Arhiv tekstova

Na temelju višegodišnje međunarodne znanstvene suradnje, kao i potpisanoga Ugovora o sunakladništvu između Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj od 1. travnja 2015. godine, početkom svibnja u sunakladi ovih institucija objavljena je povijesno-pravna znanstvena monografija segedinskoga Hrvata i sveučilišnoga docenta dr. sc. Ladislava Heke pod naslovom Dalmatini (Bunjevci) u slobodnim kraljevskim gradovima Segedinu i Subotici, objavio je portal www.zkvh.org.rs. 

Knjiga je obima 263 stranice, a sastoji se od, nakon kratkoga autorovog Predgovora, uvodnoga dijela (Hrvati u Ugarskoj, str. 11-39), zatim prvoga poglavlja, koji je posvećen povijesti Dalmatina-Bunjevaca u slobodnom kraljevskom gradu Segedinu (str. 43-132), zatim drugoga poglavlja, u kojem se prikazuje povijest Dalmatina-Bunjevaca u slobodnom kraljevskom gradu Subotici (str. 135-258), te kratkog zaključka na kraju (str. 259). Glavna poglavlja podijeljena su na manja potpoglavlja čija je veličina određena temom koju obrađuju, a knjiga se završava odabranom bibliografijom važnijih radova (str. 260-263). Urednik ove vrijedne studije je pravni povjesničar iz Subotice dr. sc. Slaven Bačić.

 

Pomađarivanje i zapostavljenost

 

U svojoj je recenziji, jedan od recenzenata, viši znanstveni suradnik dr. sc. Robert Skenderović s Hrvatskoga instituta za povijest, navodi: »U knjizi autor otvara nekoliko tema važnih za nacionalnu povijest Hrvata u Podunavlju, ali i za opće istraživanje nacionalnih ideologija i procesa. Među njima posebice se ističe pitanje pomađarivanja koje je višestruko značajno i izrazito kompleksno. Upravo u analizi toga problema autor pokazuje istraživačku zrelost, izvanredno poznavanje povijesnih izvora i historiografske literature, kao i poznavanje samog prostora o kojem piše. Prikaz socijalne strukture zajednica Dalmatina-Hrvata u Segedinu i Subotici te kratki životopisi najvažnijih pojedinaca koji su bili članovi tih zajednica predstavljaju vrijedan prilog istraživanju tih gradova, ali i spomenutih zajednica.« 

U zaključnoj ocjeni, Skenderović je istaknuo sljedeće: »Izbor komparativne analize života Dalmatina-Bunjevaca u Segedinu i Subotici metodološki je vrlo opravdan i umnogome nadopunjuje dosadašnje historiografske spoznaje o povijesti tih gradova. Iscrpnim prikazom uloge Dalmatina-Bunjevaca u životu tih gradova autor je pokazao da je njihov značaj u dosadašnjoj historiografiji bio nepravedno zapostavljan. Spoznaje o njihovom društvenom životu koje donosi ova knjiga važne su za razumijevanje nacionalno-integracijskih procesa na regionalnom nivou, a posebice za razumijevanje nacionalne integracije Dalmatina-Bunjevaca u hrvatski nacionalni korpus koji je nastupio kao prirodni nastavak njihove ukorijenjenosti u hrvatskom predmodernom etno-kulturnom identitetu.«

 

Migracijski tijekovi

 

Drugi recenzent, redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer iz Osijeka prof. dr. sc. Josip Vrbošić je ocijenio kako najnovija knjiga dr. sc. Ladislava Heke predstavlja »značajan doprinos u istraživanju povijesti hrvatskih migracijskih tijekova. Naime, pred osvajačkim osmanlijskim pohodima hrvatski puk nastanjivao se na području današnje Rumunjske, Mađarske, Austrije, Slovačke i Italije, no Subotica i njezina okolica (Bačka), uspjeli su, vremenu usprkos, sačuvati u svom mozaiku i hrvatski nacionalni identitet. Stoga istraživanja geneze, kao i opstanak hrvatske migracije u ovim prostorima, te svekoliko prikazivanje njenog tijeka, socijalne dinamike, vjerske isprepletenosti, ekonomske prilagodbe i kulturne referentnosti predstavljaju značajan znanstveni doprinos«.

Na portalu ZKVH-a se ističe i kako je objavom ovoga djela »pouzdano prikazana usporedna povijest mjesnog hrvatskog puka u Segedinu i Subotici pridošlog unajvećma nakon protjerivanja Turaka iz ovog dijela Panonije koncem XVII. stoljeća, puka koji je, bez obzira na prostornu blizinu, imao različite procese kako društvenoga razvoja tako i asimilacije. Nekoć brojna skupina segedinskih Hrvata tako je vremenom posve asimilirana, dok su oni u Subotici ipak očuvali svoju narodnosnu samobitnost. Pri tomu je za općinstvo u Vojvodini, pa i ono hrvatske provenijencije, od posebne važnosti to što se putem ove studije dr. sc. Ladislava Heke mogu dobiti prve relevantne i cjelovite informacije o povijesti bunjevačkih Hrvata u Segedinu, povijesti o kojoj oni gotovo ništa nisu znali«. 

Knjiga se po cijeni od 800 dinara može kupiti u prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Laze Mamužića 22, Subotica.

Priredio: D. B. P.