bi vam bilo potrebno. Tu je izuzetno važno naglasiti ono što sam i ovdje u Subotici čuo, a slušam to i u Hrvatskoj od pripadnika srpske zajednice, da je između srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji uspostavljena suradnja. Pripadnici tih dviju zajednica imaju zajedničke interese, i kao građani jedne i druge države, i kao pripadnici jednog i drugog naroda, mogu biti međusobno najbolji odvjetnici.« 

Do kraja veoma dobro posjećene tribine, razgovor se sveo na uspoređivanje prava Hrvata u Srbiji s pravima Srba u Hrvatskoj. Predsjednik Hrvatsko bunjevačko šokačke stranke Blaško Temunović tako je tvrdio kako su Hrvati ovdje u lošijem položaju jer se od njih stalno traže potpisi građana i stalno im se uvode cenzusi, te zbog svega svoja prava moraju tražiti na sudu u Strazbourgu. Predsjednik Demokratske zajednice Hrvata Đorđe Čović također je rekao da problem nije u Republici Hrvatskoj nego u Republici Srbiji, dodavši kako bismo »mi ovdje bili prezadovoljni kada bi Hrvati u Srbiji imali bar 20-30 posto onih prava koja imaju Srbi u Hrvatskoj«. Potpredsjednika DSHV-a Duju Runju interesiralo je ima li u Hrvatskoj problema s uvođenjem manjinskog jezika u službenu uporabu, na što je Siniša Tatalović odgovorio kako je preko 90 posto tih zahtjeva provedeno, a da problema ima ponegdje kod srpskog jezika, ali je sad, kako je rekao, pitanje treba li ići na obnovu i povratak izbjeglica, te na dovlačenje stranog kapitala, ili inzistirati na dvojezičnosti koja može izazvati incidente.