Arhiv tekstova

»Organizirani kriminal postao je međunarodno svjetsko pitanje, a taj se problem  ne odnosi samo na zapadni Balkan, mada na tom području ima posebnu težinu i mogao bi ugroziti stabilnost u regiji i integracije u EU«, konstatirao je Jacques Barrot, potpredsjednik Europske komisije za pitanja pravde, slobode i sigurnosti, na regionalnoj ministarskoj konferenciji o organiziranom kriminalu, održanoj u Beogradu. 

Na ovom skupu, čija je tema bila »Suočavanje s izazovima organiziranog kriminala i teškim kaznenim djelima na području zapadnog Balkana«, sudjelovali su ministri pravosuđa, policije i tužiteljstava 16 zemalja regije, kao i predstavnici država članica EU. Barrot je ukazao da kriminal stalno evoluira i  prilagođava se nacionalnim uvjetima. »Moramo se suočiti s povećanjem broja zemalja pogođenim organiziranim kriminalom«, rekao je on. Ukazujući na to da organizirani  kriminal obuhvaća trgovinu narkoticima, organima, ljudskim bićima, ilegalnu imigraciju, te da se novac koji se tako pribavlja koristi za daljnje kriminalne aktivnosti, Barrot je naveo podatke da je samo prošle godine preko Balkana prokrijumčareno 100 tona hero-ina, vrijednog 416 milijuna eura. Kao najveće izazove, on je naveo cyber kriminal, trgovinu ljudima i ekonomski kriminal, uključujući korupciju koja olakšava nelegalne aktivnosti i sprječava provođenje zakona, zbog čega  je potrebno osnažiti mehanizme protiv korupcije.

Vlade zemalja iz regije moraju preuzeti odgovornost u borbi protiv organiziranog kriminala, jer građani očekuju odlučan odgovor – smatra potpredsjednik Europske komisije.

Akteri međunarodnog kriminala odavno su svoje aktivnosti »izvezli« izvan granica i nisu opterećeni nacionalnim, političkim niti vjerskim opredjeljenjima. Svjedoči o tome i činjenica da su za vrijeme ratnih sukoba na teritoriju ex SFRJ kriminalne grupe veoma uspješno surađivale, posebno u trgovini oružja i narkotika, upozorio je srbijanski specijalni tužitelj za organizirani kriminal Miljko Radosavljević. U kriminalnom podzemlju, ilustrirao je on, »bratstvo i jedinstvo još postoji, a bivša Jugoslavija još se nije raspala«. 

Predsjednik Srbije Boris Tadić smatra kako je najmanji problem »kada se organizirani kriminal nalazi s druge strane granice, a najveći kada se implementira u same strukture države«. Sadašnji trenutak iznimno je važan za podizanje efikasnosti u borbi protiv kriminalnih grupa svih država i suradnju na prostoru čitave Europe. »Takva suradnja nije moguća bez perspektive integracije u EU svih zemalja i ako obavještajne grupe i sigurnosni sustavi tih zemalja ne surađuju«, naveo je Tadić.

Sve u svemu, kao neuralgične točke zajedničke borbe protiv transnacionalnog kriminala, bar što se tiče bivših republika negdašnje SFRJ, na skupu u Beogradu spomenute su: problem osoba s više državljanstava, jer ih države ne mogu izručiti, paralelne istrage, inkorporacija kriminogenih grupa u političke, odnosno vlastodržačke krugove, nejednake reforme pravosuđa... Zato je, unatoč uznapredovaloj suradnji posljednjih godina, razmjeni informacija, ustupanju kaznenih postupaka, ostalo još mnogo prostora za efikasniju zajedničku borbu protiv balkanskih mafijaša. Primjerice, formiranje zajedničkih istražiteljskih timova i promjene u zakonodavstvima, koje bi omogućile izručenja. Ipak, suradnja između istražnih i pravosudnih tijela Srbije i Hrvatske, koja je rezultirala, primjerice, uhićenjem i pokretanjem sudskog postupka u slučaju ubojstva hrvatskog novinara Ive Pukanića, pokazala je koliko je značajno regionalno »zbijanje redova« u raskrinkavanju, osudi i kažnjavanju zločina i zločinaca.

U zajedničkoj izjavi nakon beogradske konferencije njeni su se sudionici složili, pokraj ostalog, da treba bolje iskoristiti postojeće mehanizme za prevenciju i borbu protiv organiziranog kriminala, poticati međusobnu suradnju i poboljšati zakonske okvire te pužiti jaku potporu onima koji rade ovaj težak posao.